Megrelija

Megrelija

Ovaj članak ili dio članka nije pokriven izvorima. Pomozite Wikipediji navođenjem odgovarajućih knjiga, članaka u časopisima ili internetskih stranica.

Položaj povijesne Megrelije na karti današnje Gruzije

Megrelija, Mingrelija (gruz. სამეგრელო Samegrelo) je povijesna provincija na zapadu Gruzije, ranije poznata kao Odiši.

Naseljena je Mingrelima, etničkom gruzijskom podskupinom.

Zemljopis

Megrelija graniči s odmetnutom pokrajinom Abhazijom na sjeverozapadu, Svanetijom na sjeveru, Imeretijom na istoku, Gurijom na jugu i Crnim morem na zapadu.

Administrativno, povijesna pokrajina Megrelija je uklopljena sa sjevernim dijelom susjedne planinske provincije Svanetije i čini regiju Megrelija-Gornja Svanetija (Samegrelo-Zemo Svaneti), s glavnim gradom Zugdidijem.

Povijest

Megrelija na karti Gruzije nakon raspada 1490.

U antičko doba, Megrelija je bila glavni dio kraljevstva Kolhide (9. – 6. stoljeće pr. n. e.) i kraljevstva Lazike (4. stoljeće pr. n. e. - 6. stoljeće n. e.) Od 11. do 15. stoljeća dio je ujedinjene Kraljevine Gruzije. Od 16. stoljeća do 1857. godine, kao nezavisna kneževina pod vlašću je doma Dadiani.

U prosincu 1803. godine, kneževina dolazi pod okrilje Ruskog Carstva, sporazumom između ruskog cara i megrelskog princa Grigola Dadianija. Posljednji odrasli primc, David Dadiani, umro je 1853. godine, ostavivši svoju ženu Ekaterinu, kao regenta svom mladom sinu Nikolaju. Međutim, 1867. godine, kneževina je ukinuta i ugrađena u Rusko Carstvo. Princ se službeno odrekao prava na prijestolje 1868. godine.

Od 1918. do 1921. godine, Megrelija je dio Demokrateske Republike Gruzije. Godine 1921., Gruzija je sovjetizirana i kasnije postala dijelom SSSR-a. 9. travnja 1991. Gruzija je postala neovisna, a u njenom sastavu se nalazi povijesna pokrajina Megrelija.