Vidi kôd stranice Saska (pokrajina)

{{Njemačka pokrajina
| ime                      =Slobodna Država Saska<br/> Freistaat Sachsen <br/>Swobodny stat Sakska
| ime_genitiv              = Saske
| slika_zastave            = Flag_of_Saxony.svg
| slika_grba               = Coat_of_arms_of_Saxony.svg
| slika_karte              = Deutschland_Lage_von_Sachsen.svg
| glavni_grad              = [[Dresden]]
| ministar_predsjednik     = [[Michael Kretschmer]] ([[CDU]])<br />''(od 13. prosinca 2017.)''
| vladajuća_stranka        = [[CDU]] i [[SPD]]
| posljednji_izbori        = 31. kolovoza [[2014.]]
| sljedeći_izbori          = redovito [[2019.]]
| glasovi_savezno_vijeće   = 4
| površina                 = 18.415,51
| poredak_površina         = 10.
| stanovnika               = 4,137 milijuna<ref>[http://www.statistik-portal.de/Statistik-Portal/de_zs01_sax.asp Savezni i pokrajinski statistički podaci] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20120308212050/http://statistik-portal.de/Statistik-Portal/de_zs01_sax.asp |date=8. ožujka 2012. }}''</ref>
| poredak_stanovnika       = 6.
| godina_popisa            = 31. srpnja 2011.
| gustoća                  = 227
| poredak_gustoća          = 8.
| ISO 3166-2               = DE-SN
| himna                    = [[Himna Saske|Gott segne Sachsenland]]
| zaduženost               = 6,5 milijardi eura <small>(31. prosinca 2010)</small><ref>[http://www.destatis.de/jetspeed/portal/cms/Sites/destatis/Internet/DE/Presse/pm/2011/02/PD11__069__713,templateId=renderPrint.psml, Statistisches Bundesamt - Podaci o zaduženosti po pokrajinama]</ref>
| zaduženost_po_stanovniku =
| službene_stranice        = sachsen.de
}}

'''Saska''', službeno '''Slobodna Država Saska''' ([[njemački]]: ''Freistaat Sachsen'', [[gornjolužičkosrpski]]: ''Swobodny stat Sakska'') je savezna pokrajina na istoku [[Njemačka|Njemačke]]. S nešto više od četiri milijuna stanovnika ovo je jedna od manjih njemačkih pokrajina. Glavni grad je [[Dresden]], dok je najmnogoljudniji pokrajinski grad [[Leipzig]]. Susjedne savezne pokrajine su [[Brandenburg]] na sjeveru, [[Saska-Anhalt]] na sjeverozapadu, [[Tirinška]] na zapadu, te [[Bavarska]] na jugozapadu. Ova pokrajina graniči i sa susjednom [[Češka|Češkom]] ([[Liberečki kraj|Liberečki]], [[Ústečki kraj|Ústečki]] i [[Karlovarski kraj]]), te [[Poljska|Poljskom]] ([[Lubusko vojvodstvo|Lubusko]] i [[Donjošlesko vojvodstvo]]).

Saska je u povijesti obuhvaćala mnogo veće područje od područja današnje pokrajine Saske; štoviše, bila je jedna od najvećih njemačkih država. Ova pokrajina ponovno je uspostavljena [[1990.]] godine u vrijeme [[Ponovno ujedinjenje Njemačke|ponovnog ujedinjenja Njemačke]], te kao i za vrijeme [[Weimarska Republika|Weimarske Republike]] nosi naslov ''slobodne države''.

== Zemljopis ==
[[Slika:Sachsen topo.png|mini|left|Topografska karta Saske]]
Saska se nalazi na istoku [[Srednja Njemačka|Srednje Njemačke]] i graniči s Bavarskom (41&nbsp;km granice), Tirinškom (274&nbsp;km), Saska-Anhaltom (206&nbsp;km), Brandenburgom (242&nbsp;km), Republikom Poljskom (123&nbsp;km) i Češkom Republikom (454&nbsp;km). Kao i pokrajina Tirinška, te dio Saske-Anhalta, Slobodna Država Saska dio je Srednjonjemačke regije.

S topografskog gledišta, Sasku je moguće podijeliti na ravničarski, brdoviti, te umjereno planinske dijelove.  U nizinski dio spada Leipziška nizina i sam [[Leipzig]], kao i sjeverna [[Gornja Lužica]]. Brdovito područje nastalo taloženjem [[les]]a nalazi se na jugu. Sasko srednje gore podijeljeno je od zapada prema istoku prema nejasnim granicama. U jugozapadnoj Saskoj gorje se proteže od [[Vogtland]]a s depresijom Erzgebirge kao sjevernom, te Elstergebirge kao jugoistočnom granicom. Najviši vrh Saske je Fichtelberg s 1215 m. U južnom dijelu Erzgebirgea nalazi se Park prirode Erzgebirge/Vogtland. Na istoku Rudne gore zbog erozija nastalo je Lapsko pjeskovito gorje.

[[Park prirode Zittau]] (njemački: Naturpark Zittauer Gebirge) je zakonom zaštićeno područje u njemačkoj saveznoj državi Saskoj.

Najveća i najznačajnija rijeka u Saskoj je [[Laba]]. Ona prolazi kroz pokrajinu od jugoistoka prema sjeverozapadu. Ostale važne rijeke su [[Mulde]], [[Weißeritz]], [[Zschopau (rijeka)|Zschopau]], [[Weiße Elster]] i [[Spree]], a sve pripadaju riječnom sustavu Labe. Istočnu granicu pokrajine čini rijeka [[Lužička Nisa]] koja se ulijeva u [[Odra|Odru]].

