Salvaški zaljev
Salvaški zaljev
ar. Davhat Salvah | |
|---|---|
| Zaljev | |
 Pogled preko zaljeva | |
Zemljovid Salvaškog zaljeva | |
| Položaj | |
| Koordinate | 24°50′0″N 50°47′0″E / 24.83333°N 50.78333°E |
| Zaljev | Bahreinski zaljev, Perzijski zaljev |
| Države | |
| Obalni gradovi |  Salvah |
  Salvaški zaljev Salvaški zaljev na zemljovidu Katara  Salvaški zaljev Salvaški zaljev na zemljovidu Saudijske Arabije  Salvaški zaljev Salvaški zaljev na zemljovidu Perzijskog zaljeva  | |
Salvaški zaljev (ar. Davhat Salvah) južni je i najuži dio Bahreinskog zaljeva. Njegova istočna obala pripada Kataru, a zapadna Saudijskoj Arabiji. Na krajnjem jugu potonje države nalazi se naselje Salvah po kojem je zaljev dobio ime.
Na zapadu ga omeđuje bogato obrasla obala s palmama i trskom. Na istoku su niske litice i brda, s pješčanim dinama i slanim ravnicama na južnom kraju.
Salvaški zaljev karakterizira vrlo visoki salinitet od iznad 40‰. Njegova jugozapadna obala staništem je brojnim vrstama ptica zbog čega je 625 km² pripadajućeg saudijskog teritorija proglašeno ekološki zaštićenom zonom.
Salvaški zaljev je izduženi zaljev koji se proteže prema jugu od Bahreinskog zaljeva. Dug je oko 80 km, a u najširem dijelu je širok oko 20 km. Na zapadu leži Saudijska Arabija, a na istoku Katar.[1] Površina kopna koja okružuje Salvaški zaljev uglavnom je ravna, prekrivena pijeskom ili šljunkom. Na istočnoj strani nalaze se pješčane dine i slane ravnice na južnom kraju, a niske litice i brda dalje na sjeveru na zapadnoj obali Katara, a to je područje gdje se nalaze glavna naftna polja.[2] Na zapadnoj strani zaljeva obala je pješčana s visokim razinama podzemnih voda koje podržavaju velike nasade trske. Postoje plitke hipersaline lagune, a niski otoci pojavili su se uz obalu uzrokovani promjenama razine vode. Sam zaljev je plitak s bazom od pijeska i kamenja te livadama morske trave.[3]
Sjeverni dio Salvaškog zaljeva ograničen je koraljnim grebenima i nakupljanjem sedimenta. Zbog toga zaljev ima vrlo mali raspon plime i oseke (oko 50 cm) i visoku slanost, jer voda isparava s površine, a preostala voda se ne izmjenjuje s manje slanom vodom.[4]
Zapadna obala zaljeva je zaštićeno područje poznato kao Zaštićeno područje Salwaškog zaljeva i proglašeno je važnim područjem za ptice i bioraznolikost. To je glavno mjesto za razmnožavanje perzijskog vranca[5] (lat. Phalacrocorax nigrogularis) u Saudijskoj Arabiji. Druge ptice koje se ovdje razmnožavaju uključuju veliku čigru (Hydroprogne caspia), sivu čigru (Sterna repressa), narančastokljunu čigru (Thalasseus bengalensis) i smeđokrilu čigru (Onychoprion anaethetus). Ptice selice koje ovdje prezimljuju uključuju obalnu čaplju (Egretta gularis), crnogrlog gnjurca (Podiceps nigricollis), ćubastog gnjurca (Podiceps cristatus), Velikog crnoglavog galeba (Ichthyaetus ichthyaetus), tankokljunog galeba (Chroicocephalus genei) i pontskog galeba (Larus cachinnans).[6]
Visoka razina slanosti Salvaškog zaljeva sprječava rast većine koralja, perforiranih krednjaka, kapica i puževa poput Strombusa, Xenophore i puža stošca.[7]
- ↑ Philip's. 1994. Atlas of the World. Reed International. str. 86–87. ISBN 0-540-05831-9
- ↑ Nyrop, Richard F. 2008. Area Handbook for the Persian Gulf States. Wildside Press. str. 238. ISBN 978-1-4344-6210-7
- ↑ Gulf of Salwah. BirdLife International. Pristupljeno 9. srpnja 2015.
- ↑ Riegl, Bernhard; Purkis, Sam J. 2012. Coral Reefs of the Gulf: Adaptation to Climatic Extremes. Springer Science & Business Media. str. 9–15. ISBN 978-94-007-3008-3
- ↑ Rječnik standardnih hrvatskih ptičjih naziva (PDF). HAZU. Zavod za orntologiju HAZU. 2018
- ↑ Gulf of Salwah. BirdLife International. Pristupljeno 9. srpnja 2015.
- ↑ Riegl, Bernhard; Purkis, Sam J. 2012. Coral Reefs of the Gulf: Adaptation to Climatic Extremes. Springer Science & Business Media. str. 9–15. ISBN 978-94-007-3008-3