Island

Izvor: Wikipedija
Skoči na: orijentacija, traži
Island
Lýðveldið Ísland
Zastava Grb
Zastava Grb
Geslo
nema
Himna
Lofsöngur
Položaj Islanda
Glavni grad Reykjavík
Službeni jezik islandski (de facto)
Vlada
 - Predsjednik Ólafur Ragnar Grímsson
 - Predsjednik Vlade Jóhanna Sigurðardóttir
Neovisnost 1. prosinca 1918.
Površina 106. po veličini
 - ukupno 103.125 km2
Stanovništvo 175. po veličini
 - ukupno (2013.) 321.857
 - gustoća 3,09/km2
BDP (PKM) procjena 2010.
 - ukupno 11.860 milijardi $ (142.)
 - po stanovniku 38.400 $ (26.)
Valuta islandska kruna (100 eyrira)
Pozivni broj +354
Vremenska zona UTC
(nema ljetnog računanja vremena)
Internetski nastavak .is

Island (islandski: Ísland) je otočna zemlja u sjevernom Atlantiku između Grenlanda, Norveške i Britanskih otoka.

Povijest[uredi VE | uredi]

Vista-xmag.pngPodrobniji članak o temi: Povijest Islanda

Island je bio jedan od najvećih otoka na svijetu koje čovjek nije naselio, dok u kasnom devetom i desetom stoljeću nisu došli norveški i keltski (škotski i irski) imigranti. Island ima najstariji parlament na svijetu, Althing, osnovan 930. godine. Neki pisani izvori navode da su irski redovnici živjeli na Islandu prije dolaska norveških naseljenika, ali nisu nađeni arheološki dokazi koji bi potkrijepili ovu tvrdnju.

Island je bio neovisan 300 godina, a zatim su njime vladali Norveška i Danska. Formalno je bio norveška kolonija, do 1814. godine, kada se zajednička država Norveške i Danske razdvojila sporazumom iz Kiela, a Island je postao ovisan teritorij Danske. Od danske vlade je dobio ograničenu autonomnu vlast, 1874. godine, a protektoratsku neovisnost i suverenitet u unutrašnjim pitanjima 1918. Vanjski odnosi i obrana su ostali pod danskom upravom do Drugog svjetskog rata, kada je Njemačka vojno okupirala Dansku, 1940. Island su, nakon toga, okupirali saveznici. Danski kralj je de jure ostao suveren do 1944. godine, kada je današnja republika osnovana u nedostatku danske vlasti.

Nova republika je 1950. potpisala sporazum sa SAD, kojim je Americi predata nadležnost nad obranom Islanda. I danas SAD po ovom sporazumu imaju vojnu bazu u Keflavíku, a Island nema svoje oružane snage. Gospodarstvo Islanda je u poslijeratnim desetljećima ostalo ovisno o ribolovu, i ova zemlja je imala više sukoba sa svojim susjedima oko ovog resursa. Od ovih sukoba su najpoznatiji Bakalarski ratovi s Britanijom. U zadnje vrijeme je došlo do diverzifikacije ekonomije, uslijed velikih investicija u tešku industriju (kao što su topionice aluminija) i privatizacije u financijskom sektoru.

Politika[uredi VE | uredi]

Parlament, Althing, je osnovan 1845. godine, kao savjetodavno tijelo danskom kralju. Ovo se smatra ponovnim uspostavljanjem skupštine osnovane 930. godine, a suspendirane 1799. Trenutačno ima 63 člana, koje stanovništvo bira svake četiri godine. Predsjednik Islanda je uglavnom ceremonijalno zvanje, a on služi kao diplomat, figura i šef države. Predsjednik vlade (premijer) se, zajedno sa svojim kabinetom, brine za izvršni dio vlasti. Kabinet postavlja predsjednik poslije općih izbora, ali ovaj proces se obično vodi između vođa političkih stranaka, koji odlučuju međusobno kroz razgovore o sastavu kabineta. Samo kada čelnici stranaka nisu u stanju u razumnom roku dogovoriti se o sastavu kabineta, predsjednik koristi ovo ovlaštenje i sam postavlja kabinet. Ovo se nije dogodilo od kad je osnovana republika (1944.), ali 1942. je regent države (Sveinn Björnsson, koji je tu poziciju dobio u Althingu 1941.) uspostavio neparlamentarnu vladu. Regent je u praksi imao poziciju predsjednika, i Sveinn Björnsson je postao prvi predsjednik 1944. Islandske vlade su skoro uvijek bile koalicije dviju ili više stranaka, jer jedna stranka obično ne osvoji većinu mjesta u parlamentu. Domet političke moći predsjednikovog kabineta je predmet rasprave među islandskim pravnicima; nekoliko odredbi ustava izgledaju da predsjedniku daju određena važna ovlaštenja, ali druge odredbe i tradicije govore suprotno.