== Povijest ==

Današnja Saska obuhvaća područje dijela toka Labe, južne Lužice i [[Rudna gora|Rudne gore]]. Povijesno gledano ovo područje je dio nekadašnje plemenske grofovije Saske koja je bila država [[Sasi|Sasa]] u sjevernoj Njemačkoj. Povijesno se ovo područje naziva [[Gornja Saska|Gornjom Saskom]], kao suprotnost [[Donja Saska|Donjoj Saskoj]]. U razdoblju između 1247. i 1485. povijest Saske se uvelike podudara s povijesti Tirinške.

U prapovijesti je današnja Saska bila važno područje prelaska preko gorskog lanca. Arheološka istraživanja pokazala su prisutnost lončarske kulture i prije 5500 godina pr. Kr. Naselja su se nalazila u području rijeka Labe, Mulde i Spree u podnožjima brda. Kasnije su se na ovom području naselila germanska plemena. Sve do 6. stoljeća ovo je područje bilo pod snažnim utjecajem [[Turingi|Turinga]]. Kasnije to područje zauzimaju [[Franci]] i [[Sasi]], a u 10. stoljeću Sasku s istoka naseljavaju [[Slaveni|slavenski]] narodi.

Preteča današnje Saske bila je kneževina Meißen osnovana [[929.]] godine. Daljnju povijest ove države definira [[njemački prodor na istok|njemačko naseljavanje na istok]]. Na ovom teritoriju dolazi do kontakata i miješanja između Germana i Slavena. Mnoga mjesta u Saskoj imaju nazive proizašle iz slavenskih jezika. Zbog vađenja ruda, u području Rudne gore dolazi do osnivanja gradova. Godine [[1089.]] [[Dinastija Wettin|Wettin]] dolazi u posjed kneževine.

[[Image:Dresden Fuerstenzug 2.jpg|left|thumb|Izborni knezovi Saske]]
Od [[1423.]] utjecaj wettinskog plemstva raste, te se uz Gornju Sasku i Tirinšku njihovim posjedima dodaje i Saska-Wittenberg, a postaju i [[izborni knezovi]]. U narednim godinama [[Elektorat Saska]] zamjenjuje prijašnju kneževinu. [[Leipziški sporazum|Leipziškim sporazumom]] iz [[1485.]] Saska i [[Tirinška]] se razdvajaju. Kao rezultat toga Dresden postaje sjedište plemstva. Nakon [[Schmalkaldski rat|Schmalkaldskog rata]] koji ovaj elektorat gubi kao dio [[Schmalkaldski savez|Schmalkaldskog saveza]], [[dinastija Wettin]] se i u konačnici dijeli na ernestinsku i albertinsku lozu. [[Luterani|Luteranstvo]] ipak ostaje lokalna religija u obje države. U [[Tridesetogodišnji rat|Tridesetogodišnjem ratu]] Saska je stala na stranu cara u borbi protiv [[Bohemija|Bohemije]]. Prema volji cara Saska zauzima [[Lužica|Lužicu]] kao naknadu za sudjelovanje u ratu. Saska neko vrijeme zadržava neutralnu poziciju, ali se onda okreće na stranu protestanata. U [[Bitka kod Breitenfeld (1631.)|bitki kod Breitenfelda]], Saska sa [[Švedska|Šveđanima]] uspijeva prvi put pobijediti carsku vojsku. [[Praški mir (1635.)|Praškim mirom]] Saska službeno dobiva [[Gornja Lužica|Gornju]] i [[Donja Lužica|Donju Lužicu]] te vjerska prava.

Prema oporuci izbornog kneza Ivana Jurja I., Saska je prema sekundogenituri podijeljena trima nasljednicima, te su stvorena tri nova saska vojvodstva: Saska-Weißenfels, Saska-Merseburg i Saska-Zeitz. Idućih godina Saska jača te se brzo oporavlja od rata. Područje ostaje vjerno caru te šalje svoju vojsku u carske bitke, kao što je npr. [[opsada Beča 1683.]] godine. Pod [[August II. Jaki|Fridrikom Augustom I.]] Saska želi ojačati svoj položaj u [[Sveto Rimsko Carstvo|Svetom Rimskom Carstvu]]. Politički i kulturni razvoj doživljava za vrijeme [[August III.|Fridrika Augusta II.]] koji Saskom vlada kao izborni knez, te [[Poljska|Poljskom]] kao kralj. U [[veliki sjeverni rat|Velikom sjevernom ratu]] sasko-poljske snage borile su se zajedno s [[Rusko Carstvo|Rusima]] protiv [[Švedska|Švedske]]. U [[Sedmogodišnji rat|Sedmogodišnjem ratu]] Sasku je relativno lagano zauzela [[Pruska]]. Kasnije se saski vojnici bore na strani [[Habsburška Monarhija|Austrije]], [[Rusko Carstvo|Rusije]] i [[Francuska|Francuske]] protiv Pruske i [[Velika Britanija|Velike Britanije]], a iz tog saveza Saska izlazi [[1759.]] godine. Pruske snage pokušavaju zauzeti Dresden 1760. i nanose veliku štetu gradu. Završetkom rata [[Šleska]] potpada pod Prusku, a Saska je ponovno obnovljena.
[[Slika:Brodowski Napoleon Elbe.jpg|mini|Napoléon Bonaparte prelazi Labu nakon bitke kod Dresdena]]

Prema deklaraciji iz Pillnitza, Saska se svrstava na prusku stranu u borbi protiv [[Francuska revolucija|Francuske revolucije]]. Za vrijeme [[Napoleon]]ovog prodora u Njemačku, zajedničke prusko-saksonske snage doživljavaju poraz, te ovo područje zauzimaju Francuzi. Saska ulazi u [[Rajnska konfederacija|Rajnsku konfederaciju]] i od 1806. bivša izborna kneževina postaje [[Kraljevina Saska]]. U ratu za oslobođenje 1813. u Saskoj su se odvijale žestoke borbe. Saska je bila jedina od njemačkh država koja se borila na francuskoj strani u [[bitka kod Leipziga|bitki kod Leipziga]]. [[Bečki kongres|Bečkim kongresom]] Pruska je htjela pripojiti Sasku, ali zbog zaštite od strane Austrije nije u tome uspjela. Saska je ostala kraljevina, ali je morala napraviti velike teritorijalne ustupke Pruskoj na sjeveru. Revolucija [[1848.]] ugušena je u Dresdenu od strane vojske.

