Prijeđi na sadržaj

Sedam darova Duha Svetoga

Izvor: Wikipedija
Vitraj s prikazom darova Duha Svetoga u katedrali u Dublinu.

Prema nauku Katoličke Crkve, Sedam darova Duha Svetoga jesu:

  1. mudrost (sapientia),
  2. razum (intellectus),
  3. savjet (consillium),
  4. jakost (fortitudo),
  5. znanje (scientia),
  6. pobožnost (pietas) te
  7. strah Božji (timor Domini).

To su darovi Duha Svetoga koje podaruje svakome kršćaninu, osobito sakramentom svete potvrde (krizme).[1]

Opis

[uredi | uredi kôd]
Stablo sedam darova Duha Svetoga (Wellcome Collection)

Mudrost se smatra prvim i najvećim od darova Duha Svetoga. Djeluje na razum i na volju.[2] Prema sv. Bernardu, mudrost prosvjetljuje razum i potiče privrženost božanskom. Adolphe Tanquerey objašnjava da je dar mudrosti iskustvo srca, dok je dar razumijevanja djelovanje uma: „Jedan je svjetlost, drugi ljubav; stoga se međusobno dopunjuju.“[3] Mudrost je savršenstvo teološke kreposti ljubavi.

Razum pomaže čovjeku povezati sve istine s nadnaravnim ciljem i dublje shvatiti smisao Svetoga pisma te važnost vjerskih obreda. Taj dar produbljuje uvid kroz molitvu, sakramente i razmatranje, te daje duboku spoznaju o Božjoj providnosti.[4]

Savjet je oblik nadnaravne intuicije koja omogućuje ispravno i brzo rasuđivanje, osobito u složenim životnim situacijama. Usavršava stožernu krepost razboritosti. Dok razboritost djeluje po razumu prosvijetljenom vjerom, dar savjeta vodi Duh Sveti koji pokazuje Božju volju.[5]

Jakost se često poistovjećuje s hrabrošću, no Toma Akvinski u njemu uključuje i izdržljivost. Joseph J. Rickaby opisuje ga kao spremnost stati u obranu dobra i istine pred Bogom, čak i pod cijenu odbacivanja, rugla ili tjelesne patnje. Dar jakosti daje čovjeku čvrstoću duha potrebnu i za činjenje dobra i za podnošenje zla.[6]

Znanje omogućuje čovjeku da, koliko je to moguće, sagleda stvarnost iz Božje perspektive. Ono „omogućuje da uočimo veličinu Boga i njegovu ljubav prema stvorenjima“ kroz stvorenje i prirodu.[7]

Pobožnost se poistovjećuje s iskrenim poštovanjem i poniznošću pred Bogom. Čovjek ispunjen ovim darom prepoznaje svoju potpunu ovisnost o Bogu i pristupa mu s ljubavlju i povjerenjem. Prema sv. Tomi Akvinskom, pobožnost usavršava krepost pravednosti jer Bogu daje ono što mu pripada.[8] Papa Franjo je naglasio da pobožnost nije vanjska religioznost, nego „iskreno sinovsko zajedništvo s Bogom, koje čovjeka povezuje s Ocem i s braćom i sestrama u ljubavi“.[9]

Strah Božji povezan je s osjećajem divljenja i poštovanja prema Božjoj veličini. Papa Franjo je 2014. objasnio da to „nije robovski strah, nego radosna svijest o Božjoj veličini i spoznaja da samo u njemu srce nalazi mir“.[10] Toma Akvinski ga opisuje kao „sinovski strah“ – strah da se ne udaljimo od Boga – za razliku od „robovskog straha“ koji proizlazi iz straha od kazne. Strah Božji smatra se početkom mudrosti i savršenstvom teološke kreposti nade.

Toma Akvinski i odnos prema krepostima

[uredi | uredi kôd]

U Teološkoj sumi (I–II, q.68, a1) Toma Akvinski uči da četiri dara (mudrost, razum, savjet i znanje) usmjeruju razum, dok ostala tri (jakost, pobožnost i strah Božji) vode volju prema Bogu.[11]

Darovi su srodni krepostima, no razlikuju se po tome što kreposti djeluju prema ljudskom razumu, dok darovi djeluju izravno po nadahnuću Duha Svetoga. Akvinski je povezao darove i kreposti na sljedeći način:

  • Mudrost – krepost ljubavi
  • Razum i znanje – krepost vjere
  • Savjet – krepost razboritosti
  • Jakost – krepost hrabrosti
  • Pobožnost – krepost pravednosti
  • Strah Božji – krepost nade

Dar straha Božjega može se također povezati s krepošću umjerenosti, jer potiče čovjeka da se uzdrži od grešnih užitaka.

