Škumbin
Škumbin
alb. Shkumbin | |
|---|---|
| rijeka | |
 | |
| Položaj | |
| Države | |
| Naselja | Proptisht, Qukës, Polis, Elbasan, Cërrik, Peqin i Rrogozhinë |
| Fizikalne osobine | |
| Duljina | 181,4[1] km |
| Istjek | |
| • Prosječni | 61,5 m3/s |
| Tok rijeke | |
| Izvor | Valamara |
| • Nad. vis. | 2120 m |
| • Koord. | 40°52′58″N 20°34′55″E / 40.88281°N 20.58181°E |
| Ušće | |
| • Koord. | 41°02′23″N 19°26′34″E / 41.039722°N 19.442778°E |
| Slijev | Jadranski |
| Ulijeva se u | → Jadransko more |
  izvor  ušće Škumbin na zemljovidu Albanije  | |
Škumbin je rijeka u središnjem dijelu Albanije, koja utječe u Jadransko more. Rijeka je duga 181.4 km, s površinom porječja of 2444 km2. Prosječni istjek rijeke je 61,5 m3/s.[2]
.jpg)
Rijeka izvire u istočnom dijelu planina Valamara, jugozapadno od Ohridskog jezera, između Maja e Valamarës (2375 m) i Gur i Topit (2120 m), u jugozapadnom dijelu okruga Pogradec.[3]
Nakon što se spusti iz Valamara, teče prema sjeveru kroz Proptisht i Qukës s mnogim dubokim klisurama i kanjonima te prolazi kroz planine Gora. Značajan dotok dolazi iz Gur i Kamjësa (1481 m) jugozapadno od Pogradeca.
Tijekom svog toka teče unutar sinklinale između planina Mokra i Šebenik na istoku i planina Polis na zapadu. U blizini Librazhda rijeka skreće za oko 50 km zapadno od svog izvora i spaja se s potokom Rapun.[4]
Na kraju, rijeka prelazi ravnicu Myzeqe i tvori malu deltu u laguni Karavasta, u neposrednoj blizini Jadranskog mora, sjeverozapadno od Divjakë.
Drevni naziv rijeke bio je Genusus i nalazila se u središnjem južnom Iliriji. U isto vrijeme, nazivana je Scampini, kako je identificirana po gradu Scampa.
U klasičnoj antici, dolinu Škumbinija naseljavalo je nekoliko ilirskih naroda. Partini su živjeli u srednjoj dolini rijeke.[5][6][7] Na zapadu su graničili s Taulantima koji su živjeli u obalnom području, uključujući donju dolinu rijeke, a na istoku s Dasaretima koji su živjeli u području Ohridskog jezera, uključujući gornju dolinu rijeke.[7][8]
Drevna Via Egnatia pratila je rijeku, dajući joj ulogu strateški važnog koridora između Orijenta i Zapada.[9] Via Egnatia počinjala je s dva kraka, sjevernim od Epidamnosa-Dirahiona i južnim od Apolonije. Dva kraka su se spajala kod Ad Quintuma, blizu modernog Elbasana, nastavljajući prema istoku kroz dolinu Škumbina.[10]
U doba Rimskog Carstva, granica između administrativnih provincija Ilirik i Novog Epira protezala se od zapada negdje između Skadra i Drača, a od istoka negdje između sjeverne strane Škumbinske doline i Ohridskog jezera.[11] Tijekom tog razdoblja, dolina Škumbina predstavljala je otprilike granicu između latinskog i grčkog govornog područja.[12]
Rijeka se smatra linijom koja razdvaja dvije glavne skupine albanskih jezika: toskijsku i gegijsku, s gegijskim jezikom koji se govori sjeverno od Škumbina, a toskijim južno od njega. Dijalektski rascjep dogodio se nakon pokrštavanja regije (4. stoljeće poslije Krista),[13][14] s rijekom kao povijesnom dijalektalnom granicom[15] koja se protezala preko Jirečekove linije.[16]
Potječe od latinskog Scampinus (alternativno zabilježeno kao Scampis), koji je zamijenio ilirsko ime rijeke: Genusus (lat. Genusus, također Genessus, [17] i starogrčki: Γενούσος). Slavensko posredovanje je odbačeno. Njegovo uključivanje u latinske posuđenice u protoalbanskom i fonetskom razvoju podudara se s povijesnim postojanjem velikog rimskog grada (blizu današnjeg Elbasana), koji je rijeci dao novo ime.[18][19]
- ↑ TREGUES SIPAS QARQEVE INDICATORS BY PREFECTURES (PDF). Inačica izvorne stranice (PDF) arhivirana 24. srpnja 2011. Pristupljeno 2. studenoga 2012.