U [[Austrijsko-pruski rat|Njemačkom ratu]] 1866. Saska je izgubila zajedno s Austrijom. Nakon toga se pridružila [[Sjevernonjemačka konfederacija|Sjevernonjemačkom savezu]], te sudjelovala u [[Francusko-pruski rat|Njemačko-francuskom ratu]]. Kraljevina Saska je 1871. postala savezna država u [[Njemačko Carstvo|Njemačkom Carstvu]] pod pruskom dominacijom. U [[prvi svjetski rat|Prvom svjetskom ratu]] saksonska vojska zadnji put djeluje samostalno u sastavu njemačke vojske. Nakon abdikacije kralja u jesen 1918. Saska postaje slobodna država u sastavu Njemačke, kako je istaknuto u ustavu [[Weimarska Republika|Weimarske Republike]]. Između [[1934.]] i [[1945.]], kao i u razdoblju između [[1952.]] i [[1990.]], Saska službeno nije postojala. Od 1990. ovaj entitet ponovno postoji kao pokrajina Savezne Republike Njemačke.

== Politika ==
[[Slika:Dresden Sächsische Staatskanzlei (01).jpg|mini|Sjedište vlade Saske]]
Pokrajinsku vladu odnosno Saskovu državnu vladu ("Sächsische Staatsregierung") vodi [[Premijer|ministar-predsjednik]] kojeg izabire pokrajinski parlament. Od 2009. predsjednik vlade je [[Stanislaw Tillich]], pripadnik manjine [[Lužički Srbi|Lužičkih Srba]] i član [[Kršćansko-demokratska unija (Njemačka)|Kršćansko-demokratske unije]] ([[CDU]]). Sjedište pokrajinske vlade (''Sächsische Staatskanzlei'') nalazi se u [[Dresden]]u u četvrti Innere Neustadt. Zakonodavnu vlast čini Saski parlament (Sächsische Landtag) koji se trenutno sastoji od 132 zastupnika. Ustavni sud Slobodne Države Saske nalazi se u [[Leipzig]]u. Njemu su podređeni okružni sudovi ("Landgericht") u [[Bautzen]]u, [[Chemnitz]]u, [[Dresden]]u, [[Görlitz]]u, [[Leipzig]]u i [[Zwickau]]u.

=== Slobodna Država Saska ===

Prva Slobodna Država Saska stvorena je [[1918.]] nakon [[Abdikacija|abdikacije]] kralja i ukidanja [[Kraljevina Saska|Kraljevine Saske]]. U procesu političkog izjednačavanja (''[[Gleichschaltung]]'') za vrijeme [[Nacistička Njemačka|nacističke vlasti]] i uspostavljanja novog poretka, dana [[30. siječnja]] [[1934.]] Saska gubi svoj suverenitet, te se lokalna vlast i parlament zamjenjuje centralističkom upravom. Nakon [[Drugi svjetski rat|Drugog svjetskog rata]] Saska potpada pod [[Sovjetska okupacijska zona|Sovjetsku okupacijsku zonu]]. Saska je bila jedna od pet pokrajina od kojih je [[7. listopada]] [[1949.]] stvorena [[Njemačka Demokratska Republika]]. Godine 1952. u DDR-u je nametnuta centralistička podjela teritorija koja se sastojala od okruga i kotareva (''Bezirk''). Teritorij Saske podijeljen je na kotare Leipzig, Dresden i Chemnitz (preimenovan u Karl-Marx-Stadt u razdoblju 1953. – 1990.) i od tada je prestala postojati.

Saska je ponovno službeno obnovljena na dan ujedinjena 3. listopada 1990., a zadnjeg dana u mjesecu dobila je ponovno naziv Slobodna Država Saska (u povijesnom kontekstu Druga Slobodna Država). Od tada je jedna od 16 [[Njemačke pokrajine|pokrajina (država)]] Savezne Republike Njemačke. Dana [[26. svibnja]] [[1992.]] usvojen je Ustav Slobodne Države Saske.

== Upravna podjela ==
[[Slika:Landkreise Sachsen.svg|350px|right|Okruzi u Saskoj]]

Saska je podijeljena na 3 upravna područja:
*[[Chemnitz (upravno područje)|Chemnitz]]
*[[Dresden (upravno područje)|Dresden]]
*[[Leipzig (upravno područje)|Leipzig]]

Ta upravna područja su pak razdijeljena na sljedeće okruge:
#[[Budišin (okrug)|Bautzen]] ''(Budyšin)'' (BZ)
#[[Erzgebirgskreis]] (Rudogorje) (ERZ) 
#[[Görlitz (okrug)|Görlitz]] ''(Zhorjelc)'' (GR)
#[[Leipzig (okrug)|Leipzig]] (L)
#[[Meißen (okrug)|Meißen]] (MEI)
#[[Središnja Saska|Mittelsachsen]] (FG)
#[[Sjeverna Saska|Nordsachsen]] (TDO)
#[[Sächsische Schweiz-Osterzgebirge]] (Saska Švicarska i istočna Rudna gora) (PIR)
#[[Vogtlandkreis]] (V)
#[[Zwickau (okrug)|Zwickau]] (Z)

Gradovi koji se nalaze izvan okruga su:
* [[Chemnitz]] (C)
* [[Dresden]] (DD)
* [[Leipzig]] (L)

Trenutačna upravna podjela nastala je nakon reforme provedene 2008. kada je broj okruga smanjen s 22 na 10, a broj gradova izvan okruga također smanjen sa sedam na tri.

