Slobodan Mileusnić

Izvor: Wikipedija
Prijeđi na navigaciju Prijeđi na pretraživanje

Slobodan G. Mileusnić (Goveđe Polje kod Daruvara, 9. travnja 1947.Beograd, 22. studenoga 2005.), povjesničar umjetnosti, tajnik Odjela za likovne umjetnosti Matice srpske.

Osnovnu školu je završio u rodnom mjestu i u Trojeglavi, a Bogosloviju "Sveti Sava" u Beogradu (1968). Iste godine upisao je Teološki fakultet na kome je diplomirao 1973. Na Filozofskom fakultetu ("Istorija umetnosti, muzeološki smer") diplomirao je 1977. godine. Usavršavao se u Njemačkoj, na poslijediplomskim studijima i obranio (1984) magistarski rad "Srpsko slikarstvo 17. i 18. veka u Slavoniji" na Filozofskom fakultetu Sveučilišta u Beogradu. Na istom Fakultetu obranio je (2004.) doktorsku tezu "Požeška mitropolija". Od 1975. zaposlen je u Srpskoj patrijaršiji, u Muzeju Srpske pravoslavne crkve. Glavni je i odgovorni urednik revije "Srpska pravoslavna crkva – njena prošlost i sadašnjost" (1985. – 1989.) i glavni i odgovorni urednik lista "Pravoslavlje" (1889. – 1992). Sudionik je brojnih znanstvenih skupova u Srbiji i inozemstvu. Upravnik je Muzeja Srpske pravoslavne crkve, koordinator "Saveta za obnovu hramova i kulturne baštine Srpske crkve" i tajnik Svetog arhijerejskog sinoda. Član je Republičkog odbora za obnovu manastira Hilandar, zatim član Upravnog odbora Narodnog muzeja u Beogradu, Matice srpske u Novom Sadu, odnosno Galerije Matice srpske i "Kulturno-prosvetne zajednice Srbije". Dobitnik je više priznanja iz oblasti zaštite crkveno-umjetničkog naslijeđa, muzeologije i djelovanja u oblasti kulture (plaketa Mihajlo Valtrović, Zlatni beočug grada Beograda i drugo).

Bibliografija[uredi | uredi kôd]

Posebna izdanja:[uredi | uredi kôd]

  1. "Manastir Dragović", Beograd, 1986.
  2. "Muzej Srpske pravoslavne crkve", Beograd, 1987. i 2001.
  3. "Sveti Srbi", Kragujevac, 1987, 2000. i 2003.
  4. "Sveti Stefan Štiljanović – ratnik i svetac", Beograd, 1992.
  5. "Manastir Krka, Beograd, 1994. i 2001.
  6. "The monastery of Krka", Belgrade, 1994. i 2001.
  7. "Duhovni genocid 1991–1993", Beograd, 1994. (dva izdanja)
  8. "Vodič kroz manastire u Srbiji, Beograd, 1995.
  9. "Duhovni genocid 1991–1995–(1997)", Beograd, 1997.
  10. "Srednjovekovni manastiri Srbije (usporedo na engleskom i srpskom), Beograd, 1995. (dva izdanja), 1986. i 1998.
  11. "Hilandar", Novi Sad, 1998.
  12. "Svetinje Kosova i Metohije, Beograd 1999. i 2001.
  13. "Ruinele ortodoxiei Iugoslavia, Biserici si manastiri ortodoxe sarbe distruse, panarite si devastate 1991–1999", Bucureşti, 1999.
  14. "Manastiri Srbije", Beograd 2002. i 2003.
  15. "Srpski manastiri (od Hilandara do Libertvila)", Beograd, 2004.

Članci i studije objavljeni u publikacijama Matice srpske:[uredi | uredi kôd]

  1. "Slikar Ostoja Mrkojević i njegovo ikonopisačko delo", "Zbornik Matice srpske za likovne umetnosti", broj 21, Novi Sad, 1985, str. 353–368.
  2. "Izvod iz opisa Budimske eparhije sredinom XVIII veka", "Sveske Matice srpske – građa i prilozi za kulturnu i društvenu istoriju", broj 5, Novi Sad, 1987, str. 27–41.
  3. "Sudbina riznice manastira Grgetega", "Zbornik Matice srpske za likovne umetnost", broj 24, Novi Sad, 1988, str. 307–330.
  4. "Vizantina u crkvenom slikarstvu Slavonije", "Zbornik Matice srpske za likovne umetnosti", broj 34-35, Novi Sad, 2003, str. 19–30.
  5. "Revizija ustava Matice srpske 1860. godine", "Sveske Matice srpske – građa i prilozi za kulturnu i društvenu istoriju", broj 10, Novi Sad, 2003, str. 5–43.

Pored toga objavio je preko petsto studija, članaka, prikaza, predgovora, enciklopedijskih članaka, intervjua u domaćoj i stranoj periodici, zbornicima radova i u enciklopedijama.