Prijeđi na sadržaj

Rovašenje

Izvor: Wikipedija
Uvećana snimka križno narovašenog uzorka na cilindričnom radnom komadu metala.

Rovašenje (prema madž. rovaš: komad drveta na kojem se zarezima bilježi račun) je urezivanje geometrijskih ukrasa (ornamenata) čvrstim predmetom u drvo, keramiku i kovinu. Primjenjuje se od prapovijesnih vremena (keramika, kovina) do danas (u narodnoj umjetnosti pri ukrašavanju drvenih predmeta).[1]

Rovašenje metala

[uredi | uredi kôd]

Rovašenje je postupak hladnog oblikovanja deformacijom najčešće rotacionih obradaka, kojim se utiskuje gravura u površinu obratka. Na primjer kod obradaka kao što su ručni alati, rovašena površina služi za nemogućnost klizanja prstiju po metalnoj površini ili zbog estetskih zahtjeva. Alat može biti s jednim kotačićem ili s dva. Vrsta gravure je jednosmjerna ravna (kosa) ili križna za primjenu na metalnim predmetima kojima se ručno rukuje. Osim upotrebe rovašenja protiv klizanja metala u ruci, kanali koji se dobiju graviranjem koriste se i kod vijaka za drvo ili za mekane materijale, kako ne bi mogli proklizavati. Utori i izbočine se utisnu u obradak i time sprječavaju rotaciju vijaka postavljenih na nepristupačnim mjestima. Rovašenje može imati i dekorativnu svrhu, te se kod toga koriste specijalni alati (specijalne gravure na alatu).[2]

Izvori

[uredi | uredi kôd]
  1. rovašenje, [1] "Hrvatska enciklopedija", Leksikografski zavod Miroslav Krleža, www.enciklopedija.hr, preuzeto 24. ožujka 2020.
  2. "Tehnička enciklopedija" (Alati), glavni urednik Hrvoje Požar, Grafički zavod Hrvatske, 1987.

Vanjske poveznice

[uredi | uredi kôd]
Logotip Zajedničkog poslužitelja
Logotip Zajedničkog poslužitelja
Zajednički poslužitelj ima stranicu o temi Rovašenje