Savezna obavještajna služba

Izvor: Wikipedija
Prijeđi na navigaciju Prijeđi na pretraživanje
BND
Savezna obavještajna služba

BND Logo.svg

Zemlja: Flag of Germany.svg Njemačka
Ustrojena: 1. travnja 1956.
Sjedište: Berlin
Ravnatelj: Bruno Kahl
Proračun: 7,1 milijardu kuna (2019.)
Zaposleni: 6500 zaposlenika (2016.)

Savezna obavještajna služba (njem.: Bundesnachrichtendienst, BND) je obavještajna služba Savezne Republike Njemačke zadužena za djelovanje u inozemstvu. Sjedište BND-a nalazi se u Berlinu i najveće je sjedište obavještajne službe na svijetu. BND djeluje na 300 lokacija u Njemačkoj i inozemstvu. Savezna obavještajna služba je u 2016. godini zapošljavala oko 6,500 ljudi, od čega 10% vojnika Bundeswehra, koji su zaposleni u Uredu za vojne znanosti (Amt für Militärkunde). Proračun BND-a za 2019. godinu iznosi 966 milijuna eura.

BND je osnovan 1956. godine za vrijeme Hladnog rata kao sljednik tkz. Organizacije Gehlen (Organisation Gehlen) nazvanom po Reinhardu Gehlenu, ravnatelju organizacije i kasnije prvom ravnatelju BND-a koji se smatra za jednog od legendarnih špijunskih majstora Hladnoga rata. BND je bio prvenstveno zadužen za informacije o Istočnom bloku.

BND je dio njemačke obavještajne zajednice zajedno sa sigurnosnom službom BfV i vojnom sigurnosnom službom BAMAD.

Povijest[uredi VE | uredi]

Ustroj[uredi VE | uredi]

Savezna obavještajna služba je u 2016. godini zapošljavala oko 6,500 ljudi, od čega 10% vojnika Bundeswehra, koji su zaposleni u Uredu za vojne znanosti (Amt für Militärkunde).

Proračun BND-a za 2019. godinu iznosi 966.482 milijuna eura ili 7,1 milijardu kuna.

Savezna obavještajna služba je podijeljena na uprave:

  • Regionalna analiza i nabava A (LA) i regionalna analiza i nabava B (LB)
  • Međunarodni terorizam i međunarodni organizirani kriminal (TE)
  • Širenje oružja, NBK (ABC) oružje, Vojna tehnologija (TW)
  • Tehničko prosvjećivanje (TA) (Presretanje komunikacije)
  • Ukupno stanje i pomoćne specijalističke usluge (GU)
  • Unutarnje službe (ID)
  • Informacijska tehnologija (IT)
  • Središnji odjel (ZY)
  • Unutarnja sigurnost (SI)
  • Premještanje u Berlin (UM)

Ravnatelji[uredi VE | uredi]

Sjedište BND-a, Berlin
Instalacije za nadzor komunikacije
Ravnatelj Razdoblje
Reinhard Gehlen 1956. - 1968.
Gerhard Wessel 1968. - 1978.
Klaus Kinkel 1979. - 1982.
Eberhard Blum 1982. - 1985.
Heribert Hellenbroich 1985. - 1985.
Hans-Georg Wieck 1985. - 1990.
Konrad Porzner 1990. - 1996.
Gerhard Güllich 1996. - 1996.
Hansjörg Geiger 1996. - 1998.
August Hanning 1998. - 2005.
Ernst Uhrlau 2005. - 2011.
Gerhard Schindler 2011. - 2016.
Bruno Kahl 2016. -
  • kurziv označava vršitelja dužnosti

Poveznice[uredi VE | uredi]

  • BfV, njemačka sigurnosna služba
  • BAMAD, njemačka vojna obavještajna služba
  • CIA, američka obavještajna služba
  • DGSE, francuska obavještajna služba
  • MI6, britanska obavještajna služba
  • Mossad, izraelska obavještajna služba
  • SOA, hrvatska sigurnosno-obavještajna služba

Izvori[uredi VE | uredi]

Vanjske poveznice[uredi VE | uredi]