Prijeđi na sadržaj

Streljaštvo

Izvor: Wikipedija


Članak Streljaštvo koji govori o športu je mrva. Dopunite ga prema pravilima Wikipedije.

Streljaštvo je natjecateljski sport koji razvija umijeće pogađanja pokretnih i nepokretnih meta korištenjem različitih vrsta oružja, i to specifično različitih tipova pušaka i pištolja. Ovaj šport ne treba miješati sa streličarstvom, športom u kojem je također cilj pogoditi metu ali ovaj put korištenjem oružja kao što su luk i strijela. Samostrijel u disciplinama *field i match* sastavni je dio streljačkog športa (gađanja u kružne mete), odvojen u posebnu svjetsku federaciju (IAU), ali na razinama država u većini je u sastavu streljačkih saveza i udruga. Streljaštvo je standardni šport u programu modernih Olimpijskih igara. ISSF (Svjetska športska streljačka federacija) danas broji preko 160 zemalja članica i spada u najraširenije športove.

Specifičnost streljaštva je vezana za činjenicu da se svaki natjecatelj natječe autonomno od ostalih natjecatelja. U streljaštvu je u tom kontekstu izražena športska borba s vlastitim granicama. Dakle ono što natjecatelju stoji na putu do savršene izvedbe i najboljeg mogućeg rezultata nije drugi natjecatelj nego limiti tehnike i psihologije samog strijelca. Upravo zato se streljaštvo može ocijeniti kao šport u kojem je psihologija s rezultatom vezana snažnije nego u bilo kojem drugom športu.

Pojedine discipline streljaštva su sastavni dijelovi višebojskih športova kao što su biatlon i moderni petoboj.

Prvo registrirano sportsko društvo u Hrvatskoj osnovano je u Osijeku 1784. godine i bilo je streljačko društvo. Nakon Osijeka, streljačka društva osnovana su 1786. u Zagrebu, 1809. u Karlovcu, 1819. u Varaždinu, 1845. u Sisku, 1868. u Bjelovaru, 1871. u Požegi, 1881. u Virovitici, 1885. u Aljmašu, 1887. u Vinkovcima. Time je streljaštvo u Hrvatskoj, isto kao i u svijetu postalo prvi organizirani sport u povijesti.[1]

Statično (ili klasično) streljaštvo

[uredi | uredi kôd]

Grana streljaštva gdje strijelac stoji na jednom mjestu, i gađa mete, prema pravilima discipline. U ovu grupu u Hrvatskoj može se svrstati zračna puška, standardna i serijska malokalibarska puška, poluautomatska puška 7.62×39, vojnička puška 7.9 mm (m48), leteće mete (trap, skeet), VK pištolj, VK revolver, pištolji centralnog paljenja, a u zadnjih petnaestak godina i dalekometno streljaštvo, puške u kalibru do 8mm, sa optičkim ciljnikom.[2]

ISSF – Međunarodna streljačka športska federacija

[uredi | uredi kôd]

Izvedbe oružja

[uredi | uredi kôd]

Oružja korištena u ISSF disciplinama mogu biti standardne (engl. standard) izvedbe, sportske (engl. sport) izvedbe ili slobodne (engl. free) izvedbe.

Hrvatski streljački savez osim natjecanja i rekorda u ISSF disciplinama (olimpijske discipline, tzv. olimpijski program) provodi natjecanja i bilježi rekorde u disciplinama sa serijskim oružjem, tzv. serijske rekorde, odnosno provodi tzv. domaći program (neolimpijske discipline).[3]

Discipline

[uredi | uredi kôd]

Pravila i discipline u ovom športu propisuje Međunarodna streljačka federacija, ili kraće ISSF (od engleskog naziva Internationa Shooting Sport Federation). Iako je streljaštvo bilo u programu još na prvim modernim Olimpijskim igrama u Ateni 1896. godine, ISSF je osnovan tek 1907. godine pod nazivom Union International de Tir (UIT), da bi današnji naziv preuzeo 1998.

U tablici su prikazane najraširenije streljačke discipline, s oznakom koje od njih se nalaze u olimpijskom programu i od kada.

Natjecatelj u gađanju MK puškom, ležeći stav
DisciplinaOI - muškiOI - žene
Puška
300 m VK puška1900–1972 (trostav)
300 m Standardna puška
50 m MK puška1952— (trostav),
1912— (ležeći stav)
1984— (trostav)
10 m Zračna puška1984—1984—
Pištolj
50 m Pištolj1896—
25 m Pištolj - brza paljba1896—
25 m Standardni pištolj
25 m Pištolj1984—
10 m Zračni pištolj1988—1988—
Sačmarica
Trap1900—2000—
Dupli trap1996—1996–2004
Skeet1968—2000—
Pokretne mete
50 m Pokretna meta1992–2001
10 m Pokretna meta1992–2004

MLAIC – Muzzle Loaders Associations International Confederation

[uredi | uredi kôd]

Oružja na crni barut, C kategorije. Po načinu izvođenja gađanja, ovo spada u klasično streljaštvo. Oružje koristi punjenje na necjeloviti metak, tj. punjenje nema metalnu čahuru, oružje se puni doziranjem baruta direktno u ležište metka, a preko tog nabija se kugla, a kapisla ili kremen pale barut.