Brian Shanley ističe da darovi Duha Svetoga nadopunjuju kreposti jer čovjeka čine osjetljivim na posebna nadahnuća Duha Svetoga, osobito u teškim okolnostima i ljudskoj slabosti.[12]

Augustin i odnos prema Blaženstvima

[uredi | uredi kôd]

Sv. Augustin povezao je darove Duha Svetoga s Blaženstvima iz Matejeva evanđelja (Mt 5, 3–12):

  • „Blago siromasima duhom, njihovo je kraljevstvo nebesko“ – odnosi se na strah Božji.
  • „Blago ožalošćenima, oni će se utješiti“ – dar znanja.
  • „Blago krotkima, oni će baštiniti zemlju“ – dar pobožnosti.
  • „Blago onima koji gladuju i žeđaju za pravednošću“ – dar jakosti.
  • „Blago milosrdnima, oni će zadobiti milosrđe“ – dar savjeta.
  • „Blago čistima srcem, oni će Boga gledati“ – dar razumijevanja.
  • „Blago mirotvorcima, oni će se sinovima Božjim zvati“ – dar mudrosti.
  • „Blago progonjenima zbog pravednosti, njihovo je kraljevstvo nebesko.“[13]

Prikazi

[uredi | uredi kôd]

Vidite još i:

[uredi | uredi kôd]

Izvori

[uredi | uredi kôd]
  1. ↑ fra Leonard Bajić: Spisateljski rad, Majka Božja Lurdska - Zagreb, pristupljeno 5. listopada 2014.
    Fra Leonard Bajić o Ivci Živalj.
    »Mistična noć sjetila plod je dozreloga dara Duha Svetoga znanja. U njemu duša nadrazumnom sposobnošću, direktnim poticajem Duha Svetoga i svijetlom pojačane milosti jasno vidi sklad naravnih i nadnaravnih istina, njihovu logičnost i time daje razumu jaču snagu vjere.«
  2. ↑ Stump, Eleonore. 1998. Aquinas' Moral Theory: Essays in honor of Norman Kretzmann. Cornell University Press. Ithaca. str. 49. ISBN 978-0-801-43436-5
  3. ↑ Tanquerey, Adolphe. The Spiritual Life, §§ 1348–1349.
  4. ↑ Pope, Charles. "Distinguishing Knowledge, Wisdom and Understanding", Community in Mission, 19. srpnja 2010.
  5. ↑ Harris, Elise. "Pope Francis: gift of counsel illuminates the will of God", Catholic News Agency, 7. svibnja 2014.
  6. ↑ Rickaby, John. "Fortitude." The Catholic Encyclopedia, Vol. 6. New York: Robert Appleton Company, 1909.
  7. ↑ Harris, Elise. "Gift of knowledge attunes us to vision of God, Pope says", Catholic News Agency, 21. svibnja 2014.
  8. ↑ Delany, Joseph. "Virtue of Religion." The Catholic Encyclopedia, Vol. 12, 1911.
  9. ↑ "Piety is embracing God and others with real love, not fake devotion", Catholic Herald, 4. lipnja 2014.
  10. ↑ Harris, Elise. "Pope: Fear of the Lord an alarm reminding us of what's right", Catholic News Agency, 11. lipnja 2014.
  11. ↑ Ovaj članak sadrži prevedeni tekst iz Catholic Encyclopedie, objavljene 1913., koja je javno dobro.
  12. ↑ Shanley, Brian. Review of Knowledge and Faith in Thomas Aquinas by John I. Jenkins. The Thomist 63 (1999), str. 318.
  13. ↑ Augustin. On the Sermon on the Mount, Book I, u: Nicene and Post-Nicene Fathers, ser. I, vol. 6. (ured. Philip Schaff), Buffalo, 1888.

Vanjske poveznice

[uredi | uredi kôd]
Zajednički poslužitelj ima još građe o temi Sedam darova Duha Svetoga
Dobavljeno iz "https://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=Sedam_darova_Duha_Svetoga&oldid=7472413"