Jajce

Izvor: Wikipedija
Skoči na: orijentacija, traži
Jajce
Jajce - stari grad
Jajce - stari grad
Država Flag of Bosnia and Herzegovina.svg Bosna i Hercegovina
Entitet Flag of the Federation of Bosnia and Herzegovina (1996-2007).svg Federacija BiH
Županija Flag of Central Bosnia Canton.gif Županija Središnja Bosna
Osnovan 1396.
Vlast
 - Gradonačelnik Edin Hozan (SDA)
Površina
 - Općina 339 km²[1]
Stanovništvo (1991.)
 - Grad 13.579
 - Urbano područje 45.007 (općina)
Poštanski broj 70101
Pozivni broj (+387) 030
Zemljovid
Položaj općine Jajce u Bosni i Hercegovini

Položaj općine Jajce u Bosni i Hercegovini

Jajce je grad i središte istoimene općine u županiji Središnja Bosna, BiH. Grad je 1991. brojao 13.579, a općina 45.007 stanovnika.

Zemljopis[uredi VE | uredi]

Jajce se nalazi u rasjednoj kotlini,[2] na ušću rijeke Plive u Vrbas. Nadmorska visina na tvrđavi je 470 metara, na Plivskim jezerima (Veliko i Malo Plivsko jezero) 426,6, a na vodopadu 362,5 metara. Prometno je povezan s ostalim dijelovima teritorija Bosne i Hercegovine magistralnim cestama M-5 i M-16.

Klima[uredi VE | uredi]

Klima je umjereno kontinentalna s toplim ljetima i snježnim zimama.

Stanovništvo[uredi VE | uredi]

Vista-xmag.pngPodrobniji članak o temi: Dodatak:Popis stanovništva u Bosni i Hercegovini 1991.: Jajce

Po posljednjem službenom popisu stanovništva iz 1991. godine, općina Jajce imala je 45.007 stanovnika, raspoređenih u 62 naselja.

Stanovništvo općine Jajce
godina popisa 1991. 1981. 1971. 1961.[3]
Muslimani 17.380 (38,61%) 15.145 (36,76%) 14.001 (40,00%) 7.545
Hrvati 15.811 (35,13%) 14.418 (34,99%) 12.376 (35,35%) 13.733
Srbi 8.663 (19,24%) 7.954 (19,30%) 8.132 (23,23%) 8.670
Jugoslaveni 2.496 (5,54%) 2.973 (7,21%) 208 (0,59%) 4342
ostali i nepoznato 657 (1,45%) 707 (1,71%) 285 (0,81%) 198
ukupno 45.007 41.197 35.002 34.488

1953. godine nije postojala popisna kategorija Muslimana. Srez Jajce imao je 47.383 stanovnika, od čega 22.509 Srba, 12.627 "Jugoslaveni neodređeni", 12.037 Hrvata, 103 "ostalih neslavena" i 107 ostalih. Iz sljedećih popisa primjetan je oportun izbor Muslimana izjašnjavanjem kao Srba, napose na selima.[4]

Jajce (naseljeno mjesto), nacionalni sastav[uredi VE | uredi]

Jajce
godina popisa 1991. 1981. 1971. 1961.[3]
Muslimani 5.277 (38,86%) 4.068 (34,13%) 4.220 (46,23%) 300
Srbi 3.797 (27,96%) 3.046 (25,55%) 2.403 (26,32%) 2.250
Hrvati 1.899 (13,98%) 1.991 (16,70%) 2.148 (23,53%) 1.951
Jugoslaveni 2.217 (16,32%) 2.632 (22,08%) 184 (2,01%) 2.212
ostali i nepoznato 389 (2,86%) 181 (1,51%) 172 (1,88%) 140
ukupno 13.579 11.918 9.127 6.853

1953. godine nije postojala popisna kategorija Muslimana. Grad Jajce imao je 7889 stanovnika, od čega 3396 Hrvata, 2850 "Jugoslaveni neodređeni", 1995 Srba, 49 "ostalih neslavena" i 96 ostalih. Iz sljedećih popisa primjetan je oportun izbor Muslimana izjašnjavanjem kao Srba.[4]