; Promjene nastale reformom upravne podjele
{| class="prettytable"
! width="30%" |Novi okruzi
!width="40%" |Bivši gradovi i okruzi
!width="10%" |Br. stan. (31.&nbsp;prosinca&nbsp;2008.)
!width="10%" |Procjena<br />br. stan 2025.<ref>statistik.sachsen.de: [http://www.statistik.sachsen.de/html/428.htm 5. Regionalisierte Bevölkerungsprognose für den Freistaat Sachsen bis 2025]. Provjereno 22. svibnja 2011.</ref>
!width="10%" |Površina u km²
!width="10%" |Gustoća stanovništva 2008.<br />stan. po km²
!width="10%" |Gustoća stanovništva 2025.<br />stan. po km²
|-
| [[Budišin (okrug)|Bautzen]]
| Bautzen, Kamenz, Hoyerswerda, Bischofswerda
| align="center" |328.990
| align="center" |273.500
| align="center" |2.391
| align="center" |138
| align="center" |114
|-
| [[Erzgebirgskreis]]
| Stollberg, Annaberg, Aue-Schwarzenberg, Mittlerer Erzgebirgskreis
| align="center" |377.245
| align="center" |307.300
| align="center" |1.828
| align="center" |206
| align="center" |168
|-
| [[Görlitz (okrug)|Görlitz]]
| Niederschlesischer Oberlausitzkreis, Löbau-Zittau, Görlitz
| align="center" |284.790
| align="center" |232.100
| align="center" |2.106
| align="center" |135
| align="center" |110
|-
| [[Leipzig (okrug)|Leipzig]]
| Leipziger Land, Muldentalkreis
| align="center" |271.863
| align="center" |241.800
| align="center" |1.646
| align="center" |165
| align="center" |147
|-
| [[Meißen (okrug)|Meißen]]
| Riesa-Großenhain, Meißen
| align="center" |256.638
| align="center" |223.900
| align="center" |1.452
| align="center" |177
| align="center" |154
|-
| [[Središnja Saska|Mittelsachsen]]
| Freiberg, Mittweida, Döbeln
| align="center" |335.797
| align="center" |277.500
| align="center" |2.111
| align="center" |159
| align="center" |132
|-
| [[Sjeverna Saska|Nordsachsen]]
| Delitzsch, Torgau-Oschatz
| align="center" |211.356
| align="center" |182.000
| align="center" |2.020
| align="center" |105
| align="center" |90
|-
| [[Sächsische Schweiz-Osterzgebirge]]
| Weißeritzkreis, Sächsische Schweiz
| align="center" |255.459
| align="center" |232.200
| align="center" |1.654
| align="center" |154
| align="center" |140
|-
| [[Vogtlandkreis]]
| Vogtlandkreis, Plauen
| align="center" |250.246
| align="center" |205.000
| align="center" |1.412
| align="center" |177
| align="center" |145
|-
| [[Zwickau (okrug)|Zwickau]]
| Chemnitzer Land, Zwickauer Land, Zwickau
| align="center" |348.834
| align="center" |288.500
| align="center" |949
| align="center" |368
| align="center" |304
|}

=== Gradovi i općine ===

Saska se sastoji od 485 politički odijeljenih gradova i općina (stanje 1. siječnja 2010.). Od ovog broja 178 čine gradovi između kojih su tri [[Njemački autonomni gradovi|autonomna grada]] (izvan okruga), te njih 50 velikih okružnih gradova (Große Kreisstädte). Ostalih 307 upravnih jedinica čine općine koje nemaju status grada. Mnoge općine su udružene te djeluju zajedno.

Najveći gradovi u Saskoj su Leipzig i Dresden, a slijedi ih Chemnitz. Zwickau više nema status velikog grada jer je broj stanovnika pao ispod sto tisuća. Od pada komunizma i ujedinjenja Njemačke 1990. Saska je zbog iseljavanja i visokog mortaliteta izgubila oko 600.000 stanovnika. Najveći gradovi u ovoj pokrajini bilježe rast stanovništva, a zanimljivost je da je Dresden među vrhu u Njemačkoj prema porastu broja stanovnika.

