Sekretin
Sekretin je hormon u probavnom sustavu koji regulira izlučivanje tvari u tankom crijevu. Sekretin izlučuju S-stanice koje se nalaze između resica i Lieberkühnovih kripti u jejunumu (koji je dio tankog crijeva). Glavni učinak je lučenje hidrogenkarbonata iz gušterače koji time pridonosi neutralizaciji želudčane kiseline u tankome crijevu. Sekretin ima i slab učinak na smanjenje gastrointestinalne pokretljivosti.[1]
Po kemijskoj strukturi je linerani polipeptid koji se sastoji od 27 aminokiselina.[2]
Sekretin se nalazi u svojemu inaktivnom obliku kao prosekretin te se pretvara u svoj aktivni oblik i počinje lučiti pri različitim čimbenicima, najvažniji poticajni čimbenik je promjena pH gornjeg dijela jejnuma odnosno sadržaj himusa koji dolazi iz želudca te potiče lučenje kada je pH manji od 5. Drugi čimbenici koji u manjoj mjeri aktiviraju lučenje su nadražajni čimbenici u tankome crijevu, hiperosmotske i hipoosmotske otopine, različite bjelančevine i masti.[3]
Glavni učinak je poticanje gušterače na lučenje obilne količine tekućine s velikom koncetracijom hidrogenkarbonatnih iona. To čini vezujući se za specifične recptore egzokrinih žlijezda gušterače i poticanjem stanične signalizacije adenilil-ciklaza - cAMP. Ovaj je sustav iznimno važan jer stijenke tankoga crijeva ne mogu podnijeti iznimno nizak pH želudca te je ovaj proces iznimno bitan u njegovoj zaštiti. Uz lučenje sekretina prilikom probave također luči se i kolecistokinin koji ima iznimno velik utjecaj u lučenju pepsina (probavni enzim) čijem učinku sekretin malim dijelom pomaže djelujući na egzokrine žlijezde gušterače.[1][3]
Sekretin ima i inhibicijski učinak na lučenje gastina, hormona koji potiče lučenje klorovodične kiseline.[3]
Drugi učinak sekretina jest poticaj lučenja vodenaste otopine iz jetrenih vodova. Otopina koja se luči obiluje natrijevim hidrogenkarbonatom i time razrjeđuje žuč, hidrogenkarbonati se zatim pridružuju i zajedno s hidrogenkarbonatima izlučenim od gušterače neutraliziraju kiselinu iz želudca.[3]
Sporedni učinak sekretina i glukagon je i slab učinak na crijevnu pokretljivost. Osim živčanih signala na peristaltiku djeluju inhibicijom kretanja tankog crijeva. Za razliku od gastrina, kolecistokinina i ostalih gastrointestinalnih hormona koji potiču kretanje crijeva. [3]
Lučenje Sekretina inhibira povišenje pH i somatostatin.[1]
Sekretin je prvi hormon izoliran u probavnom sustavu, a izolirali su ga 1902. William Bayliss i Ernest Starling. Tada je bio prvi hormon otkriven u gastrointestinalnome sustavu te je njegovo otkriče pokrenulo proučavanje fiziologije i procesa probave koji se do tada smatro da je isključivo pod utjecajem živčanog sustava[4]
- 1 2 3 Gamulin, S. 2011. Patofiziologija. Medicinska naklada. Zagreb. str. 419. ISBN 978-953-176-500-8
- ↑ PubChem. Secretin. pubchem.ncbi.nlm.nih.gov (engleski). Pristupljeno 9. rujna 2025.
- 1 2 3 4 5 Guyton, A. 2017. Medicinska fiziologija. Medicinska naklada. Zagreb. str. 802.,804.,812.,813.,824.,827.,830. ISBN 978-953-176-785-9
- ↑ DiGregorio, Nicholas; Sharma, Sandeep. 2025. Physiology, Secretin. StatPearls Publishing. Treasure Island (FL). PMID 30725801