- ↑ Cullaj, A.; Hasko, A.; Miho, A.; Schanz, F.; Brandl, H.; Bachofen, R. 2005. The quality of Albanian natural waters and the human impact. Environment International (engleski). 31 (1): 133–46. doi:10.1016/j.envint.2004.06.008. PMID 15607787
- ↑ Sveučilište u Tirani. Albert-Kurti-compressed.pdf (PDF). doktoratura.unitir.edu.al (albanski). Tirana. str. 43. Inačica izvorne stranice (PDF) arhivirana 23. rujna 2017. Pristupljeno 12. veljače 2026.
- ↑ KREU I: PASURITË UJORE SHQIPTARE (PDF) (albanski). str. 19
- ↑ Boardman, John; Edwards, I. E. S.; Hammond, N. G. L.; Sollberger, E. 1982. The Cambridge Ancient History. 3, Part 1: The Prehistory of the Balkans, the Middle East and the Aegean World, Tenth to Eighth Centuries BC. str. 629
- ↑ Wilkes 1992
- 1 2 Cabanes 2007
- ↑ Castiglioni 2010, str. 88–89.
- ↑ Sveučilište u Tirani. MALLAKASTRA STUDIM GJEOGRAFIK (PDF). doktoratura.unitir.edu.al (albanski). str. 21. Inačica izvorne stranice (PDF) arhivirana 23. rujna 2017. Pristupljeno 12. veljače 2026.
- ↑ Stocker 2009
- ↑ Nicholas Geoffrey Lemprière Hammond.
- ↑ Wilkes 1992
- ↑ Douglas Q. Adams. Siječanj 1997. Encyclopedia of Indo-European Culture. Taylor & Francis. str. 9, 11. ISBN 978-1-884964-98-5
- ↑ Indo-European language and culture: an introduction By Benjamin W. Fortson Edition: 5, illustrated Published by Wiley-Blackwell, 2004 ISBN 1-4051-0316-7, ISBN 978-1-4051-0316-9 (page 392)
- ↑ Concise Encyclopedia of Languages of the World By Keith Brown, Sarah Ogilvie Contributor Keith Brown, Sarah Ogilvie Edition: illustrated Published by Elsevier,2008 ISBN 0-08-087774-5, ISBN 978-0-08-087774-7 (page 23)
- ↑ Orel, Vladimir; Albanian Etymological Dictionary, Brill, 1998 ISBN 90 04 11024 0
- ↑ Fishta, Gjergj; Elsie, Robert. 4. listopada 2005. Robert Elsie. Bloomsbury Academic. str. 459. ISBN 978-1-84511-118-2
- ↑ Ismajli 2015, str. 263.
- ↑ Demiraj 2006
- Cabanes, Pierre. 2007. Parthini. Hubert, Cancik; Schneider, Helmuth; Salazar, Christine F. (ur.). Brill's New Pauly, Antiquity, Volume 10 (Obl-phe). 7. Brill. ISBN 978-90-04-14215-2
- Castiglioni, Maria Paola. 2010. Cadmos-serpent en Illyrie: itinéraire d'un héros civilisateur. Edizioni Plus. ISBN 978-88-8492-742-2
- Stocker, Sharon R. 2009. Illyrian Apollonia: Toward a New Ktisis and Developmental History of the Colony
- Wilkes, John J. 1992. The Illyrians. Blackwell Publishing. Oxford, United Kingdom. ISBN 0-631-19807-5
- Ismajli, Rexhep. 2015. Eqrem Basha (ur.). Studime për historinë e shqipes në kontekst ballkanik [Studies on the History of Albanian in the Balkan context] (PDF) (albanski). Kosova Academy of Sciences and Arts, special editions CLII, Section of Linguistics and Literature. Prishtinë.
- Demiraj, Shaban. 2006. The origin of the Albanians: linguistically investigated. Academy of Sciences of Albania. Tirana. ISBN 978-99943-817-1-5
 |
Zajednički poslužitelj ima još građe o temi Škumbin |