{| class="prettytable sortable"
!Grad
!Okrug
!Br. stan.<br /> 31. prosinca 2000.
!Br. stan.<br /> 31. svibnja 2011.
!Promjena<br /> u %
|-
|[[Leipzig]]
|''nema''
|align=right|493.208
|align=right|524.692
|align=right|+6,38
|-
|[[Dresden]]
|''nema''
|align=right|477.807
|align=right|524.427
|align=right|+9,76
|-
|[[Chemnitz]]
|''nema''
|align=right|259.246
|align=right|242.804
|align=right|−6,77
|-
|[[Zwickau]]
|Zwickau
|align=right|103.008
|align=right|93.353
|align=right|−9,37
|-
|[[Plauen]]
|Vogtlandkreis
|align=right|71.543
|align=right|65.906
|align=right|−7,88
|-
|[[Görlitz]]
|Görlitz
|align=right|61.599
|align=right|55.512
|align=right|−9,88
|-
|[[Freiberg]]
|Mittelsachsen
|align=right|45.428
|align=right|41.294
|align=right|−9,10
|-
|[[Bautzen]] / Budyšin
|Bautzen
|align=right|43.353
|align=right|40.576
|align=right|−6,41
|-
|[[Freital]]
|Sächsische Schweiz-Osterzgebirge
|align=right|40.129
|align=right|39.282
|align=right|−2,11
|-
|[[Pirna]]
|Sächsische Schweiz-Osterzgebirge
|align=right|42.108
|align=right|38.632
|align=right|−8,25
|-
|[[Hoyerswerda]] / Wojerecy
|Bautzen
|align=right|50.203
|align=right|37.119
|align=right|−26,06
|-
|[[Riesa]]
|Meißen
|align=right|39.367
|align=right|33.767
|align=right|−14,22
|-
|[[Radebeul]]
|Meißen
|align=right|32.246
|align=right|33.670
|align=right|+4,42
|-
|[[Zittau]]<sup>1</sup>
|Görlitz
|align=right|''32.775''
|align=right|28.096
|align=right|−14,28
|-
|[[Meißen]]
|Meißen
|align=right|29.398
|align=right|27.507
|align=right|−6,43
|-
|[[Delitzsch]]<sup>2</sup>
|Nordsachsen
|align=right|''29.265''
|align=right|26.246
|align=right|−10,08
|-
|[[Limbach-Oberfrohna]]
|Zwickau
|align=right|27.552
|align=right|25.282
|align=right|−8,03
|-
|[[Glauchau]]
|Zwickau
|align=right|27.285
|align=right|24.364
|align=right|−10,45
|-
|[[Markkleeberg]]
|Leipzig
|align=right|23.157
|align=right|24.333
|align=right|+5,10
|-
|[[Werdau]]
|Zwickau
|align=right|26.077
|align=right|22.472
|align=right|−13,33
|-
|[[Annaberg-Buchholz]]
|Erzgebirgskreis
|align=right|24.495
|align=right|21.802
|align=right|−10,89
|-
|[[Coswig (Sachsen)|Coswig]]
|Meißen
|align=right|24.035
|align=right|21.193
|align=right|−11,44
|-
|[[Döbeln]]<sup>3</sup>
|Mittelsachsen
|align=right|''24.322''
|align=right|21.173
|align=right|−12,47
|-
|[[Crimmitschau]]
|Zwickau
|align=right|23.305
|align=right|20.742
|align=right|−10,40
|-
|[[Borna (grad)|Borna]]<sup>4</sup>
|Leipzig
|align=right|''24.219''
|align=right|20.573
|align=right|−14,66
|-
|[[Reichenbach im Vogtland]]
|Vogtlandkreis
|align=right|23.469
|align=right|19.976
|align=right|−14,24
|-
|[[Auerbach/Vogtl.]]<sup>5</sup>
|Vogtlandkreis
|align=right|''22.629''
|align=right|19.951
|align=right|−11,49
|-
|}

<sup>1</sup> Pripojeno općini [[Hirschfelde (Zittau)|Hirschfelde]] (zajedno s mjestima [[Dittelsdorf]] i[[Schlegel (Zittau)|Schlegel]]) dana 1. siječnja 2007.<br />
<sup>2</sup> Pripojeno općini [[Döbernitz]] dana 1. ožujka 2004.<br />
<sup>3</sup> Pripojeno općini [[Ebersbach (Döbeln)|Ebersbach]] dana 1. srpnja 2011.<br />
<sup>4</sup> Pripojeno općini [[Wyhratal]] dana 1. siječnja 2004.<br />
<sup>5</sup> Pripojeno općini [[Rebesgrün]] dana 1. siječnja 2003.

==Stanovništvo==
[[File:Coselpalais.jpg|thumb|upright=0.90|[[Dresden]].]]
[[File:Romanushaus(Leipzig) 01.jpg|thumb|upright=0.90|[[Leipzig]]]]

Od 1950-ih broj stanovnika Saske opada. Iseljavanje se najviše osjeti u manjim mjestima i ruralnim područjima. Broj stanovnika zadnjih godina raste samo u [[Dresden]]u i [[Leipzig]]u. Od godine 2000. stanovništvo Dresdena naraslo je za 29.000 stanovnika, dok je u Leipzigu broj porastao za 17.000 stanovnika. Oba ova velika grada očekuju daljnji rast stanovništva.

[[Prirast stanovništva]] u Saskoj od 1905. godine:

{|
| valign="top" |
{| class="prettytable"
! style="background:#efefef;" | Godina
! style="background:#efefef;" | Br. stan.
|-
| 1905. || align="right" | 4.508.601
|-
| 1946. || align="right" | 5.558.566
|-
| 1950. || align="right" | 5.682.802
|-
| 1964. || align="right" | 5.463.571
|-
| 1970. || align="right" | 5.419.187
|-
| 1981. || align="right" | 5.152.857
|-
| 1990. || align="right" | 4.775.914
|-
| 1995. || align="right" | 4.566.603
|-
| 2000. || align="right" | 4.425.581
|-
|}
| valign="top" |
{| class="prettytable"
! style="background:#efefef;" | Godina
! style="background:#efefef;" | Br. stan.
|-
| 2001. || align="right" | 4.384.192
|-
| 2002. || align="right" | 4.349.059
|-
| 2003. || align="right" | 4.321.437
|-
| 2004. || align="right" | 4.296.284
|-
| 2005. || align="right" | 4.273.754
|-
| 2006. || align="right" | 4.249.774
|-
| 2007. || align="right" | 4.220.200
|-
| 2008. || align="right" | 4.192.801
|-
| 2009. || align="right" | 4.168.732
|-
|}
| valign="top" |
{| class="prettytable"
! style="background:#efefef;" | Godina
! style="background:#efefef;" | Br. stan.
|-
| 2010. || align="right" | 4.149.477
|-
|}
|}

Prosječan broj djece po ženi u Saskoj 2010. bio je 1,49, što je u samom vrhu među njemačkim saveznim pokrajinama.<ref>[http://www.demografie.sachsen.de/download/Geburten.pdf Geburten je Frau im Freistaat Sachsen 1990 – 2010] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20171209202647/http://www.demografie.sachsen.de/download/Geburten.pdf |date=9. prosinca 2017. }}, [[Portable Document Format|PDF]]</ref> Ovaj broj je najveći u [[Erzgebirgskreis]]u s 1,537,dok se na začelju nalazi Leipzig s 1,371 djece po ženi. S fertilitetom od 1,479 Dresden je na vrhu među njemačkim gradovima iznad pola milijuna stanovnika.

