Sulejman Hafizadić

Izvor: Wikipedija
Prijeđi na navigaciju Prijeđi na pretraživanje

Sulejman Hafizadić, (Travnik, 1887. - 1941.), bh.srpski liječnik i političar. [1][2]

Životopis[uredi VE | uredi]

Rođen je u Travniku.[1] Bio je prvi liječnik iz Travnika koji se školovao u Beču[3] i Carigradu.[4] Vlasnik Hafizadića kuća, kupljene 1875. od mađarskog liječnika Kolontaja (Gabor Galantay),.[3] bjegunca nakon sloma mađarske revolucije 1848.[4] koji je ordinaciju otvorio u Travniku i 1858. podigao ovu kuću,[3] prvu kuću podignutu u srednjoeuropskom stilu u ovom gradu.[4] Bio je musliman srpske nacionalne orijentacije. Član Narodne radikalne stranke do 1929. godine. Na skupštinskim izborima 1935. izabran u Skupštinu iz u travničkom kotaru, Drinska banovina na vladinoj listi Bogoljuba Jevtića. Poslije izbora bio je pristaša Ace Stanojevića i Glavnog odbora Narodne radikalne stranke i u oporbi je prema JRZ-u.[1][5] Muslimansko društvo Gajret je nastojao ojačati si utjecaj u vakufsko-mearifskom vijeću, jer to je bilo važno uporište Jugoslavenske muslimanske organizacije. Nakon što je uvedena šestosiječanjska diktatura, tadašnji veliki župan mostarske oblasti i predsjednik Gajreta Avdo Hasanbegović, sastavio je elaborat i dostavio ga premijeru P. Živkoviću. Predsjedniku vlade sugerirao je da ako želi doista razbiti i ukloniti utjecaj JMO među muslimanima, mora pod prvo raspustiti vakufsko-mearifska povjerenstva preko kojih JMO i dalje organizirano djeluje. Elaborat je sačinjavao detaljan plan razbijanja JMO u mostarskoj oblasti. Gajret je ojačao utjecaj u tom vijeću nakon što je reorganizirana Islamske vjerska zajednica, a u vijeće su ušli Avdo Hasanbegović, Esad-beg Alibegović, Osman Redžić, Suljaga Salihagić, Sulejman Hafizadić, dr. Ibrahim Hadžiomerović i Hamid Kukić.[6]


Izvori[uredi VE | uredi]

  1. 1,0 1,1 1,2 Časopis za suvremenu povijest Zlatko Hasanbegović: Iz korespondencije Ademage Mešića uoči uspostave Banovine Hrvatske. Pismo Društva bosansko-hercegovačkih Hrvata u Zagrebu reis-ul-ulemi Fehimu Spahi i vrhbosanskom nadbiskupu Ivanu Šariću iz svibnja 1939., br. 3./2008., str. 975., Zagreb
  2. (boš.) Travnik Historijski razvoj grada Travnika, 9. veljače 2006. (pristupljeno 7. studenoga 2018.)
  3. 3,0 3,1 3,2 (nje.) Google Knjige Marko Plešnik: Bosnien und Herzegowina: Unterwegs zwischen Adria und Save, Trescher Verlag, 8. listopada 2015. , str. 144 (pristupljeno 7. studenoga 2018.), ISBN 389794328X
  4. 4,0 4,1 4,2 (eng.) Google Knjige Tim Clancy: Bosnia & Herzegovina 5, Bradt Travel Guides, 26. svi 2017., str. 273., ISBN 1784770183
  5. (srp.) Zgodovina Slovenije Stenografske beležke Narodne skupštine Kraljevine Jugoslavije, g. 4, knjiga 1, Beograd 1935., str. 15
  6. (boš.) Anali Gazi Husrev-begove biblioteke Ibrahim Kemura: Položaj i uloga Islamske vjerske zajednice i »Gajreta« u društvneo-političkom životu Muslimana početkom 1930-ih godina ovog stoljeća, str. 124