Smart 1

Izvor: Wikipedija
Prijeđi na navigaciju Prijeđi na pretraživanje
SMART-1
Artist's impression of the SMART-1 mission ESA199399.jpg
Umjetnička impresija letjelice SMART-1
OrganizacijaESA
Tip misijeOrbiter
Satelit odMjesec
Datum ulaska u orbitu15. studenog 2004.
Datum lansiranja27. rujna 2003. 23:14:46 UTC
Raketa nosačAriane 5G
Mjesto lansiranjaKourou ELA-3
Trajanje misije2 godine, 11 mjeseci, 6 dana
Pad iz orbite3. rujna 2006. 05:42:22 UTC
NSSDC ID2003-043C
Internet sjedišteSMART-1
Masa367 kg
Orbitalni elementi
Ekscentricitet orbite0,352054
Inklinacija90,26 stupnjeva
Orbitalni period4,95 h
Apoapsis4.600 km
Periapsis2.205 km

Smart 1 je bila letjelica Europske svemirske agencije. Imala je zadaću testirati ionski pogon i tražiti led na Mjesečevom južnom polu. Lansiran je 27. rujna 2003. godine u 23:14 sati, a u orbitu oko Mjeseca je ušao 15. listopada 2004. Lansiran je s raketom Ariane-5, s masom pri lansiranju od 367 kg. Misija je završila 3. rujna 2006. godine udarom u Mjesec.

Smart 1 je prva letjelica ovakve vrste. Njegova prva primarna misija je testiranje ionskog pogona i ostalih novih tehnologija za letjelicu i instrumente.

Lansiranje[uredi | uredi kôd]

Smart-1 je lansiran uz pomoć rakete Ariane-5. Dana 8.lipnja Smart 1 je prebačen u Kourou. 14.lipnja bio je premješten u ESTEC da bi bio ukrcan u avion Antonov 124. Avionom je prebačen u Francusku Gvajanu. Sljedećeg jutra, 15.lipnja slijetjeo je u Francusku Gvajanu. Aerodrom Cayenne, na koji je sletio avion sa Smart-1 je udaljen 50 km od lansirnog mjesta ESA-e.

Letjelica[uredi | uredi kôd]

Od šest spuštanja NASA-inih letjelica Apollo, astronauti su donjelu uzorke stijena za analizu u svjetskim laboratorijima. I tri Sovjetske letjelice donijele su uzorke stijena.

Mala Američka letjelica kao što je Clementine ili Lunar Prospector su bili u orbiti oko Mjeseca. Lunar Prospector je mapirao Mjesečevu gravitaciju i površinu. Ipak, ostala su mnoga pitanja na koja znanstvenici moraju odgovoriti.

Kamera na Smart-1 je omogućivala znanstvenicima istraživanje Mjesečeve površine i topografiju Mjeseca.

Instrumenti[uredi | uredi kôd]

Instrument Opis
EPDP Bilježi rad ionskog pogona i njegovog utjecaja na letjelicu
KaTE Testira druge načine komunikacije Zemlja-Mjesec
AMIE Testira minijaturnu kameru i slika slike u boji
SIR Traži led i pravi mineralnu mapu Mjeseca
D-CIXS Istražuje kompoziciju i sastav Mjeseca