Sankt Pölten

Izvor: Wikipedija
(Preusmjereno s Sveti Hipolit (grad))
Skoči na: orijentacija, traži
Sveti Hipolit
Sankt Pölten
Panorama (2013.)
Panorama (2013.)
Zastava Svetog Hipolita
Zastava
Službeni pečat Svetog Hipolita
Pečat
Grb Svetog Hipolita
Grb
Država Flag of Austria.svg Austrija
Savezna država Flag of Lower Austria (state).svg Donja Austrija
Kotar statutarni grad;
administrativni centar kotara Sankt Pölten-Land
Nazvan po Hipolit Rimski
Stanovništvo (2016.)
 - Grad 53.445[1]
Službena stranica http://www.st-poelten.gv.at/

Sankt Pölten ili St. Pölten (hrv. Sveti Hipolit, skraćeno Sv. Hipolit) je statutarni grad u Austriji i glavni grad savezne države Donje Austrije. U gradu živi 53.445 stanovnika.[1]

Geografske karakteristike[uredi VE | uredi]

Sankt Pölten leži na obalama rijeke Traisen, 60 kilometara zapadno od Beča, između padina Alpa i Dunava.[2]

Povijest[uredi VE | uredi]

Već u neolitu nastaju prva naselja na mjestu današnjeg Sv. Hipolita. U rimsko doba postoji grad Aelija Ketijum (lat. Aelia Cetium) koji se broji u glavna naselja rimske provincije Norik. Propadanjem rimskog carstva i Aelija Ketijum gubi svoje značenje i dalje se ne nalazi u pisanim izvorima. Tek 799. godine spominje se naselje Trajsma.

Oko 771. godine osnovan je benediktinski samostan posvećen svetom Hipolitu, po kojim je kasnije i naselje dobilo ime. Godine 1050. naselje dobiva pravo trgovišta, oko 1159. godine i pravo grada. U 13. stoljeću grad se širi i dobiva bedeme. Ugarski kralj Matija Korvin zauzima grad koji mu služi kao jedno od glavnih uporišta za svoju kratku vladavinu nad Austrijom. Nakon što su Habsburgovci obnovili svoju vladavinu u Austriji, Sv. Hipolitu se ponovo daju gradska prava pri čemu dobiva veće povlastice.

U doba ratova s Turcima, gradski bedemi Sv. Hipolita uspješno odbijaju turske napade 1529. i 1683. godine. Poslije 1560. godine, s reformacijom, glavni dio stanovnika postaje protestantske vjeroispovijedi. Nakon 1573. godine slijedi protureformacija i rimokatolička obnova završena je oko 1623. godine. U 17. i 18. stoljeću grad doživljava barokni procvat i dobiva svoj povijesni izgled. Napoleon zauzima 1805. godine Sv. Hipolit i francuski vojnici ostaju u gradu sljedeće tri godine.

S gradnjom zapadne željeznice (Westbahn) 1858. godine Sveti Hipolit polako se razvijao u industrijski grad. Poslije 1903. godine nastaju prva velika poduzeća. Grad postaje veći i 1922. godine postaje tzv. statutarni grad, tj. sa zasebnim gradskim pravom. U Drugom svjetskom ratu skoro polovica grada bila je uništena. Obnova grada završena je 1955., a 1972. godine Sveti Hipolit je prešao granicu od 50.000 stanovnika.

Demografije[uredi VE | uredi]

Po procijeni iz 2016. godine, u gradu je živjelo 53.445 stanovnika.[3] Prije više od jednog stoljeća, grad je imao 20.000 stanovnika. U prvoj polovini 20. stoljeća grad je brzo porastao tako da je do 1970-ih godina prešao 50.000 stanovnika. Posljednjih desetljeća grad demografski sporije raste, jer su se tijekom ovih vremena razvila predgrađa.

Stanovništvo kroz povijest[uredi VE | uredi]

Znamenitosti i kultura[uredi VE | uredi]

Povijesno središte grada prepuno je vrijednih građevina, od kojih valja istaknuti katedralu, koja je izvorno bila samostanska crkva i renesansnu gradsku vijećnicu, koja je restaurirana u 18. stoljeću. Zatim samostan Institut der Englischen Fraulein i crkvu Prandtauer, djela lokalnog arhitekta Jakoba Prandtauera (1660.1726.), Biskupsku palaču (1636.1653.), franjevačku crkvu (1757.1768.) i augustinski samostan u obližnjem Herzogenburgu.[2]

Privreda i transport[uredi VE | uredi]

Sankt Pölten je jedan od važnijih austrijskih željezničkih čvorišta i trgovački centar svoje neposredne okolice.[2]

Politika[uredi VE | uredi]

Gradonačelnik je Matthias Stadler (SPÖ).

Galerija[uredi VE | uredi]

Izvori[uredi VE | uredi]

  1. 1,0 1,1 Austria: Niederösterreich (engleski). City population. pristupljeno 20. travnja 2018.
  2. 2,0 2,1 2,2 Sankt Pölten (engleski). Encyclopædia Britannica Online. pristupljeno 20. travnja 2018.
  3. Statistik Austria: Bevölkerung zu Jahresbeginn 2002-2017 nach Gemeinden (Gebietsstand 1. Januar 2017)

Vanjske poveznice[uredi VE | uredi]