Prema popisu birača za Općinu Jajce iz 2010. godine etnička struktura birača je sljedeća:[uredi VE | uredi]

Općina:[uredi VE | uredi]

  • Hrvati - 10.543 (46.8%)
  • Bošnjaci - 11.987 (53.2%)

Grad:[uredi VE | uredi]

  • Hrvati - 4.417 (51.3%)
  • Bošnjaci - 4.192 (48.7%)

Međutim, u gradu Jajcu je 2010., izlaznost Hrvata bila slabija nego kod Bošnjaka. Sveukupna izlaznost u općini Jajce je bila 52,83%, što je najmanje u cijeloj Srednjobosanskoj županiji. Lokalni izbori 2008 i 2012 su pokazali da Hrvati čine oko 60% svih birača u gradu. Na svakim izborima u općini Jajce (bili oni opći ili lokalni) izlaznost Bošnjaka je velika ,a kod Hrvata mala (ispod 50%).Hrvati već nekoliko godina bojkotiraju izbore zbog neriješenog nacionalnog pitanja ,s kojim se suočavaju i ostali Hrvati u BiH. Grad Jajce danas broji oko 10000 stanovnika od prijeratnih 13579.

Uzimajući u obzir populaciju mlađu od 18 godina, koje nema na biračkom popisu, a među kojom veći udio imaju Hrvati, dolazi se do zaključka o gotovo ujednačenom udjelu ovih dviju nacija u ukupnom stanovništvu općine Jajce.

Popis Hrvata katolika u Jajcu 1743.[uredi VE | uredi]

  • broj sela: 12
  • broj kuća: 181
  • odrasli: 737
  • djeca: 459
  • ukupno: 1196 [5]

Naseljena mjesta[uredi VE | uredi]

Slapovi Plive u Jajcu

Općina je 1991. uključivala naselja:

Bare, Barevo, Bavar, Biokovina, Bistrica, Borci, Božikovac, Bravnice, Brvanci, Bučići, Bulići, Carevo Polje, Cvitović, Čerkazovići, Ćusine, Divičani, Dogani, Donji Bešpelj, Doribaba, Drenov Do, Dubrave, Đumezlije, Gornji Bešpelj, Grabanta, Grdovo, Ipota, Jajce, Jezero, Kamenice, Karići, Kasumi, Klimenta, Kokići, Kovačevac, Krezluk, Kruščica, Kuprešani, Lendići, Lučina, Lupnica, Ljoljići, Magarovci, Mile, Peratovci, Perućica, Podlipci, Podmilačje, Prisoje, Prudi, Pšenik, Rika, Selište, Seoci, Smionica, Stare Kuće, Šerići, Šibenica, Vinac, Vrbica, Vukićevci, Zdaljevac i Žaovine.

Poslije potpisivanja Daytonskog sporazuma, općina Jajce podijeljena je između Federacije BIH i Republike Srpske. Najveći dio sa gradom Jajcem pripao je Federaciji BIH. U sastav Republike Srpske ušla su naseljena mjesta: Borci, Čerkazovići, Đumezlije, Jezero, Kovačevac, Ljoljići i Perućica, te dijelovi naseljenih mjesta: Barevo, Drenov Do i Prisoje. Od ovog područja formirana je općina Jezero.

Dio naselja Vlasinje (jedno od dva naselja sa bošnjačkom većinom u prijeratnoj općini Mrkonjić Grad) je ostao u Federaciji BiH, te je pripojen općini Jajce.

Naselja koja su danas u općini Jajce su:

Bare, Barevo (dio), Bavar, Biokovina, Bistrica, Božikovac, Bravnice, Brvanci, Bučići, Bulići, Carevo Polje, Cvitović, Ćusine, Divičani, Dogani, Donji Bešpelj, Doribaba, Drenov Do (dio), Dubrave, Gornji Bešpelj, Grabanta, Grdovo, Ipota, Jajce, Kamenice, Karići, Kasumi, Klimenta, Kokići, Krezluk, Kruščica, Kuprešani, Lendići, Lučina, Lupnica, Magarovci, Mile, Peratovci, Podlipci, Podmilačje, Prisoje (dio), Prudi, Pšenik, Rika, Selište, Seoci, Smionica, Stare Kuće, Šerići, Šibenica, Vinac, Vlasinje (dio), Vrbica, Vukićevci, Zdaljevac i Žaovine.

