Prijeđi na sadržaj

Sibtorfija

Izvor: Wikipedija
Sibtorfija
Sibthorpia europaea
Sistematika
Carstvo:Plantae
Divizija:Tracheophyta
Razred:Magnoliopsida
Red:Lamiales
Porodica:Plantaginaceae
Potporodica:Digitalidoideae
Tribus:Sibthorpieae
Rod:Sibthorpia
L.
Baze podataka

Sibtorfija (lat. Sibthorpia), biljni rod iz porodice trpučevki[1], dio tribusa Sibthorpieae. Sastoji se od 5 vrsta trajnica i polugrmova iz Staroga svijeta (Europa i Afrika) i Novog svijeta (od Meksika preko Srednje do Južne Amerike).

Etimologija

[uredi | uredi kôd]

Rod Sibthorpia nazvan je po dr. Humphryju Sibthorpu koji je bio Sherardian profesor botanike na Sveučilištu u Oxfordu od 1747. do 1783. godine.[2]

Višegodišnje, male, puzave biljke; stabljike ukorijenjene u čvorovima. Listovi naizmjenični, peteljkasti. Cvjetovi aksilarni (pazušni), 4 do 8-člani, pojedinačni ili u snopovima ili grozdovima, s peteljkom. Čaška 4-8 režnjeva, režnjevi ponešto nejednaki, vjenčić rotiran, cijev kratka, režnjevi jednaki broju čaške ili jedan više, cjeloviti, podjednaki, rašireni. Plod čahura nešto stisnuta, lokulicidna. Sjemenke malobrojne, duguljasto jajolike, mrežaste ili glatke.[3]

Vrste

[uredi | uredi kôd]
  1. Sibthorpia africana L.
  2. Sibthorpia conspicua Diels
  3. Sibthorpia europaea L.
  4. Sibthorpia peregrina L.
  5. Sibthorpia repens (Mutis ex L.) Kuntze

Sinonimi

[uredi | uredi kôd]
  • Disandra L.; Murray, Syst. ed. XIII. 290 (1774)
  • Hornemannia Benth.; Prodr. [A. DC.] 10: 428 (1846)
  • Willichia Mutis ex L.; Mant. Pl. Alt. 553, 558 (1771)

Izvori

[uredi | uredi kôd]