===Jezik===
[[Image:Budyšin – měšćanska tafla (2021).jpg|thumb|Dvojezični znak na [[njemački|njemačkom]] i [[gornjolužičkosrpski|gornjolužičkosrpskom jeziku]]]]
U Slobodnoj Državi Saskoj uglavnom se govori istočnosredišnjim dijalektom [[njemački jezik|njemačkog jezika]]. Iako se izgovor pomalo razlikuje od standardnog jezika, pisani jezik saksonskog dvora za [[Martin Luther|Martina Luthera]] bio je osnova modernog njemačkog jezika.

U [[Lužica|Lužici]] govori se više dijalekata [[gornjolužičkosrpski|gornjolužičkosrpskog jezika]], kao i međudijalekti gornjolužičkosrpskog i [[donjolužičkosrpski|donjolužičkosrpskog jezika]]. Oba lužičkosrpska jezika pripadaju [[zapadnoslavenski jezici|zapadnoslavenskoj]] grupi jezika. Broj govornika ovih jezika koji se njima koriste svakodnevno danas se u Saskoj kreće između 15.000 i 20.000.

U saksonskom gorju živi oko 700.000 govornika vogtlandskog i erzgebirškog dijalekta. U velikim gradovima lokalni dijalekti miješaju sa sa standardnim njemačkim jezikom. Saksonskim govorom služi se i stanovništvo u dijelovima Saske-Anhalta, Tirinške i Brandenburga.

===Religija===
Natpolovična većina stanovništva nisu pripadnici niti jedne vjerske zajednice. Petina stanovništva pripada Evangeličkoj ([[Luterani|luteranskoj]] ) crkvi Njemačke,<ref>http://www.ekd.de/download/kirchenmitglieder_2007.pdf</ref> a 3.6 % katoličkoj crkvi.<ref>{{Citiranje weba |url=http://www.dbk.de/relaunchhinweis |title=Arhivirana kopija |access-date=23. listopada 2011. |archive-date=27. listopada 2011. |archive-url=https://web.archive.org/web/20111027230929/http://www.dbk.de/relaunchhinweis |url-status=dead }}</ref> Većina mjesta u Saskoj tradicionalno su protestantska, te je lokalna mjesna crkva obično evangelička. Veća mjesta često imaju i rimokatoličku crkvu, dok u ponekim postoji i [[starokatolička crkva]].<ref>Deutschlandfunk, Sendung „Tag für Tag“: ''Altkatholiken in Sachsen'' (14. travnja 2009.)</ref> Ostale kršćanske zajednice, kao i židovska i muslimanska manjina također djeluju u Saskoj.

{| class="prettytable" cellspacing="0" cellpadding="10"
|
! Članovi <small>(31. prosinca 2009.)</small><ref>[http://www.statistik.sachsen.de/html/456.htm Statistisches Landesamt Sachsen]</ref>
! Udio u stanovništvu
|-
|[[Rimokatolička Crkva|rimokatolici]]
|align="right" |148.976
|align="right" |3,6 %
|-
|[[Evangelička Crkva u Njemačkoj|evangelici]]
|align="right" |855.430
|align="right" |20,5 %
|-
|ostale konfesije i <br />ateisti
|align="right" |3.164.326
|align="right" |75,9 %
|}

Osim standardnih blagdana koji su neradni dani u cijeloj Njemačkoj, u Slobodnoj Državi Saskoj radi vjerskog slavlja neradni su i neki protestantski blagdani, kao "Dan reformacije"<ref>{{Citiranje časopisa |url=http://revosax.sachsen.de/Details.do?sid=408334565122&jlink=a4 |title=Änderung des Gesetzes über Sonn- und Feiertage im Freistaat Sachsen |archive-url=https://web.archive.org/web/20120117205532/http://revosax.sachsen.de/Details.do?sid=408334565122&jlink=a4 |archive-date=17. siječnja 2012. |access-date=6. siječnja 2012.}}</ref> ili "Buß- und Bettag". U ponekim općinama i naseljima u kojima živi lužičkosrpska manjina, kao blagdan se slavi i [[Tijelovo]].<ref>{{Citiranje časopisa |url=http://revosax.sachsen.de/Details.do?sid=265395594192&jlink=p1&jabs=2 |title=Gesetz über Sonn- und Feiertage im Freistaat Sachsen (SächsSFG) § 1 |archive-url=https://web.archive.org/web/20121029104202/http://revosax.sachsen.de/Details.do?sid=265395594192&jlink=p1&jabs=2 |archive-date=29. listopada 2012. |access-date=6. siječnja 2012.}}</ref>

==Mediji==

Slobodna Država Saska ima značajnu medijsku mrežu sastavljenu od tiskanih, radijskih i televizijskih medija.<ref>{{Citiranje časopisa |url=http://www.medien.sachsen.de/12594.htm |title=Arhivirana kopija |archive-url=https://web.archive.org/web/20120118213310/http://www.medien.sachsen.de/12594.htm |archive-date=18. siječnja 2012. |access-date=21. prosinca 2011.}}</ref>

==== Tiskani mediji==== 
{| border="0" cellpadding="2"
|- valign=top
|
Dnevne novine<ref>http://www.medien.sachsen.de/</ref>
* [[Sächsische Zeitung]]
* [[Leipziger Volkszeitung]]
* [[Lausitzer Rundschau]]
* [[Freie Presse]]
* [[Dresdner Neueste Nachrichten]]
* Morgenpost s regionalnim izdanjem
* [[Bildzeitung]] s regionalnim izdanjem
* [[Serbske Nowiny]]
|
Časopisi<ref>http://www.bvda.de/index.php?id=40&land=13</ref>
* [[WochenSpiegel Sachsen|WochenSpiegel]]
* [[Blick (časopis)|BLICK]]
* Sächsischer Bote
* Wochenkurier
* Leipziger Rundschau
* Sachsen Sonntag
* Hallo! Leipzig
|}

