Savo Kostadinovski

Izvor: Wikipedija
Prijeđi na navigaciju Prijeđi na pretraživanje
Savo Kostadinovski
SavoKostadinovski.jpg
Rođenje 30. svibnja 1950.
Gornje Botušje, Sjeverna Makedonija
Zanimanje Književnik, putopisac i prevoditelj
Portal o životopisima

Savo Kostadinovski (mak.: Саво Костадиновски) (Gornje Botušje, 30. svibnja 1950.) je makedonsko-njemački književnik, putopisac i prevoditelj. Piše poeziju i prozu za djecu, mlade i odrasle, na makedonskom i njemačkom jeziku, a djela su mu objavljena i na srpskom i rumunjskom jeziku.[1][2][3]

Životopis[uredi | uredi kôd]

Njegovo rodno selo je Gornje Botušje, koje se nalazi u blizini Makedonskog Broda, u današnjoj Sjevernoj Makedoniji. U njemu i Gostivaru je išao u osnovnu školu. Nakon katastrofalnog potresa u Skoplju 1963, živio je u Beogradu, Slavonskom Brodu, Zagrebu i drugim mjestima bivše Jugoslavije. Od 1971. živi i radi u Njemačkoj – nakon Münchena, Würzburga i Frankfurta na Majni od 1973. u Kölnu. Dopisno je završio Srednju mašinsku školu na Radničkom sveučilištu "Novi Beograd", a u Kölnu stekao zvanje tehničkog inženjera trećeg stupnja.[4]

Objavio je više knjiga pjesama, kratkih priča, eseja, prijevoda i novinarskih tekstova. Njegova su djela objavljena na nekoliko jezika i zastupljena u brojnim antologijama, a poezija i proza za djecu u školskim udžbenicima u Sjevernoj Makedoniji.[4]

Dobitnik je mnogih nagrada i pohvala, uključujući "Iseljeničku diplomu" Matice iseljenika Makedonije 1993, u okviru "Struških večeri poezije", i "Blagodarnica za iselenikot" makedonske Agencije za iseljeništvo 2020.[5] Vođen putopisnim nagonom, putovao je Europom, Sjevernom Amerikom, Australijom, Indijom, Tibetom, Kinom i Senegalom.

Savo Kostadinovski je član Društva makedonskih pisaca,[6] Udruženja književnika Njemačke, Udruženja književnih prevoditelja Makedonije i Udruženja novinara Makedonije.

Djela[uredi | uredi kôd]

Savo Kostadinovski na "Struškim večerima poezije"
Savo Kostadinovski i njemački slavista Wolf Oschlies

Knjige pjesama za djecu i mlade[uredi | uredi kôd]

  • Ljeto u rodnom kraju (Detska radost, Skoplje, 1980)[7]
  • Čežnje (Dom kulture "Kočo Racin”", Skoplje, 1989)
  • Djeca svijeta (Dom kulture "Kočo Racin", Skoplje, 1990)
  • Kavez bez ptica – Od Botušja do Kölna (Pečalbarski denovi, Vevčani, 1990)
  • Pjesme – deset knjiga u jednoj (Kulturno-prosvjetna zajednica Skoplja, 1991)
  • Pjesme iz Botušja – izbor (Dom kulture "Kočo Racin", Skoplje, 1992)
  • Pjesme – deset knjiga u jednoj (Kulturno-prosvjetna zajednica Skoplja, 1993)
  • Poreče (Misla, Skoplje, 1995)
  • Tisuću i jedna nostalgija – izbor (Detska radost, Skoplje, 2001)
  • Zajedno s Filipom (Antolog, Skoplje, 2013)
  • Razgovori s Beti (Antolog, Skoplje, 2013)
  • Stihovane godine (Antolog, Skoplje, 2013)
  • Vječni glas – izbor (Antolog, Skoplje, 2014)
  • Pisma Filipu (Antolog, Skoplje, 2014)
  • Na odmoru kod Filipa (Antolog, Skoplje, 2014)
  • Uvijek s Filipom (Antolog, Skoplje, 2014)
  • Filip je prvak (Antolog, Skoplje, 2014)
  • Kako je Filip naučio azbuku (Antolog, Skoplje, 2014)
  • Biseri za Biseru (Antolog, Skoplje, 2014)
  • Zapisi iz Amerike (Antolog, Skoplje, 2015)
  • Bliske pjesme u dalekoj Australiji (Antolog, Skoplje, 2015)
  • Europa u stihovima (Antolog, Skoplje, 2015)
  • Poreče (Antolog, Skoplje, 2015)
  • Od Botušja do Pariza (Antolog, Skoplje, 2015)
  • Bez rodnog kraja (Antolog, Skoplje, 2016)
  • Köln i ja (Antolog, Skoplje, 2016)
  • Sa domovinom (Antolog, Skoplje, 2016)
  • Iz života po Europi (Antolog, Skoplje, 2016)
  • Makedonske znamenitosti (Antolog, Skoplje, 2016)