Povijest[uredi VE | uredi]

Crkva svete Marije sa Tornjem svetog Luke

Jajce je jedno od najznačajnijih mjesta bosanskohercegovačke, jugoslavenske i hrvatske povijesti.

Vista-xmag.pngPodrobniji članak o temi: Donji krajevi

Stari vijek[uredi VE | uredi]

U Jajcu su tragovi naselja iz antičkoga doba. Sačuvani su temelji hrama s Mitrinim kultnim reljefom uklesanim u stijenu.[2]

Srednji vijek[uredi VE | uredi]

Predjeli današnjeg Jajca u srednjem vijeku dio su Kraljevine Hrvatske (Plivski Grad), na međi starohrvatskih županija Plive, Luke, Lašve i Uskoplja. Jajce je grad u srednjoj Bosni, na utoku Plive u Vrbas. U srednjovjekovnoj bosanskoj jedinici u hrvatsko-ugarskoj državi je u Donjim krajima. 1300-ih je pod hrvatskim banom Pavlom i Mladenom Šubićem. Od banovanja bana Kulina u njegovoj je banovini. Prvi se put Jajce spominje u pisanim dokumentima 1396. Bio je posjed Hrvoja Vukčića Hrvatinića u čijem se naslovu spominje (conte di Jajce). Grad se razvio kao trgovačko i obrambeno središte. [2] U 13. ili početkom 14. stoljeća oko naselja je podignut obrambeni zid, koji je pojačan u drugoj polovici 14. stoljeća. Tada je u tvrđavi izgrađen dvor, te podzemna dvorana ("Katakombe", u naravi crkvica[6] , što je očigledno bilo po želji Hrvoja Vukčića Hrvatinića. Katakombe su imale stilski različita obilježja, kao da je simboliziralo više vjera. Poznato je da su franjevci u Jajcu držali leprozorij, pa su bolesnici bili smješteni po špiljama uz rijeku Plivu ili u Katakombama.[6] Kraj pastoraliziraju franjevci Bosanske vikarije, kustodije bosanske. 1514. god. Vikarija se podijelila na dva dijela: samostani pod otomanskom vlašću ostali su pod Vikarijom Bosne Srebrene, a oni izvan njihove vlasti pod Vikarijom Bosne-Hrvatske. Uskoro je pripalo je provinciji Bosni Srebrenoj.

Tijekom 15. stoljeća osmanski osvajači pritiskaju istočne granice Bosansko Kraljevstva, pa je postao prijestolnicom. 1461. Stjepan Tomašević je okrunjen u Jajcu.[2] Sredinom 15. stoljeća u tvrđavi je izgrađen kraljevski dvor i kapela, a na ulazu u tvrđavu gotički portal s grbom kralja Stjepana Tomaševića. Oko sredine 15. stoljeća prelazi u vlast bosanskog kralja.[7]

Godine 1463. pada pod Turke, ali ga jeseni iste godine oslobađa Matijaš Korvin i tu osniva Jajačku banovinu za obranu od Turaka. Sjedište je u Jajcu. Jajce je tih godina važni grad do kojeg vode trgovački put kojim su karavane išle preko Livna do Splita. Trgovina je trajala sve do turske okupacije. Grad je u Jajačkoj banovini dobio novu obrambenu ulogu. Pretkraj 15. stoljeća stara kraljevska utvrda i gradski obrambeni zidovi preuredili su se i modernizirali.[2] Turci ga nekoliko puta podsjedaju ali bezuspješno. Opsade prodorima raspršuju hrvatske snage. Na prijelazu iz 1527. u 1528. ponovno ga zauzimaju Turci. Vjerojatno je osvojeno između 20. i 28. siječnja 1528.[8] Grad pod opsadom predan je izdajom.

