Potres u Skoplju 1963.

Izvor: Wikipedija
Prijeđi na navigaciju Prijeđi na pretraživanje
Potres u Skoplju 1963.
1963 Skopje earthquake.png
Potres u Skoplju 1963.
Koordinate 42°06′N 21°24′E / 42.10°N 21.40°E / 42.10; 21.40[1][2]
Nadnevak 26. srpnja 1963.
Vrijeme 5:17
Države Flag of Yugoslavia (1946-1992).svg Jugoslavija (današnja Sjeverna Makedonija)
Jačina 6.1 Mw
Dubina 6 km[1]
Žrtve 1.000-1.100 poginulih[1][3]
Ostali:
  • 3.000-3.330 ozlijeđenih[1][3]
  • 120.000-200.000 ostalo bez doma[4][3]
  • 75-80% grada uništeno[4][5]

Potres u Skoplju 1963. (mak. Скопски земјотрес 1963, transliterirano Skopski zemljotres 1963), potres momentne magnitude 6,1 koji se zbio u Skoplju, SR Makedonija (danas Sjeverna Makedonija) tada dijelu SFR Jugoslavije 26. srpnja 1963. u kojem je preko 1.000 ljudi poginulo, više od 3.000 ozlijeđeno, a između 120.000 i 200.000 ostalo bez vlastita doma. U potresu je uništeno između 75 i 80 posto grada.[6]

Činjenice[uredi | uredi kôd]

Potres koji je na ljestvici magnitude momenta mjerio 6,1[1] (ekvivalentno 6,9 na Richterovoj skali)[5][4] zbio se 26. srpnja 1963. u 5:17 sati prema lokalnom vremenu[4][3] (4:17 sati prema UTC)[2] u Skoplju, Socijalistička Republika Makedonija, tada dijelu SFR Jugoslavije (danas Sjeverna Makedonija). Podrhtavanje je trajalo 20 sekundi[4][5] i osjetio se duž većine doline rijeke Vardar.[5]

Posljedice[uredi | uredi kôd]

Članovi 8. evakuacijske bolnice Američke vojske u Skoplju, Jugoslavija nakon potresa iz 1963. Jedinica je upućena na mjesto katastrofe radi pružanja medicinske skrbi žrtvama

Unutar nekoliko dana od pojave potresa 35 država zatražilo je od Generalne skupštine Ujedinjenih naroda da uvrsti pomoć za Skoplje na popis svojih agenda. Pomoć u obliku novca, medicinskih, inženjerskih i građevinskih timova te namirnica ponudilo je 78 država.[3] Slavni umjetnik Pablo Picasso donirao je svoju sliku Glavu žene (1963) koja je bila izložena u novom poslijepotresnom Muzeju suvremene umjetnosti[7][8][9] u Skopju.

Citati[uredi | uredi kôd]

Nakon potresa tadašnji predsjednik Jugoslavije Josip Broz Tito poslao je poruku sućuti Socijalističkoj Republici Makedoniji:

Zajedno sa svim narodima Jugoslavije nastojat ćemo ublažiti nesreću koja je zadesila vašu republiku.

Alberto Moravia, jedan od vodećih talijanskih romanopisaca:

Skoplje ne smije ostati samo novinsko izvješće o svojim prvim patnjama, već mora biti odgovornost sviju nas, sviju ljudi koji će danas ili sutra kroz slične nove katastrofe postati Skopljani.

Jean-Paul Sartre, jedan od vodećih figura francuske filozofije i književnosti:

Skopje nije film, nije triler u kojem pogađamo glavni događaj. Ono je koncentracija ljudske borbe za slobodu s rezultatom koji inspirira na daljnje borbe i neprihvaćanje poraza.

Galerija[uredi | uredi kôd]

Izvori[uredi | uredi kôd]

Više informacija[uredi | uredi kôd]

Vanjske poveznice[uredi | uredi kôd]