Dalekometno streljaštvo

[uredi | uredi kôd]

Puške sa optičkim ciljnikom do 1000 metara.
Ideja stvaranja ovog vida streljaštva krenula je od ideje njenog začetnika, Kanađanina Georga Farkey Farquharsona, koji je sa grupom prijatelja sastavio pravila ove discipline, sa idejom da stariji ljudi sa iskustvom u streljaštvu i slabijeg vida mogu koristiti puške opremljene optičkim ciljnikom iz ležećeg stava.

ICFRA – International Confederation of Fullbore Rifle Associations

[uredi | uredi kôd]

WBSF – Svjetska federacija za benchrest streljaštvo

[uredi | uredi kôd]

Dinamično streljaštvo

[uredi | uredi kôd]

Grana streljaštva gdje se strijelac pomiče na poligonu nastojeći rješiti taktičku situaciju u što kraćem vremenu.[4]

IPSC – Međunarodna konfederacija praktičnog streljaštva

[uredi | uredi kôd]

IDPA – International Defensive Pistol Association

[uredi | uredi kôd]

IASC – International Action Shooting Association

[uredi | uredi kôd]

SCSA – Steel Challenge Shooting Association

[uredi | uredi kôd]

SASS – Single Action Shooting Society

[uredi | uredi kôd]

Samostrel

[uredi | uredi kôd]

IAU – Međunarodna samostrjelska unija

[uredi | uredi kôd]

WCSA – Svjetska samostrjelska asocijacija

[uredi | uredi kôd]

Podvodno streljaštvo

[uredi | uredi kôd]

Vrste meta

[uredi | uredi kôd]
Po akciji
  • stacionarne/statične
  • dinamičke
    • ? (engl. running target) - korištena na OI 1908. - OI 1924., te u ISSF Svjetskom kupu 1986.-2004.
    • ? (engl. moving target) - korištena na OI 1908.
    • ? (engl. disappearing target) - korištena na OI 1908.
    • leteće (engl. flying target)
Po reaktivnosti
  • inertne
    • papirnate, od pjene, 3D
  • reaktivne
    • prskajuće (engl. splatter)
    • poskakujuće (engl. bouncing; izrađene od samoiscjeljujućeg elastomera)
    • metalne (poznate kao gongovi; metalne siluete su jedna vrsta)
    • eksplozivne
  • interaktivne - razne mete se prikazuju na ekranu otpornom na metke
Po materijalu
  • papirnate ili kartonske
  • od pjene
  • metalne (metalne siluete)
  • od samoiscjeljujuće gume (engl. self-healing rubber),
  • lomljive (engl. frangible; glina, keramičke pločice)
  • eksplozivne
  • elektroničke
Po realizmu
  • 2D (metalne siluete...)
  • 3D - uglavnom 3D modeli životinja
Po boji
  • uglavno bitno na papirnatim/kartonskim metama; kombinacije žutih, crvenih, crnih, plavih, bijelih prstenova

Vrste streljana

[uredi | uredi kôd]
  • olimpijska streljana / sportska streljana
  • civilna streljana
  • vojna streljana
  • vojno-civilna streljana
  • streljana za praktično i akciono streljaštvo (poligoni)
  • policijska streljana
  • lovačka streljana (streljana za lovački parkur, streljana za lovački trap i/ili skeet)
  • streljana za leteće mete
  • mjesta za vježbe gađanja[5]
  • zatvorena (ili unutarnja)/otvorena streljana
    • podzemna streljana
      • tunelska streljana
  • malokalibarska streljana
  • velikokalibarska streljana
  • streljana za kratko vatreno oružje (svih kalibara)
  • zračna streljana
  • virtualna streljana
  • kino streljana

Kino streljana je streljana u kojoj se reproducira video zapis/snimak na platnu te se puca pravim oružjem i streljivom (puška ili pištolj) ili laser shooting - ukoliko je moguće samo laser shooting onda se radi o laserskoj kino streljani. Video zapisi su lovni, video programi za zaštitare i druge licencirane osobe za zaštitu imovine, programi za civile i sl.

  • streljana za gađanje silhueta

Ponekad se stara atomska skloništa preurede u streljanu.[6]

Savezi
Natjecanja

Vanjske poveznice

[uredi | uredi kôd]
Statično streljaštvo
Dinamično streljaštvo
Samostrel

Izvori

[uredi | uredi kôd]


Članak Streljaštvo koji govori o športu je mrva. Dopunite ga prema pravilima Wikipedije.