Pod Turke je pao nakon velikih progona katolika u Bosni 1521.-1524., zbog čega nije pretrpio gubitak katolika. U turskim vremenima sam grad Jajce gubi na važnosti, tako da se u 17. stoljeća zidovi utvrde znatno osipaju. U velikome požaru 1658. potpuno je uništen, a nakon toga tek donekle popravljen, tako da su utvrde Jajca u ruševnome stanju sve do 80-ih godina 19. stoljeća, kada se izvode opsežniji konzervatorski radovi na citadeli i tornju sv. Luke.

U 12. stoljeću tu postoji nekoliko građevina profana i sakralna karaktera, npr. crkva u romaničkome stilu na mjestu mlade gotičke sv. Marije. Još jedna romanička građevina stajala je u donjemu dijelu grada, a na Carevu polju otkrivenaje romanička reljefna ploča. U 13. i početkom 14. stoljeću gradi se veliki zid oko naselja i dvor, i zid se u drugoj polovici 14. stoljeća znatno pojačava, tada se na citadeli izgradjuje dvor u oblicima zakašnjele romanike (Medvjed-kula, katakombe).[2] Pokraj Medvjed-kule kleše se u podzemlju dvorana na dva poda, poznata pod imenom Katakombe, koja je vjerojatno trebala služiti kao prostor za odvijanje rituala Zmajeva reda. Sudeći po grbu u predvorju, prostor je klesan po nalogu hercega Hrvoja, možda potkraj njegova života jer je rad ostao nedovršen. Katakombe su imale razne stanare. Ovdje su se skrivali žene i djeca pred ratom. Derviši su ovdje postom i molitvom, izolirani od vanjskog svijeta, nastojali pronaći duševni mir.[6]

Otprilike u isto doba franjevci podizu na ruševinama romaničke crkve svoj samostan sv. Marije, pri čemu zadržavaju romanički zapadni portal starije građevine, iznad kojega umeću gotičku rozetu. Oko 1460. na sjeveroistočnoj strani crkve dograđen je toranj sv. Luke, koji je u donjim dijelovima bio izveden u gotičkome stilu, dok su gornje tri galerije bile oblikovane kao romaničke trifore. Oko sredine 15. stoljeća pregrađen je na citadeli kraljevski dvor u stilu mletačko-dalmatinskom kasne gotike,[2] bliske radionici Andrije Alešija. Na ulazu u citadelu podignut je svečani gotički portal s grbom kralja Stjepana Tomaševića. U prvim desetljećima 16. stoljeća, dvor je proširen dogradnjama u stilu srednjovjekovne kasne gotike. U doba Turaka crkva sv. Marije pregrađena je u džamiju, a toranj sv. Luke pretvoren u minaret. Kraljevski dvor je stajao jos u 17. stoljeću kao ruševina, a potpuno je razoren potkraj 18. ili početkom 19. stoljeća. Nakon turskog osvajanja Jajca, franjevci iz Fojnice opsluživali su preostale katolike Hrvate iz Jajca. Da bi imali gdje odsjesti, fojnički franjevci su imali svoje sjedište na desnoj obali Vrbasa, u mjestu Lučini nedaleko od Jajca. Zgrada je dvaput izgorjela, 1620. i 1684. godine.[7] Nakon požara 1620. franjevci se nastanjuju u Kozluku.[9]

Jajačka župa imala je rastući broj vjernika. 1600. je bilo oko 1.000 vjernika, 1647. godine 1.065. 1672. od Jajca se odvajaju Dobretići. Od 1719. vode se župne matice. 1741. godine smanjena jajačka župa broji 1.959 vjernika. God. 1741. župno sjedište je u mjestu Kozluku nasuprot Jajcu, s desne strane Vrbasa. Kao župna crkva služila je crkva Sv. Ivana Krstitelja u Podmilačju. [7] Župa je i dalje formalno u Jajcu, ali župna crkva bila je ova crkva u Podmilačju i župnik je od 1741. godine stanovao u kući u Kozluku.[10]

Broj vjernika u župi pao je zbog epidemije kuge, koja je vladala 1731. i 1734., te 1743. i 1744. godine, ali već 1798. godine ima čak 4.117. vjernika. Župa Jajce god. 1813. ima 3.614 vjernika (njihov se broj u vrijeme epidemije kuge 1814-17. prepolovio). Varcar se od župe u Jajcu odvaja 1822. godine. Podmilačje se odvaja od župe 1873. godine. 1877. godine u smanjenoj jajačkoj župi je 2.244 vjernika.[7] Jajce i okolica imale su crkvica i kapelica, koje su nestale u povijesti. Znanost zna za crkvice na Pšeniku, na Milama, u Bistrici, zatim drugu crkvicu sv. Katarine - na Katini izvan grada.[11]

