Saudijska Arabija
|
المملكة العربية السعودية (Al-Mamlakâ al-'Arabīyâ as-Sa'ūdīyâ) |
|||||
|---|---|---|---|---|---|
|
|||||
| Himna Aš al-Malik |
|||||
 |
|||||
| Glavni grad | Rijad | ||||
| Službeni jezik | arapski | ||||
| Državni vrh | |||||
| - Kralj | Salman bin Abdulaziz al-Saud | ||||
| - Predsjednik Vlade | Salman bin Abdulaziz al-Saud | ||||
| Neovisnost | Ujedinjenje 23. rujna 1932. | ||||
| Površina | 14. po veličini | ||||
| - ukupno | 2.218.0001) km2 | ||||
| - % vode | 0 % | ||||
| Stanovništvo | 45. po veličini | ||||
| - ukupno (2003) | 24.293.844 | ||||
| - gustoća | 12/km2 | ||||
| Valuta | Saudijski rijal (100 halala) | ||||
| Pozivni broj | +966 | ||||
| Vremenska zona | UTC +3 | ||||
| Internetski nastavak | .sa | ||||
| 1 Procjena. Točnu površinu teško je utvrditi jer neke granice sa susjedima nisu precizno određene. | |||||
Saudijska Arabija, službeno Kraljevina Saudijska Arabija je država na Аrapskom poluotoku u Jugozapadnoj Aziji. Na zapadu dugom obalom izlazi na Crveno more, a na istoku na Perzijski zaljev. Graniči na sjeveru s Jordanom, Irakom i Kuvajtom, na jugu s Jemenom, na jugoistoku s Omanom te na istoku s Ujedinjenim Arapskim Emiratima i Katarom. Ima morsku granicu s Bahreinom s kojim je povezana mostom.
Povijest[uredi VE | uredi]
Podrobniji članak o temi: Povijest Saudijske Arabije
Islamski vjerski reformator Muhammad ibn Abd al-Wahhab udružio je oko 1750. godine snage s vladarom mjesta Diriyah u središnjoj Arabiji, Muhammadom ibn Saudom, čiji su nasljednici do početka 19. stoljeća s potporom širokih slojeva oduševljenih novim vjerskim vođom osvojili većinu Arapskog poluotoka. Veza dinastije Saud s vehabijskom interpretacijom islama ostat će jedno od ključnih obilježja saudijske države i u budućnosti.
Nova arapska sila pobudila je reakciju svojih moćnih susjeda, Otomanskog Carstva i njegovog saveznika Egipta koji su 1818. uništili prvu saudijsku državu. Ubrzo je uslijedila obnova, ali druga država podlegla je unutarnjim sukobima i ratovima sa susjedima 1891. godine.
Modernu Saudijsku Arabiju osnovao je Abdul Aziz Al-Saud, poznat kao Ibn Saud, koji je 1902. započeo okupljati tradicionalne obiteljske zemlje kombinacijom oružanih sukoba i vješte diplomacije. Ujedinjeno Kraljevstvo, tada najznačajnija sila na Bliskom istoku, priznalo je neovisnost Saudove kraljevine 1927., a 1932. Hidžaz i Nedžd (središnji dio Arapskog poluotoka) i formalno su ujedinjeni u Kraljevinu Saudijsku Arabiju.
Početak iskorištavanja nafte nakon drugog svjetskog rata preobrazio je nekad zaostalu nomadsku zemlju, omogućivši izgradnju infrastrukture i državu blagostanja po europskom modelu. Na međunarodnom planu Saudijska Arabija balansira između dobrih odnosa s zapadnim državama i odanosti zajedničkim arapskim ciljevima. Saudijsko društvo još je uvelike konzervativno i značajan utjecaj imaju islamske vjerske vođe (uleme).
Zemljopis[uredi VE | uredi]
Podrobniji članak o temi: Zemljopis Saudijske Arabije
Najveći dio zemlje zauzima pustinja. Na zapadu, uz Crveno more, uzdižu se planinski lanci Hidžaz i Asir s najvišim vrhom Sawdom (3.133 m). S istočne strane planina teren se polako spušta do zapadnog priobalja uz Perzijski zaljev i granica s UAE i Omanom. Većina teritorija slabo je naseljena, a stanovništvo je koncentrirano u gradovima na zapadnoj obali i njenom zaleđu (Jeddah, Meka, Medina), glavnom gradu Rijadu u središtu zemlje, te na istočnom priobalju gdje je locirana većina naftnih izvora (Dammam, Hufuf, Dahran).
Stanovništvo[uredi VE | uredi]
Islam je religija gotovo cjelokupnog domaćeg stanovništva i jedini ima službeno priznanje. Saudijska Arabija je kolijevka ove vjere i u zemlji se nalaze dva najvažnija islamska svetišta, Meka i Medina. Arapski, odnosno njegov lokalni dijalekt, je jezik većine stanovništva. Velik broj stanovnika (oko 6 mil.) su strani državljani na radu u industriji nafte i u drugim gospodarskim sektorima.
Gospodarstvo[uredi VE | uredi]
Podrobniji članak o temi: Gospodarstvo Saudijske Arabije
Saudijska Arabija najveći je svjetski izvoznik nafte, čiji je udio u BDP-u 40%, a u izvozu 90%. Fluktuacije cijene nafte na svjetskom tržištu izrazito pogađaju saudijsko gospodarstvo pa su česti i proračunski deficiti u godinama niskih cijena. BDP je u 2003. bio 11.800 USD po glavi stanovnika, mjereno po PPP-u.
Vanjske poveznice[uredi VE | uredi]
- Sestrinski projekti
 |
U Wikimedijinu spremniku nalazi se članak na temu: Saudijska Arabija |
|
U Wikimedijinu spremniku nalazi se još gradiva na temu: Saudijska Arabija |
 |
U Wikimedijinu spremniku nalazi se atlas Saudijske Arabije |
 |
Pogledajte rječničku natuknicu Saudijska Arabija u Wječniku, slobodnom rječniku. |
|
||||||||||||||
|
|||||||
|
||||||||||||||||
