Srbe na vrbe

Izvor: Wikipedija
Jump to navigation Jump to search

Srbe na vrbe (također poznata kao Bojni grom) je pjesma i šovinistički slogan slovenskog autora Dr. Marka Natlačena objavljena u ljubljanskom dnevnom listu "Slovenec" 27. srpnja 1914. godine, dan prije nego što je Austro-Ugarska objavila rat Kraljevini Srbiji[1]:


Srbe na vrbe
Krvava pesma do nebes vpije.
Krv Ferdinova je v mes Zofije.
Zvali ste nas dolgo dni na klanja...
Iz dolge vstali smo noči in spanja.
S kanoni vas pozdravimo, vi Srbi,
Dom hladan vam postavimo ob vrbi...
V imenu Božjem pride k vam armada,
Pogledat, kaj se sveti tam z Belgrada
Očistimo vam sveti križ od praha,
Za nas je bojni grom in piš bez straha.
Nožnicam mač izderemo bliskavi,
Da prestol vam operemo krvavi.
Z zeleno vam odenemo odejo,
Na veke vam zaklenemo vso mejo.
Pravične stvari plačamo dolgove,
Zmagalci spet se vračamo v domove.

Dr. Marko Natlačen je preživio Prvi svjetski rat, a kasnije je u Kraljevini Jugoslaviji postavljen za bana Dravske banovine.

Slogan "Srbe na vrbe!" je navodno kasnije uskrsnut od strane hrvatskog pisca, političara i jednog od osnivača ustaškog pokreta Mile Budaka, postavši jedna od ustaških krilatica. Bitna riječ je navodno, jer se u djelima i govorima Mile Budaka, pa čak ni u kontekstu napisanih tekstova ne može uklopiti navedena rečenica. Ukoliko ju je doista izgovorio, onda je to moglo biti u jednom munjevitom trenutku ili u momentu potpune blokade misli. S druge strane u tim njegovim govorima ima više primjera otvorene pomirljivosti, a to je shvatilo i beogradsko 》Novo vreme《: u broju od 19. Kolovoza 1941, na trećoj stranici, ovaj list prenosi vijest o Budakovu govoru u Virovitici i ističe njegove riječi kao glas razbora iz Hrvatske. Ako je istina da se pisac najpotpunije izražava i do kraja otkriva u svome književnom djelu, onda Budakovo "Ratno razdoblje" najmjerodavnije svjedoči, da on nije bio srbofob. U tom djelu opisujući ratno zarobljeništvo u Srbiji, imao je idealnu priliku iskazati svije antisrpstvo, pa i mržnju prema Srbima, da ju je osjećao i u sebi nosio. U tom djelu nema ničega što se može nazvati antisrpstvom; naprotiv, ima likova srpskih časnika koji su ocrtani neprikrivenom simpatijom (poručnik Živojin!).

Izvori[uredi VE | uredi]

  1. [-{http://www.ff.uni-lj.si/oddelki/zgodovin/DANIJELA/HISTORY/_private/20th/bozorepe.pdf Slovene History – 20th Century, selected articles by Dr. Božo Repe, Department of History of the University of Ljubljana] and the petition of 120 Croatian intellectuals}-