U osmansko doba grad gubi na važnosti. Od 1527. do 1878. sjedište je kadiluka. Teško je oštećen u požaru 1656. godine. Turska vremena ostavila su nekoliko stambenih objekata i džamija Esme Sultanije iz 1753. godine.[2]

Novi vijek[uredi VE | uredi]

Franjevci pokreću školstvo u Jajcu. Sredinom 19. stoljeća osnovali su pučku školu, spominje ju izvješće iz 1853. godine. Posebna zgrada za školu izgrađena je 1858. godine. Pred sam kraj turske vladavine franjevci su u Jajcu podigli crkvu i samostan. Gradnja crkve započela je 1866. god. i ona je potrajala do sredine sedamdesetih godina.[7] Crkva je podignuta zaslugom tadašnje župnika Nikole Krilića, blizu Kozlučkog mosta, na zaravni zvanoj Selišće. Najprije je bila posvećena Maloj Gospi (rođenju Blažene Djevice Marije).[10]

Gradnja samostanske zgrade započela je 1877., godinu prije austro-ugarskog zaposjedanja. Potrajala je do 1885., kada je samostan pravno uspostavljen.[7] Zaposjedanjem BiH Jajce iste godine postaje sjedište kotara.[2]

U Jajcu sve do konca 19. i početka 20. stoljeća gotovo da nije bilo pravoslavnog stanovništva. Prve tri pravoslavne obitelji doseljavaju tad. U to vrijeme već je sagrađeno nekoliko katoličkih crkava, posebno ona u Varošu, crkva Blažene Djevice Marije, pa je crkvica sv. Katarine na Katini predana na korištenje pridošlim jajačkim pravoslavcima. Neupućeni tu crkvu nazivaju "stara pravoslavna crkva". Ova crkva je preživjela turska rušenja, ostala je sve do početka 20. stoljeća kada je srušena „urbanim razlozima“. Još je vidljiva na starim razglednicama. Danas je na mjestu te crkvice pravoslavno groblje.[11] 1906. godine crkva Male Gospe, čija je gradnja počela 1866., promijenjena je u crkvu Uznesenja Blažene Djevice Marije (Velikoj Gospi).[10]

Kraljevina Jugoslavija[uredi VE | uredi]

Do 1920. dijelom Bosne i Hercegovine. Nakon preustroja zemlje je u Vrbaskoj banovini. God. 1934-35. po projektu Karla Pařika obnovljen je i poboljšan franjevački samostan. [7]

NDH[uredi VE | uredi]

U drugom svjetskom ratu dio NDH i sjedište kotarske oblasti. Pripadalo Velikoj župi Plivi i Rami, u njemačkoj zoni, nedaleko od demarkacijske crte. Nakon pada Italije partizani su nakon uspostave Bihaćke republike ušli nakratko i u Jajce. Od srpnja 1944. Velikoj župi Lašva-Pliva. U Jajcu je održano drugo zasjedanje AVNOJ-a 29. studenoga 1943. godine. Zgrada zasjedanja postala je nacionalni spomenik.[2]

Druga Jugoslavija[uredi VE | uredi]

1966. podignuta je grobljanska kapelica za Barevo. 1969. godine sagrađena je vjeronaučna dvorana za župu u Jajcu.[12] 1973. godine obnovljena je crkva Uznesenja BDM.[10] 1984. počela je gradnja crkve u Barevu.[12]

Samostalna Bosna i Hercegovina[uredi VE | uredi]

