Slatki korijen
Izvor: Wikipedija
| Slatki korijen | ||||||||||||||
|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|
 |
||||||||||||||
| Status zaštite | ||||||||||||||
| Sistematika | ||||||||||||||
|
||||||||||||||
|
|
||||||||||||||
| Glycyrrhiza glabra L. |
||||||||||||||
| Područje života | ||||||||||||||
Slatki korijen (sladić, gospino bilje, slatko drvce, šećerni korijen), lat. Glycyrrhiza glabra, višegodišnja je zeljasta biljka iz porodice bob ova (lepirnjača ili mahunarki) Fabaceae.
Opis biljke[uredi VE | uredi]
Sladić je višegodišnja zeljasta biljka. Raste pored rijeka na pjeskovitom i glinovitom zemljištu. Stanište mu je u Sredozemlju. Sladić ima snažan, razgranat korijen, i nadzemne i podzemne vriježe. Uspravna stabljika može dostići visinu od 2 metra, a vremenom odrveni u donjem dijelu. Listovi su neparno perasto složeni, sa 4-8 pari listića. Cvijet ima specifičnu građu lepirnjača, a krunica je žuto-bijele boje. Plod je u obliku plosnate mahune, smeđe boje.
Ljekoviti sastojci[uredi VE | uredi]
U medicinske svrhe rabi se osušeni korijen.
