Ruski državni književni muzej

Izvor: Wikipedija
Jump to navigation Jump to search
Ruski državni književni muzej
Osnovan 1934.
Lokacija Ul. Petrovka 28, 103051, Moskva
Broj posjetitelja 85.000 na godinu
Ravnatelj Marina Semenova Gomozkova
Pristup javnim prijevozom stanica metroa "Puškinskaja", "Čehovskaja", "Tverskaja"; trolejbus br. 3, 31, 15, 13, 69
Službena stranica www.museum.ru/M289

Državni književni muzej – najčuveniji i najveći muzej povijesti ruske književnosti u Ruskoj Federaciji.

Povijest[uredi VE | uredi]

Osnovan je 1934. godine spajanjem Središnjega muzeja beletristike, kritike i publicistike i Književnog muzeja biblioteke "V. I. Lenjin". Za vrijeme svog postojanja izrastao je u jednu od najznamenitijih baza kulturnih umjetničkih dobara.

U fondovima muzeja sabrane su osobne arhive pisaca i djelatnika ruske kulture 18.20. stoljeća; gravure 17.18. stoljeća sa slikama Moskve i Peterburga; slikarski portreti, minijature sa slikama državnih djelatnika; knjige pisane rukom i inkunabule duhovnog sadržaja, prve knjige svjetovnog tiska petrovskog vremena, vrlo rijetke knjige s autografima, rukopisi, crteži pisaca, slikarska djela, rijetke fotografije, popisi djela G.P. Deržavina, D.I. Fonvizina, A.N. Radiščeva, N.M. Karamzina, A.S. Gribojedova, M.J. Ljermontova, N.V. Gogolja, te drugi materijali povezani s poviješću ruske klasične i suvremene književnosti, koji broje više od milijuna jedinica pohrane.

Muzej uključuje desetak podružnica koje se nalaze u raznim rajonima Moskve i Podmoskovja, te koji imaju status odjela.

Od 1972. do 2006. godine direktorica muzeja je bila Natalija Vladimirovna Šahalova.

Podružnice[uredi VE | uredi]

Sergej Maljutin: Portret V. Brjusova, 1913.
  1. Dom-muzej A.I. Gercena[1]
  2. Dom-muzej A.P. Čehova[2]
  3. Dom-muzej M.J. Ljermontova[3]
  4. Dom I.S. Ostrouhova[4]
  5. Memorijalni kabinet A.V. Lunačarskog[5]
  6. Muzej književnosti XVII – XIX st. (Nariškinske dvorane)[6]
  7. Memorijalni muzej-stan A.N. Tolstoja[7]
  8. Muzej-stan F.M. Dostojevskog[8]
  9. Muzej "Srebrnog vijeka" ("Dom V.J. Brjusova")[9]
  10. Dom-muzej B.L. Pasternaka[10]
  11. Dom-muzej K.I. Čukovskog[11]
  12. Dom-muzej M.M. Prišvina[12]

Izvor[uredi VE | uredi]

Bilješke[uredi VE | uredi]

  1. Državni književni muzej: Dom-muzej A.I. Gercena, preuzeto 18. ožujka 2013.
  2. Državni književni muzej: Dom-muzej A.P. Čehova, preuzeto 18. ožujka 2013.
  3. Državni književni muzej: Dom-muzej M.J. Ljermontova, preuzeto 18. ožujka 2013.
  4. Državni književni muzej: Dom I.S. Ostrouhova, preuzeto 18. ožujka 2013.
  5. Državni književni muzej: Memorijalni kabinet A.V. Lunačarskog, preuzeto 18. ožujka 2013.
  6. Državni književni muzej: Muzej književnosti XVII – XIX st., preuzeto 18. ožujka 2013.
  7. Državni književni muzej: Memorijalni muzej-stan A.N. Tolstoja, preuzeto 18. ožujka 2013.
  8. Državni književni muzej: Muzej-stan F.M. Dostojevskog, preuzeto 18. ožujka 2013.
  9. Državni književni muzej: Muzej "Srebrnog vijeka", preuzeto 18. ožujka 2013.
  10. Državni književni muzej: Dom-muzej B.L. Pasternaka, preuzeto 18. ožujka 2013.
  11. Državni književni muzej: Dom-muzej K.I. Čukovskog, preuzeto 18. ožujka 2013.
  12. Državni književni muzej: Dom-muzej M.M. Prišvina, preuzeto 18. ožujka 2013.

Vanjske poveznice[uredi VE | uredi]