U Grudama, 18. studenog 1991. godine, uspostavljena je Hrvatska zajednica Herceg-Bosna, sa sjedištem u Mostaru, a Jajce je ušlo u njen sastav. Nakon velikosrpske operacije započete ožujka 1992. i neuspjele bitke za Jajce, Hrvati i Muslimani, znači gotovo cjelokupno stanovništvo, napustili su grad i srpske su snage zauzele Jajce. Izbjeglo je 30.000 ljudi.[2] Srpsko zauzimanje Jajca i Dobretića postat će jedan od uzroka bošnjačko-hrvatskog sukoba. Dok su trajale borbe za Jajce, dogodila su se zbivanja koja su pretkazivala buduć problem, dok nitko u Hrvata nije ni pomišljao da na savezničkoj strani imaju druge nakane. Premda je Jajce palo pod srpsku okupaciju, dobilo je svoju registracijsku oznaku Hrvatske Republike Herceg-Bosne, JA. Za srpske okupacije znatno je razoren grad, uništena većina kulturnih spomenika i vjerskih objekata.[2] Crkvu Uznesenja BDM su srušile do do temelja i ostala je hrpa ruševina.[12]Grad su nakon tri godine srpske okupacije oslobodile snage HV i HVO. Stanovništvo se vratilo u grad. Franjevci su se vratili među prvima. Pastoral se odvijao u teškim uvjetima, u prizemlju osnovne škole. Ondje su slavili svete mise i dijelili sakramente sljedećih pet godina.[12] 1998. godine odlukom visokog predstavnika za BiH Carlosa Westendorpa ukinute su dotadašnje registracijske tablice. Nakon pet godina boravka u školi, na zahtjev općinskih vlasti franjevci napuštaju prostor škole i (2000.) preseljavaju u drvenu kapelicu koju su sagradili između samostana i vjeronaučne dvorane, razmišljajući o gradnji nove crkve.[12] Hrvati katolici su počeli graditi novu župnu i samostansku crkvu Uznesenja BDM, a blagoslov kamena temeljca i gradilišta bio je 2001. godine.[10]

Gospodarstvo[uredi VE | uredi]

U Jajcu se nalaze nalazišta gipsa, a u njegovoj okolici boksita. Grad Jajce ima ogromne potencijale za razvoj turizma,ali su to danas slabo iskorišteni potencijali. Poznat je i po imenu "Grad muzej". Rudnike boksita prati tvornica Aluminijskih odljevaka u Divičanima. U Jajcu djeluje metalno-kemijska industrija Elektrobosna.[13] i još neka poduzeća metalne industrije.[14] Voda plivskih jezera koristi se za proizvodnju električne energije. 1894. sagrađena je HE Jajce I, snage 8 MW, a služila je kemijskoj industriji do 1957. godine. Nakon drugog svjetskog rata gradilo se nove hidroenergetske objekte te je u pogon puštena HE Jajce II 1954. godine, snage 30 MW, sa bilancnom proizvodnjom 175 GWh, a zatim HE Jajce I, 1957. godine, snage 48 MW i bilancnom proizvodnjom 232 GWh.[15] Kod Jajca se proizvodi građevni kamen (plivit). [2]

Promet[uredi VE | uredi]

Nalazi se na križanju cestovnih pravaca koji vode dolinom Vrbasa (Banja Luka – Bugojno) i iz Bihaća za Bugojno.[2]

Spomenici i znamenitosti[uredi VE | uredi]

Prikaz grada Jajca sa crkvom koja dominira njime, uz prizore pomirenja kralja i plemstva posredstvom franjevaca iz 1452. godine na Hrvatskom katoličkom kalendaru u Bosni i Hercegovini za mjesec prosinac, 1930. godina

Obrazovanje[uredi VE | uredi]

U općini Jajce djeluje više osnovnih i srednjih škola:

Osnovna škola 13. Rujan, Jajce, Osnovna škola Berta Kučera, Jajce, Osnovna škola braće Jezerčić, Divičani, Srednja strukovna škola Jajce, Srednja škola Nikola Šop, Jajce

Postoji i nekoliko područnih škola,ali one su sve u sklopu navedenih osnovnih škola.