==== Radio==== 
{| border="0" cellpadding="2"
|- valign=top
|
Službene stanice<ref>{{Citiranje časopisa |url=http://www.medien.sachsen.de/12602.htm |title=Arhivirana kopija |archive-url=https://web.archive.org/web/20120118141724/http://www.medien.sachsen.de/12602.htm |archive-date=18. siječnja 2012. |access-date=21. prosinca 2011.}}</ref>
* [[MDR 1 Radio Sachsen]]
* [[Jump (Hörfunksender)|Jump]]

Slobodne stanice<ref>http://www.freie-radios.de/</ref>
* [[Radio Blau]]
* [[coloRadio]]
* [[Radio T]]
|
Privatne stanice<ref>{{Citiranje časopisa |url=http://www.slm-online.de/psk/slmo/powerslave,id,193,nodeid,193,ansicht,gruppe,gruppe_id,100.html |title=Arhivirana kopija |archive-url=https://web.archive.org/web/20111218214937/http://www.slm-online.de/psk/slmo/powerslave,id,193,nodeid,193,ansicht,gruppe,gruppe_id,100.html |archive-date=18. prosinca 2011. |access-date=21. prosinca 2011.}}</ref>
* [[Apollo radio]]
* [[Hitradio RTL Sachsen]]
* [[R.SA]]
* [[Radio PSR]]
* [[Elsterwelle]]
* [[Energy Sachsen]]
* [[Radio Chemnitz]]
* [[Radio Zwickau]]
* [[Radio Erzgebirge]]
* [[Radio Leipzig (1993)|Radio Leipzig]]
* [[Radio Lausitz]]
* [[Radio Dresden]]
|}

==== Televizija==== 
Službeni programi<ref>{{Citiranje časopisa |url=http://www.medien.sachsen.de/12601.htm |title=Arhivirana kopija |archive-url=https://web.archive.org/web/20120119161325/http://www.medien.sachsen.de/12601.htm |archive-date=19. siječnja 2012. |access-date=21. prosinca 2011.}}</ref>
* [[MDR Fernsehen]]

Privatni programi
* [[Sachsen Fernsehen]]
* [[Dresden Fernsehen]]
* [[Leipzig Fernsehen]]
* [[TeleVision Zwickau]]

==Gospodarstvo==

Nakon [[Drugi svjetski rat|Drugog svjetskog rata]] od 1946. [[Sovjetska vojna uprava u Njemačkoj]] osniva industrijska narodna poduzeća (''Volkseigener Betrieb'' ili VEB). Nakon [[Ponovno ujedinjenje Njemačke|ujedinjenja Njemačke]] gospodarstvo Saske proživljava duboke strukturalne promjene. Veliki dio zastarjelih industrijskih postrojenja je zatvoren. Rudnici bivaju zatvoreni, a postojenja zamijenjena novima. Danas je Saska u vrhu istočnonjemačkog gospodarstva, iako još uvijek postoji snažan problem [[nezaposlenost]]i. Sredinom 2011. u Saskoj je bilo evidentirano oko 219.200 nezaposlenosti, što čini stopu nezaposlenosti od 10,3%.<ref name="statistikportal.de">[http://www.statistikportal.de/Statistik-Portal/de_jb27_jahrtab65.asp] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20111221050835/http://www.statistikportal.de/Statistik-Portal/de_jb27_jahrtab65.asp |date=21. prosinca 2011. }} (12. kolovoza 2011.)</ref>

Zbog vrlo visokih stopa rasta pojedinih industrijskih grana, lokalno gospodarstvo se može uspoređivati i sa zapadnonjemačkim pokrajinama. Prihodi dobne skupine od 20-35 godina starosti veći su od nacionalnog prosjeka, ali su zato prihodi skupine starije od 40 godina niži od tog prosjeka. Strukturne promjene ipak nisu do kraja završene u ovom dijelu Njemačke. Godine 2004. BDP prema kupovnoj moći bio je na 85,9% BDP-a Europske unije.<ref>{{Citiranje časopisa |url=http://epp.eurostat.ec.europa.eu/pls/portal/docs/PAGE/PGP_PRD_CAT_PREREL/PGE_CAT_PREREL_YEAR_2007/PGE_CAT_PREREL_YEAR_2007_MONTH_02/1-19022007-EN-AP.PDF |title=Eurostat News Release 63/2006: Regionalni BDP per capita u EU 25 |archive-url=https://web.archive.org/web/20090326210729/http://epp.eurostat.ec.europa.eu/pls/portal/docs/PAGE/PGP_PRD_CAT_PREREL/PGE_CAT_PREREL_YEAR_2007/PGE_CAT_PREREL_YEAR_2007_MONTH_02/1-19022007-EN-AP.PDF |archive-date=26. ožujka 2009. |access-date=22. prosinca 2011.}}</ref> Sveukupni BDP savezne pokrajine Saske 2009. iznosio je oko 94,99 milijardi eura.<ref name="statistikportal.de"/>

===Infrastruktura===
[[Slika:Sachsen Flughäfen und Landeplätze.png|mini|300px|Zračne luke i piste u Saskoj]]

Glavni nositelji gospodarsva Saske su urbana područja Leipzig-Halle i Chemnitz-Zwickau. Prema BDP-u ekonomski najsnažnije područje je Dresden i okolica. Autocesta 4 prolazi kroz Sasku u smjeru zapad-istok. Najveći dio sagrađen je u 1930-ima, a cesta je modernizirana u 1990-ima. Veliki cestovni projekt je izgradnja autoceste A 72 između Chemnitza i Leipziga. Među novozavršenim projektima su A 17 koja povezuje Dresden i Prag, te leipziška obilaznica.

