Statutarni grad (Austrija)

Izvor: Wikipedija

Statutarni grad (njemački: Statutarstadt) je tip austrijskog kotara, on se odnosi na gradove koji imaju vlastiti statut (Stadt mit eigenem Statut), a njih je u 2017. godini bilo petnaest.[1]

     Statutarni gradovi

Karakteristike[uredi | uredi kôd]

Statutarni gradovi imaju istu ulogu kao i kotari (izdaju vozačke dozvole, putovnice i slične dokumente) razlika se svodi na to da gradska administracija radi na dva fronta, i kao gradska ali i kao okružna vlast..

Pojedini od tih gradova su jedva nešto veći od sela, ali ih većina ima po nekoliko desetaka ili par stotinjaka tisuća stanovnika.

Lista statutarnih gradova[uredi | uredi kôd]

Kod Registarska oznaka Ime Osnovan Stanovništvo (2022.)[2]
901 W Beč 1850. 1.931.593
304 WN Bečko Novo Mjesto 1866. 47.106
601 G Graz 1850. 292.630
701 I Innsbruck 1850. 130.585
201 K Klagenfurt 1850. 102.618
301 KS Krems an der Donau 1938. 24.921
401 L Linz 1866. 207.247
102 E* Rušta 1921. 1.984
501 S Salzburg 1869. 155.416
402 SR Steyr 1867. 37.879
302 P Sveti Hipolit 1922. 56.360
202 VI Villach 1932. 60.739
303 WY Waidhofen an der Ybbs 1868. 11.393
403 WE Wels 1964. 64.071
101 E Željezno 1921. 15.240
* Rušta dijeli s Željeznom (njem. "Eisenstadt") istu registarsku oznaku E

Izvori[uredi | uredi kôd]

  1. Politische Bezirke (njemački). Bundesanstalt Statistik Österreich. Pristupljeno 15. siječnja 2017.
  2. (njem.) Bevölkerung am 1.1.2022 nach Ortschaften (Excel, 507 KB); pristupljeno 08. rujna 2022.

Vanjske poveznice[uredi | uredi kôd]