Salko Nazečić

Izvor: Wikipedija
Prijeđi na navigaciju Prijeđi na pretraživanje

Salko Nazečić, povjesničar književnosti (Mostar, 10. lipnja 1904. - Sarajevo, 17. veljače 1970.), član AZU BiH.

Završio je studij jugoslavenske i komparativne književnosti s teorijom književnosti na Filološkom fakultetu u Beogradu 1928.

Radio je kao srednjoškolski profesor u Mostaru, Trebinju i Dubrovniku do 1940, a poslije Drugog svjetskog rata na Višoj pedagoškoj školi u Sarajevu 1949.-1950. Jedan je od osnivača Filozofskog fakulteta u Sarajevu 1950. Doktorsku disertaciju pod naslovom Hajdučke borbe oko Dubrovnika i naša narodna pjesma obranio je na Filološkom fakultetu u Beogradu 1956. Bio je dekan Filozofskog fakulteta u Sarajevu 1954./1955. i dugogodišnji šef Odsjeka za jugoslavenske književnosti. Osnovao je Institut za izučavanje jugoslavenskih književnosti u Sarajevu i pokrenuo časopis Pitanja književnosti i jezika. Salko Nazečić bio je član Znanstvenog društva BiH (1961) i redovni član AZUBiH (1966).

Nazečićevo književnopovjesničarsko bavljenje bilo je usmjereno u tri pravca: hrvatska književnost u Dubrovniku i Dalmaciji od 15. do 17. stoljeća, usmena književnost i južnoslavenske književnosti 19. i 20. stoljeća.

Salko Nazečić sudionik je NOB-a. Bio je pomoćnik ministra prosvjete BiH, upravnik Narodnog kazališta u Sarajevu i član Udruženja književnika BiH i dr. Dobitnik je 27-srpanjske nagrade i više odlikovanja.

Bibliografija[uredi | uredi kôd]

  • Mala istorija jugoslovenske književnosti, Geca Kon, Beograd, 1938., str. 80.
  • Iz naše narodne epike. I dio. Hajdučke borbe oko Dubrovnika i naša narodna pjesma. (Prilog proučavanju postanka i razvoja naše narodne epike), Svjetlost, Sarajevo, 1959., str. 277.
  • Romantizam kod Hrvata, Rad, Beograd, 1960., str. 45.

Priređene knjige[uredi | uredi kôd]

  • Petar Petrović Njegoš, Gorski vijenac (s komentarima), Svjetlost, Sarajevo, 1947., str. 178.
  • Slavne godine. Narodne pjesme iz narodnooslobodilačkog rata i borbe za socijalizam (izbor, redakcija i predgovor), Svjetlost, Sarajevo, 1949., str. 93.
  • Zbornik savremene bosansko-hercegovačke proze (urednik sa Ilijom Kecmanovićem i Markom Markovićem, autor predgovora), Svjetlost, Sarajevo, 1950., str. 241.
  • 1941-1951. Izbor književnih radova (urednik sa Markom Markovićem i Mehmedom Selimovićem), Svjetlost, Sarajevo, 1951., str. 271.
  • Epske narodne pjesme (izvršio izbor i napisao predgovor), Svjetlost, Sarajevo, 1954., str. 531.
  • August Šenoa, Seljačka buna (priredio i napisao predgovor), Svjetlost, Sarajevo, 1956., str. 259.
  • August Šenoa, Prosjak Luka. Pjesme – Feljtoni – Prikazi (priredio i napisao predgovor), Svjetlost, Sarajevo, 1956., str. 234.
  • August Šenoa, Izbor (priredio i napisao predgovor), Svjetlost, Sarajevo, 1959., str. 138.
  • Junačke narodne pjesme (priredio), Svjetlost, Sarajevo, 1961., str. 366 (drugo izdanje 1969).
  • August Šenoa, Izbor (priredio i napisao predgovor), Svjetlost, Sarajevo, 1961., str. 134.
  • Ilirski pokret (priredio), Svjetlost, Sarajevo, 1961., 134 str.
  • Jovan Sterija Popović, Izbor (priredio i napisao predgovor), Svjetlost, Sarajevo, 1964., str. 120.

Literatura[uredi | uredi kôd]

  • Zbornik radova posvećenih uspomeni Salke Nazečića, Filozofski fakultet u Sarajevu – Svjetlost, Sarajevo, 1972.
  • Spomenica 60. godišnjice Filozofskog fakulteta u Sarajevu (1950–2010), Filozofski fakultet, Sarajevo 2010, 152-153.