Kultura[uredi VE | uredi]

  • Kazališne igre BiH
  • Plivske Omahe u Jajcu
  • Šopovi dani na Plivi
  • Dani zdrave hrane, ekologije i turizma
  • Dani AVNOJ-a
  • Susret BiH dijaspore

Sport[uredi VE | uredi]

Galerija[uredi VE | uredi]

Literatura[uredi VE | uredi]

  • Knjiga: "Nacionalni sastav stanovništva - Rezultati za Republiku po opštinama i naseljenim mjestima 1991.", statistički bilten br. 234, Izdanje Državnog zavoda za statistiku Republike Bosne i Hercegovine, Sarajevo.
  • Internet - izvor, "Popis po mjesnim zajednicama" - http://www.fzs.ba/Podaci/nacion%20po%20mjesnim.pdf

Izvori[uredi VE | uredi]

  1. Izvor: http://www.fzs.ba/kk6.htm
  2. 2,00 2,01 2,02 2,03 2,04 2,05 2,06 2,07 2,08 2,09 2,10 2,11 2,12 2,13 Hrvatska enciklopedija Jajce (pristupljeno 27. studenoga 2016.)
  3. 3,0 3,1 Savezni zavod za statistiku i evidenciju FNRJ i SFRJ: Popis stanovništva 1961., str. 80
  4. 4,0 4,1 Savezni zavod za statistiku i evidenciju FNRJ i SFRJ: Popis stanovništva 1953., str. 57
  5. Dominik Mandić: Chroati catholici Bosnae et Hercegovinae in descriptionibus annis 1743 et 1768 exaratis; Hrvatski povijesni institut; Chicago-Roma, 1962.
  6. 6,0 6,1 6,2 Franjevački samostan Jajce Bruno Ljubez: Katakombe (pristupljeno 27. studenoga 2016.)
  7. 7,0 7,1 7,2 7,3 7,4 7,5 7,6 Bosna Srebrena Jajce – samostan sv. Luke i župa Uznesenja Marijina (pristupljeno 31. listopada 2016.)
  8. Historija bosanskih gradova - Banja Luka i Jajce (boš.), bosna.blogspot.hr, 10. lipnja 2011., pristupljeno 6. studenog 2015.
  9. Franjevački samostan Jajce Bruno Ljubez: Samostan u Lučini (pristupljeno 27. studenoga 2016.)
  10. 10,0 10,1 10,2 10,3 10,4 Franjevački samostan Jajce Bruno Ljubez: Samostanska i župna crkva Uznesenja Blažene Djevice Marije (pristupljeno 27. studenoga 2016.)
  11. 11,0 11,1 Franjevački samostan Jajce Bruno Ljubez: Crkva sv. Katarine na Katini (pristupljeno 27. studenoga 2016.)
  12. 12,0 12,1 12,2 12,3 12,4 Franjevački samostan Jajce Bruno Ljubez: Župa Jajce (pristupljeno 27. studenoga 2016.)
  13. Deutsche Welle Dragan Maksimović: Jajce - grad na granici usred države. 27. ožujka 2011. (pristupljeno 27. studenoga 2016.)
  14. Ministarstvo gospodarstva Županije Središnje Bosne Vodič - metalna industrija (pristupljeno 27. studenoga 2016.)
  15. (srp.) Elektroprivreda Republike Srpske Hidroelektrane na Vrbasu (pristupljeno 27. studenoga 2016.)
  16. Franjevačka provincija Bosna Srebrena Jajce – samostan sv. Luke i župa Uznesenja Marijina (pristupljeno 12. listopada 2016.)
  17. Franjevački samostan sv. Luke Jajce (pristupljeno 12. listopada 2016.)
  18. Franjevački samostan Jajce Bruno Ljubez: Toranj sv. Luke (pristupljeno 27. studenoga 2016.)
  19. Fočanski dani FENA: 12 novih dobara proglašeno nacionalnim spomenikom BiH, 6. lipnja 2012. (pristupljeno 14. listopada 2016.)
  20. Fojnica Dragan Marijanović: Fojnička musafirhana, 24. listopada 2005. (pristupljeno 27. studenoga 2016.)
  21. http://jajceportal.com/modules.php?name=News&file=article&sid=2766

Napomena: Ovaj tekst ili njegov dio preuzet je sa stranica Bosna Srebrena. Vidi Dopusnicu Franjevačkog provincijalata Bosne Srebrene za Wikipediju na hrvatskome jeziku.


Poveznice[uredi VE | uredi]

Vanjske poveznice[uredi VE | uredi]