Samaritansko petoknjižje

Izvor: Wikipedija
Prijeđi na navigaciju Prijeđi na pretraživanje
Samaritanski visoki svećenik i staro Petoknjižje, 1905.

Samaritansko petoknjižje ili Samaritanska tora specijalna je inačica Tore koju su rabili Samaritanci. Ova inačica je stvorena najkasnije 127. pr.Kr. kada je hram u Jeruzalemu uništen, i kada su se Samaritanci odvojli od ostalih skupina koje su bile u hramu. Kao što sam naziv kaže, u ovu inačicu ulazi prvih pet Mojsijevih knjiga, ili Tora.

Znanstvenici koriste Samaritansko petoknjižje kada žele pronaći značenje riječi u originalnom Petoknjižju ili kada žele naučiti nešto o povijesti različitih inačica Biblije. Neki svitci, među njima i Svitci s Mrtvog mora, liče na Samaritansko petoknjižje.[1]

Samaritansko prakticiranje religije se zasniva na njihovoj inačici Mojsijevog petoknižja, što se malo razlikuje od mazoretskih tekstova kao i tekstova Septuaginte. Neke razlike su vrlo male, poput starosti nekih osoba spomenutih u tekstu, dok su druge veoma velike, poput zapovijedi da se ima samo jedna žena, što se može naći samo u samaritanskoj inačici ali ne i u drugima.

Važnost se daje i Abiša svitcima, koji su rabljeni u samaritanskoj sinagogi u Nablusu. Samaritanci tvde da ih je napisao Abiša, Aronov pra-praunuk, 13 godina poslije ulaska u Izrael, pod Jošuom, sinom Nunovim.[2] Ipak moderni znanstvenici smatraju da svitci sadrže različite radove različitih pismoznanaca iz različitih stoljeća, sa najstarijim tekstom iz 12. stoljeća.[3]


Izvori[uredi VE | uredi]

  1. The Canon Debate, McDonald & Sanders editors, 2002, chapter 6: Questions of Canon through the Dead Sea Scrolls by James C. VanderKam, str. 94, citing private communication with Emanuel Tov on biblical manuscripts: Qumran scribe type c.25%, proto-Masoretic Text c. 40%, pre-Samaritan texts c.5%, texts close to the Hebrew model for the Septuagint c.5% and nonaligned c.25%.
  2. (2002) Emanuel: Studies in the Hebrew Bible, the Septuagint, and the Dead Sea Scrolls in Honor of Emanuel Tov/With Index Volume, BRILL ISBN 90-04-12679-1
  3. "The Abisha Scroll - 3,000 Years Old?" Bible Review, October 1991