Knjige priča za djecu i mlade[uredi | uredi kôd]

  • Rodni kraj sa srcem (Makedonska reč, Skoplje, 2005)
  • Rodni kraj sa srcem (Antolog, Skoplje, 2016)
  • Geburtsende mit Herz – prijevod na njemački (Literatur-Atelier, Bonn, 2016)
  • Bisera i Filip (Antolog, Skoplje, 2016)
  • Bisera und Filip – prijevod na njemački (Literatur-Atelier, Bonn, 2016)

Knjige za odrasle[uredi | uredi kôd]

  • Poezija o poeziji – dvojezično, na makedonskom i rumunjskom (Bukurešt, 2002)
  • Poezija o poeziji – dvojezično, na makedonskom i njemačkom (Matica makedonska, Skoplje, 2012)
  • Tri stoljeća, biografski roman (Makedonska reč, Skoplje, 2005)[8]
  • Poezija u životu pjesnika – dvojezično, na makedonskom i njemačkom (Makedonika litera, Skoplje, 2013)[9]
  • Ljubav još živi – zajednička zbirka sa Thereseom Reuber, na njemačkom (Makedonika litera, Skoplje, 2014)
  • Život za Botušje – dvojezično, na makedonskom i njemačkom (Makedonika litera, Skoplje, 2014)
  • Pjesme iz Kölna – dvojezično, na makedonskom i njemačkom (Makedonika litera, Skoplje, 2014)
  • Poezija o poeziji – prijevod na srpski (Banatski kulturni centar, Novo Miloševo, 2015)
  • Historija ratova – dvojezično, na makedonskom i njemačkom (Makedonika litera, Skoplje, 2015)[10]
  • Tri stoljeća, biografski roman – drugo, dopunjeno izdanje (Makedonika litera, Skoplje, 2016)[11]
  • Drei Zeitalter, biografski roman – prijevod na njemački (Literatur-Atelier, Bonn, 2016)
  • Ispod dobre vode, monografija o rodnom Gornjem Botušju (Antolog, Skoplje, 2016)

Poveznice[uredi | uredi kôd]

Izvori[uredi | uredi kôd]

  1. O Savi Kostadinovskom na web stranici Njemačke digitalne knjižnice, Deutsche Digitale Bibliothek. Pristupljeno: 6. svibnja 2021.
  2. Životopis Save Kostadinovskog na web stranici "Banatskog kulturnog centra", Banatski kulturni centar, 2015. Pristupljeno: 6. svibnja 2021.
  3. "Savo Kostadinovski napišal 127 Knigi poezija i site gi podaril", Sakam da kažam, 3. studenog 2019. Pristupljeno: 6. svibnja 2021.
  4. 4,0 4,1 Životopis Save Kostadinovskog na web stranici Književnog centra "Antolog" , Književni centar "Antolog". Pristupljeno: 7. svibnja 2021.
  5. "Blagodarnica za iselenikot Savo Kostadinovski od Agencijata za iseleništvo", Makedonska nacija, 9. rujna 2020. Pristupljeno: 7. svibnja 2021.
  6. Popis članova Društva pisaca Makedonije Društvo pisaca Makedonije. Pristupljeno: 7. svibnja 2021.
  7. "Ljeto u rodnom kraju" Save Kostadinovskog u Nacionalnoj knjižnici Australije, National Library of Australia. Pristupljeno: 10. svibnja 2021.
  8. "Trite veka", Makedonika litera, 2005. Pristupljeno: 10. svibnja 2021.
  9. "Objavena poetska kniga od Savo Kostadinovski", COOLTURA.mk, 11. ožujka 2014. Pristupljeno: 10. svibnja 2021.
  10. "Dvojazična poetska kniga 'Istorija na vojnite' od Savo Kostadinovski", A1on.mk, 29. ožujka 2016. Pristupljeno: 10. svibnja 2021.
  11. "Trite veka", Makedonika litera, 2016. Pristupljeno: 10. svibnja 2021.

Literatura[uredi | uredi kôd]

  • Pavlovski, J.; Siljan, R.; Smilevski, V. i Todorovski, G. 2004. Makedonski pisateli. Skopje: Društvo na pisateli na Makedonija. str. 124–125. ISBN 9989-855-07-2CS1 održavanje: više imena: authors list (link)

Vanjske poveznice[uredi | uredi kôd]