Predsjednik se bira svake četiri godine (postavljen 2004.), kabinet se bira svake četiri godine (2003.), a i izbori za gradski savjet se održavaju svake četiri godine.

Administrativna podjela[uredi VE | uredi]

Općine[uredi VE | uredi]

U Islandu ima 95 općina koje upravljaju uglavnom lokalnim pitanjima, kao što su škole i prijevoz.

Okruzi[uredi VE | uredi]

Postoje 23 okruga koji su uglavnom povijesna podjela. Trenutno je Island podjeljen u 26 magistrata koji upravljaju lokalnom policijom (osim u Reykjavíku, gdje postoji poseban ured komesara policije) i izvršavaju administrativne funkcije kao što su proglašavanje bankrota i vjenčavanje ljudi izvan crkava.

Regije[uredi VE | uredi]

Postoji 8 regija, koje uglavnom služe za statističke svrhe. Oblasna sudska jurisdikcija također koristi ovu podjelu (doduše njena starija verzija).

Birački okruzi[uredi VE | uredi]

Do 2003. godine, birački okruzi za parlamentarne izbore su bili isti kao i regije, ali su amandmani ustavu to promijenili u trenutačnih 6 biračkih okruga. Ova izmjena je načinjena kako bi se izbalansirala "težina" različitih oblasti zemlje, jer su glasovi u manje naseljenim zonama vrijedili više nego glasovi u Rejkjaviku, na primjer. Debalans između oblasti je smanjena novim sustavom, ali i dalje postoji.

Zemljopis[uredi VE | uredi]

Karta Islanda

Island se nalazi u sjevernom Atlantskom oceanu, malo južnije od arktičkog kruga, koji prolazi kroz mali otok Grímsey uz sjevernu obalu Islanda, ali ne kroz sam Island.

Otok je geološki vrlo aktivan. Ima više aktivnih vulkana, od kojih je najznačajniji Hekla. 2010. dogodila se značajna Erupcija vulkana Eyjafjallajökull koja je privremeno prekinula zračni promet diljem Europe zbog vulkanske prašine. Oko 10% otoka je pod ledom. Island je bogat gejzirima (gejzir je islandska riječ) i rasprostranjena pristupačnost geotermalne energije znači da stanovnici većine gradova imaju toplu vodu, i grijanje po vrlo niskim cijenama. Električna energija je načelno veoma jeftina, uslijed mnoštva rijeka i vodopada, koji se koriste za proizvodnju struje.

Sam otok ima mnogo fjordova duž obale, gdje se nalazi i većina gradova, jer je unutrašnjost Islanda, hladna i negostoljubiva pustinja. Najznačajniji gradovi su Reykjavík, Keflavík gdje se nalazi nacionalna zračna luka, i Akureyri. Na otoku Grímsey, unutar Arktičkog kruga se nalazi najsjevernije naseljeno mjesto Islanda.

Za razliku od susjednog Grenlanda, Island se smatra dijelom Europe, a ne Amerike. Island je 18. otok po veličini na svijetu.


