Potres u Skoplju 1963.
| Potres u Skoplju 1963. | |
|---|---|
 Potres u Skoplju 1963.
| |
| Koordinate | 42°06′N 21°24′E / 42.10°N 21.40°E[1][2] |
| Nadnevak | 26. srpnja 1963. |
| Vrijeme | 5:17 |
| Države | .svg){kind=small} Jugoslavija (današnja Sjeverna Makedonija)
|
| Jačina | 6.1 Mw |
| Dubina | 6 km[1] |
| Žrtve | 1.000-1.100 poginulih[1][3] Ostali: |
Potres u Skoplju 1963. (mak. Скопски земјотрес 1963, transliterirano Skopski zemljotres 1963), potres momentne magnitude 6,1 koji se zbio u Skoplju, SR Makedonija (danas Sjeverna Makedonija) tada dijelu SFR Jugoslavije 26. srpnja 1963. u kojem je preko 1.000 ljudi poginulo, više od 3.000 ozlijeđeno, a između 120.000 i 200.000 ostalo bez vlastita doma. U potresu je uništeno između 75 i 80 posto grada.[6]
Činjenice[uredi | uredi kôd]
Potres koji je na ljestvici magnitude momenta mjerio 6,1[1] (ekvivalentno 6,9 na Richterovoj skali)[5][4] zbio se 26. srpnja 1963. u 5:17 sati prema lokalnom vremenu[4][3] (4:17 sati prema UTC)[2] u Skoplju, Socijalistička Republika Makedonija, tada dijelu SFR Jugoslavije (danas Sjeverna Makedonija). Podrhtavanje je trajalo 20 sekundi[4][5] i osjetio se duž većine doline rijeke Vardar.[5]
Posljedice[uredi | uredi kôd]
Unutar nekoliko dana od pojave potresa 35 država zatražilo je od Generalne skupštine Ujedinjenih naroda da uvrsti pomoć za Skoplje na popis svojih agenda. Pomoć u obliku novca, medicinskih, inženjerskih i građevinskih timova te namirnica ponudilo je 78 država.[3] Slavni umjetnik Pablo Picasso donirao je svoju sliku Glavu žene (1963) koja je bila izložena u novom poslijepotresnom Muzeju suvremene umjetnosti[7][8][9] u Skopju.
Citati[uredi | uredi kôd]
Nakon potresa tadašnji predsjednik Jugoslavije Josip Broz Tito poslao je poruku sućuti Socijalističkoj Republici Makedoniji:
| “ | Zajedno sa svim narodima Jugoslavije nastojat ćemo ublažiti nesreću koja je zadesila vašu republiku. | ” |
Alberto Moravia, jedan od vodećih talijanskih romanopisaca:
| “ | Skoplje ne smije ostati samo novinsko izvješće o svojim prvim patnjama, već mora biti odgovornost sviju nas, sviju ljudi koji će danas ili sutra kroz slične nove katastrofe postati Skopljani. | ” |
Jean-Paul Sartre, jedan od vodećih figura francuske filozofije i književnosti:
| “ | Skopje nije film, nije triler u kojem pogađamo glavni događaj. Ono je koncentracija ljudske borbe za slobodu s rezultatom koji inspirira na daljnje borbe i neprihvaćanje poraza. | ” |
Galerija[uredi | uredi kôd]
Simbol potresa: Stara željeznička stanica u Skoplju. Sat je stao 26. srpnja 1963. u 5.17 sati. Danas zgradu koristi Muzej grada Skoplja (Muzej na grad Skopje).
Sredstva za nova naselja u Skoplju donirali su SAD, UK, Zapadna Njemačka, Meksiko, skandinavske zemlje, Švicarska, ČSSR, Poljska, Svjetsko vijeće crkava itd.
Dobrotvorni koncert Henryka Szerynga za žrtve potresa u Skoplju održan 26. studenog 1963. u Reimsu, Francuska
Novinski isječci: Pomoć građanima Skoplja iz Roosendaala, Nizozemska, 8. kolovoza 1963.
Izvori[uredi | uredi kôd]
- ↑ 1,0 1,1 1,2 1,3 1,4 Seismic Ground Motion Estimates for the M6.1 earthquake of July 26, 1963 at Skopje, Republic of Macedonia Odjel za geoznanosti Sveučilišta u Trstu, Trst, Italija
- ↑ 2,0 2,1 1963 Skopje (Macedonia) Earthquake SeismoArchives, Incorporated Research Institutions for Seismology
- ↑ 3,0 3,1 3,2 3,3 3,4 Marking the 44th anniversary of the catastrophic 1963 Skopje earthquake MRT, četvrtak, 26. srpnja 2007.
- ↑ 4,0 4,1 4,2 4,3 4,4 The 1963 earthquake in Skopje In Your Pocket City Guides
- ↑ 5,0 5,1 5,2 5,3 On This Day: 26 July; 1963: Thousands killed in Yugoslav earthquake BBC
- ↑ Vrčić, Antonija (27. srpnja 2018.). Cijeli svijet je zbog Tita gradio razrušeno Skopje. express.24sata.hr. Express.hr. Pristupljeno 7. ožujka 2020.
- ↑ [1]
- ↑ [2]
- ↑ [3]
Više informacija[uredi | uredi kôd]
- Popis potresa
- Povijest Sjeverne Makedonije
- Skoplje '63, dokumentarac o potresu iz 1964.
