Smeđi medvjed

Izvor: Wikipedija
Prijeđi na navigaciju Prijeđi na pretraživanje
Smeđi medvjed
Smeđi medvjed (Ursus arctos)
Smeđi medvjed (Ursus arctos)
Status zaštite
Status iucn3.1 LC hr.svg

Status zaštite: Najmanja zabrinutost (lc)

Sistematika
Carstvo: Animalia
Koljeno: Chordata
Razred: Mammalia
Red: Carnivora
Porodica: Ursidae
Rod: Ursus
Vrsta: U. arctos
Dvojno ime
Ursus arctos
Linnaeus, 1758.
Raspon
Životni prostor smeđeg medvjeda
Životni prostor smeđeg medvjeda

Smeđi medvjed (Ursus arctos) zvijer je iz porodice medvjeda. Ova vrsta ima više podvrsta, između ostalih to su europski smeđi medvjed (U. a. arctos), grizli (U. a. horribilis) i kodijak (U. a. middendorffi).

Nekad je smeđi medvjed živio u cijeloj Euroaziji i Sjevernoj Americi osim Islanda i sredozemnih otoka Sardinije, Korzike i Cipra. Danas je praktički istrijebljen u zapadnoj Europi, a živi u središnjoj i istočnoj Europi te u Skandinaviji. Preostale populacije male su i međusobno odvojene. Rijetka je i zaštićena vrsta.

Osnovne značajke[uredi | uredi kôd]

Opis i prehrana[uredi | uredi kôd]

Smeđi medvjed ima zdepasto tijelo koje završava kratkim repom, šiljatu njušku, zaobljene uši i oštre zube. Može odvući plijen težak 300 kilograma. Po prehrani je svežder. Hrani se drugim životinjama (kukcima, ribama, strvinom i malim sisavcima) jagodama i travom, a katkad i većim životinjama, npr. jelenima i bizonima. Odrasli smeđi medvjedi dosta variraju u masi s obzirom na stanište, godišnje doba i spol; u prosjeku ona je oko 120 kg za ženke i 250 kg za mužjake.[1] Podvrsta grizliji mogu biti znatno teži. Dugački su od 2 do 3,3 metra. Kada se usprave na stražnje noge mogu biti visoki do 380 centimetara. U ramenima su visoki od 100 do 180 cm, a ljeti se udebljaju za 180 kg. Prosječni teritorij svake jedinke iznosi 250 kvadratnih km, a ove životinje vode usamljenički život (osim doba parenja koje počinje u kasnom svibnju a završava u ranom srpnju). Ne spava pravi zimski san jer se lako može probuditi.

Razmnožavanje[uredi | uredi kôd]

Ženke su sposobne razmnožavati se u dobi od 5 do 7 godina, a mužjaci nekoliko godina kasnije. Obično se kote dva mladunca (katkad samo jedan ali i više od 2) koji su slijepi.

Podvrste[uredi | uredi kôd]

Izvori[uredi | uredi kôd]

  1. Swenson, Jon E.; Adamič, Miha; Huber, Djuro; Stokke, Sigbjørn. 18. srpnja 2007. Brown bear body mass and growth in northern and southern Europe. Oecologia (engleski). 153 (1): 37–47. doi:10.1007/s00442-007-0715-1. ISSN 0029-8549

Vanjske poveznice[uredi | uredi kôd]

Logotip Zajedničkog poslužitelja
Na Zajedničkom poslužitelju postoje datoteke vezane uz: Smeđi medvjed