Geografija Islanda u brojkama[uredi VE | uredi]

Najveći otoci (u km²):

  • Hjörsey (Faxaflói) 5,5
  • Málmey 2,4


Najviše planine (u m):

  • Kverkfjöll 1920
  • Hofsjökull 1765
  • Eiríksjökull 1675


Najduže rijeke (u km):

  • Hvítá]]/Ölfusá 185
  • Skjálfandafljót 178
  • Jökulsá á Dal 150
  • Lagarfljót 140


Najviši vodopadi (u m):

  • Háifoss 122
  • Hengifoss 110
  • Seljalandsfoss 65


Najveća jezera (u km²):

  • Lögurinn (Lagarfljót) 53
  • Hvítárvatn (Hvítárlón) 30


Najveći ledenjaci (u km²):

Nacionalni parkovi[uredi VE | uredi]

Vista-xmag.pngPodrobniji članak o temi: Nacionalni parkovi Islanda

U Islandu postoje tri nacionalna parka (stanje iz 2008. godine):

Vojska[uredi VE | uredi]

Republika Island nema regularne oružane snage. Funkcije obrane vrši NATO baza u Keflavíku, koju uglavnom popunjavaju pripadnici američke vojske. Island ima Obalnu stražu (Landhelgisgæslan) i specijalnu jedinicu (Sérsveitin), koja je poznata pod imenom Víkingasveitin (Vikinški odred). Specijalni odred je bio pod zapovjednikom šefa rejkjaviške policije, ali je 2004. donijet novi zakon po kome se ovaj odred stavlja direktno pod zapovjedništvo ministra pravosuđa i crkve. Po ovom novom zakonu, ministar pravosuđa i crkve mora postaviti nacionalnog šefa policije, koji kontrolira i upravlja islandskom policijom, uključujući i Vikinški odred.

Stanovništvo[uredi VE | uredi]

Izolirani položaj Islanda je rezultirao ograničenom imigracijom i ograničenim genetskim uplivom u ljudsku populaciju tokom stoljeća. Genetska sličnost koja je time prouzrokovana se danas koristi za genetska ispitivanja.

Jezik koji se govori je islandski, a spada u skupinu sjevernogermanskih jezika.

Kao religija prevladava kršćanstvo, točnije protestantizam (91,8%). Od svih protestantskih usmjerenja najzastupljeniji su Luterani (85,6%).

Jezici[uredi VE | uredi]

Islandski [isl], 230.000 (1980 WA). Drugi jezik sporazumijevanja je islandski znakovni jezik [icl] za gluhi dio populacija.

Etničke grupe[uredi VE | uredi]

Vista-xmag.pngPodrobniji članak o temi: Etničke grupe Islanda

Religija[uredi VE | uredi]

Islanđani uživaju vjerske slobode koje su ugrađene u ustav; ipak, crkva i država nisu odvojeni. Tako je ustavom propisano kako na Islandu postoji državna crkva koja se zove Crkva Islanda, dok je ona luteransko tijelo.

Statistički podaci govore o religioznoj pripadnosti građana Islanda 2004. godine:

Preostalih 2,9% su uglavnom podjeljeni između većeg broja kršćanskih denominacija i sekti, uz manje od 1% stanovništva u nekršćanskim vjerskim organizacijama, uključujući i vrlo malu grupu Ásatrú sljedbenika (skupina posvećena restoraciji staroskandinavskih paganskih religija, prisutnih prije pokrštavanja Skandinavije).

Promet[uredi VE | uredi]

Vista-xmag.pngPodrobniji članak o temi: Promet Islanda

Island ima visoku razinu posjeda automobila: 1 automobil na 1.5 stanovnika. To je ujedno i glavni oblik prijevoza. Mnogo ih je napušteno u ruralnim područjima. Island ima ukupno 13,034 km cesta, od kojih je 4,617 km asfaltirano, a 8,338 km nije. Velik dio cesta je neasfaltiran jer su to uglavnom malo korištene seoske ceste. Ograničenja brzine su 50 km/h u gradovima, 80 km/h na šljunčanim seoskim cestama i 90 km/h na cestama s tvrdom podlogom. Island trenutno nema željeznice.

Vanjske poveznice[uredi VE | uredi]

Ostali projekti[uredi VE | uredi]

Commons-logo.svg U Wikimedijinu spremniku nalazi se članak na temu: Island
Commons-logo.svg U Wikimedijinu spremniku nalazi se još gradiva na temu: Island
Gnome-globe.svg U Wikimedijinu spremniku nalazi se atlas Islanda