U prvoj polovici 20. stoljeća Saska je imala najgušću [[željeznica|željezničku]] mrežu u Europi. Na prijelazu s 19. na 20. stoljeće najveći broj naselja u Saskoj bio je udaljen najviše 15&nbsp;km od željezničkog kolodvora ili stajališta. Vrlo važnu ulogu imala je [[uskotračna željeznica]] u nizinskim dijelovima i u području Rudne gore. Danas u Saskoj postoji sedam uskotračnih pruga koje se većinom koriste u turističke svrhe. Veliki broj starih željezničkih pravaca danas više nije u funkciji.

Trenutačno su u fazi izgradnje brze veze u smjerovima Leipzig–Dresden (preko Riese), te Dresden–Chemnitz i Leipzig/Halle–Erfurt. Veliki željeznički projekt je i izgradnja podzemne željeznice u Leipzigu. Zanimljivo je napomenuti da je leipziški glavni kolodvor prema površini najveći glavni kolodvor u Europi. Unatoč gustoj željezničkoj mreži i velikom broju stanovnika, Saska ima najmanje željezničkih kolodvora za duge relacije od svih novih njemačkih pokrajina. Četiri ovakva kolodvora nalaze se unutar ili oko Dresdena i Leipziga. Urbano područje Chemnitz-Zwickau slovi kao željeznički najlošije povezano područje među njemačkim gradskim regijama.<ref>Tehničko sveučilište u Chemnitzu: [http://www.tu-chemnitz.de/tu/presse/1998/12.07-10.10.html Wie die Deutsche Bahn eine ganze Region im Stich läßt].</ref>

===Turizam===

Od prirodnih ljepota, najposjećenija područja su Rudna gora, Vogtland, Saska Švicarska i Žitavsko gorje, dok su Leipzig i Dresden najposjećeniji gradovi. Uz sportske i rekreativne sadržaje, Saska turiste privlači i bogatom kulturom i arhitekturom koji su posebno izraženi u gradovima kao što su Dresden, Leipzig, Meißen ([[porculan]]) ili Görlitz. Posebno kulturno bogatstvo ovog kraja je rudarska tradicija ("Cesta srebra" između Zwickaua i Dresdena), te lokalna obrtnička umjetnost, kao i lužičkosrpske [[pisanica|pisanice]]. Broj noćenja u Saskoj kretao s od 14,9 milijuna 2005. godine, preko 15,9 milijuna (+6,7 %) 2006.,<ref>[http://www.statistik.sachsen.de/21/12_04/12_04_082004_tabelle.asp Statistisches Landesamt des Freistaates Sachsen: Übernachtungen in Beherbergungsstätten des Freistaates Sachsen nach dem Herkunftsland der Gäste ab 1992 (izbor)]</ref> i 15,5 milijuna 2007.,<ref>{{Citiranje weba |url=http://www.ltv-sachsen.de/cgi-bin/click.system?navid=1337&sid=de |title=Landestourismusverband Sachsen:"Das Jahr 2007" |access-date=6. siječnja 2012. |archive-date=12. ožujka 2012. |archive-url=https://web.archive.org/web/20120312132753/http://www.ltv-sachsen.de/cgi-bin/click.system?navid=1337&sid=de |url-status=dead }}</ref> do 15,7 milijuna 2008. godine.<ref>[http://www.ltv-sachsen.de/cgi-bin/click.system?navid=1013&id=144&fb=News&fa=2&page=2009&sid=de Landestourismusverband Sachsen: "Stabil trotz Krisenzeiten - Reiseland Sachsen 2008 wieder im Aufwärtstrend"]</ref>

== Izvori ==
{{izvori|30em}}

== Bibliografija ==
* Wolfgang Ismayr, Klemens H. Schrenk: ''Freistaat Sachsen'', in: Uwe Andersen, [[Wichard Woyke]], ''Handwörterbuch des politischen Systems der Bundesrepublik Deutschland'', 6. Auflage, VS-Verlag, Wiesbaden 2009, S. 394-399, {{ISBN|3-531-15727-2}}
* Joachim Menzhausen: ''Kulturgeschichte Sachsens.'' Edition Leipzig, Leipzig 2008
* Reiner Groß: ''Geschichte Sachsens.'' Edition Leipzig, 4. Auflage, Leipzig 2007
* Friedrich Ludwig Müller, Angela Pfotenhauer, Elmar Lixenfeld, Florian Monheim: ''Barock in Sachsen''. Monumente-Edition. Monumente-Publikation der Deutschen Stiftung Denkmalschutz, Bonn 2000, {{ISBN|3-935208-01-4}}
* Rainer Karlsch, Michael Schäfer: ''Wirtschaftsgeschichte Sachsens im Industriezeitalter.'' Edition Leipzig, Dresden/Leipzig 2006
* Hartmut Kowalke: ''Sachsen.'' Reihe Perthes Länderprofile, Klett-Perthes-Verlag, Gotha/Stuttgart 2000, {{ISBN|3-623-00672-6}}
* Sächsische Landeszentrale für politische Bildung/Landesverein Sächsischer Heimatschutz e.V. (Hrsg.): ''Sachsen. Heimatgeschichte, Volkskunde, Denkmalpflege, Dorfgestaltung, Natur und Landschaft.'' Dresden 2007

== Vanjske poveznice ==
* {{deu icon}}{{eng icon}}{{pol icon}}{{ces icon}}{{spa icon}} [http://www.sachsen.de/ Službena web stranica]
* {{deu icon}}[http://www.statistik.sachsen.de/ Statistički ured]

{{Njemačke pokrajine}}
{{Zemlje Weimarske Republike}}

[[Kategorija:Saska (savezna država)]]