Travnik

Izvor: Wikipedija
Jump to navigation Jump to search
Disambig.svg Ovo je glavno značenje pojma Travnik. Za druga značenja, pogledajte Travnik (razdvojba).
Travnik
Grad Travnik
Grad Travnik
Zastava Travnika
Zastava
Grb Travnika
Grb
Država Flag of Bosnia and Herzegovina.svg Bosna i Hercegovina
Entitet Federacija BiH
Županija Flag of Central Bosnia Canton.gif Središnja Bosna
Prvi spomen 1463.
Vlast
 - Načelnik Admir Hadžiemrić (SDA)
Površina
 - Općina 529 km²
Visina 514 m.n.v.
Stanovništvo (1991.)
 - Grad 19.041
 - Općina 70.747
 - Općina gustoća 125/km²
 - Procjena (2010.)[1] 54.878
Poštanski broj 72270
Pozivni broj (+387) 030
Gradovi prijatelji Leipzig
Službena stranica www.opcinatravnik.com.ba
Zemljovid
Položaj općine Travnik u Bosni i Hercegovini

Položaj općine Travnik u Bosni i Hercegovini

Travnik je grad i općina u Bosni i Hercegovini.

Zemljopis[uredi VE | uredi]

Travnik je grad u središnjoj Bosni i Hercegovini, 90 km sjeverozapadno od Sarajeva, te je ujedno glavni grad Županije Središnja Bosna. Poznat je po tome što je bio prijestolnica bosanskih kraljeva u srednjem vijeku, a kasnije i osmanskih vezira od 1686. do 1850. godine, pa i velik dio njegovog kulturnog nasljeđa datira iz tog perioda.

Općina Travnik omeđena je s devet općina: na jugu Bugojnom, Novim Travnikom i Vitezom, na istoku Zenicom, na sjeveru Teslićem, Kotor Varoši, Skender Vakufom, na zapadu Jajcem i Donjim Vakufom.

Travnik se nalazi vrlo blizu geografskog centra Bosne i Hercegovine. Rijeka Lašva protječe kroz grad, od zapada prema istoku, prije svoga ušća u rijeku Bosnu. Grad Travnik se nalazi u velikoj Lašvanskoj dolini, koja povezuje dolinu rijeke Bosne na istoku s dolinom rijeke Vrbas na zapadu.

Travnik leži na nadmorskoj visini od 514 metara. Njegovo najistaknutije geografsko obilježje su planine Vilenica i Vlašić, koja je dobila ime po Vlasima. Vlašić je jedna od najviših planina u Bosni i Hercegovini, s nadmorskom visinom od 1943 metra.

Klima[uredi VE | uredi]

Travnik ima kontinentalnu klimu. Prosječna ljetna temperatura je 18,2 °C, prosječna zimska temperatura 5°C. Snijeg u Travniku pada svake godine.

Stanovništvo[uredi VE | uredi]

Na popisu stanovništva 1910. muslimani su u Travniku bili tijesno relativna većina s 41%, a Hrvata je bilo samo 1% manje, 40%. Na prvom poslijeratnom popisu 1948. godine većinu u gradu imaju Hrvati. Nakon velikosrpske agresije i bošnjačke agresije na Hrvate u srednjoj Bosni mnogi su Hrvati protjerani, izbjegli ili iselili te su danas u gradu većina Bošnjaci-Muslimani.[2]

Vista-xmag.pngPodrobniji članak o temi: Dodatak:Popis stanovništva u Bosni i Hercegovini 1991.: Travnik

Po posljednjem službenom popisu stanovništva iz 1991. godine, općina Travnik imala je 70.747 stanovnika, raspoređenih u 88 naselja.

Stanovništvo općine Travnik
godina popisa 2013. 1991. 1981. 1971.
Muslimani 35.648  (66,65%) 31.813 (44,96%) 27.691 (43,19%) 24.480 (43,85%)
Hrvati 15.102 (28,24%) 26.118 (36,91%) 24.411 (38,08%) 22.645 (40,56%)
Srbi 640 (1,20%) 7.777 (10,99%) 7.487 (11,68%) 7.554 (13,53%)
Jugoslaveni 3.743 (5,29%) 3.920 (6,11%) 626 (1,12%)
ostali i nepoznato 2 092 (3,91%) 1.296 (1,83%) 591 (0,92%) 517 (0,92%)
ukupno 53.482 70.747 64.100 55.822

Travnik (naseljeno mjesto), nacionalni sastav[uredi VE | uredi]

Travnik
godina popisa 1991. 1981. 1971.
Muslimani 7.373 (38,72%) 5.822 (36,64%) 5.730 (44,15%)
Hrvati 6.043 (31,73%) 5.026 (31,63%) 4.538 (34,96%)
Srbi 2.131 (11,19%) 1.901 (11,96%) 1.894 (14,59%)
Jugoslaveni 2.800 (14,70%) 2.867 (18,04%) 486 (3,74%)
ostali i nepoznato 694 (3,64%) 272 (1,71%) 329 (2,53%)
ukupno 19.041 15.888 12.977

Naseljena mjesta[uredi VE | uredi]

Travnik Panorama 2.JPG

Bačvice, Bandol, Bijelo Bučje, Bilići, Brajići, Brajkovići, Brankovac, Čifluk, Čosići, Čukle, Dolac, Dolac na Lašvi, Donja Trebeuša, Donje Krčevine, Donji Korićani (dio), Dub, Đelilovac, Fazlići, Gladnik, Gluha Bukovica, Goleš, Gornja Trebeuša, Gornje Krčevine, Gornji Korićani (dio), Gradina, Grahovčići, Grahovik, Guča Gora, Guvna, Hamandžići, Han Bila, Heldovi, Jezerci, Kljaci, Kokošari, Komar, Kraljevice, Krpeljići, Kula, Kundići, Lovrići, Mala Bukovica, Maline, Miletići, Miškića Brdo, Mosor, Mudrike, Nova Bila, Orahovo, Orašac, Orlice, Ovčarevo, Paklarevo, Podkraj, Podovi, Podstinje, Pokrajčići, Poljanice, Polje Slavka Gavrančića, Prići, Pulac, Putićevo, Radića Brdo, Radojčići, Radonjići, Ričice, Runjići, Sažići, Sečevo, Seferi, Selići, Skomorje, Slimena, Suhi Dol, Šešići, Šipovik, Šišava, Travnik, Turbe, Turići, Varošluk, Velika Bukovica, Vidoševići, Vilenica, Višnjevo, Vitovlje, Vlahovići, Vranići, Zagrađe i Zaselje.

Poslije potpisivanja Daytonskog sporazuma, općina Travnik gotovo u cjelini ušla je u sastav Federacije Bosne i Hercegovine. U sastav Republike Srpske ušli su dijelovi naseljenih mjesta: Donji Korićani i Gornji Korićani

Uprava[uredi VE | uredi]

Travnik panorama

Na čelu izvršne vlasti je načelnik. Na posljednjim lokalnim izborima održanim 2012. za načelnika je izabran Admir Hadžiemrić iz SDA s osvojenih 37.4% glasova. Drugoplasirani je bio Ivica Harambašić iz HDZ-a BiH s osvojenih 23% glasova.[3]

Zakonodavni organ je Općinsko vijeće koje ukupno ima 31 zastupnika. Najviše zastupnika ima SDA - 11, a potom Hrvatska koalicija za Travnik - 7. Hrvatsku koaliciju čine HDZ BiH, HDZ 1990 i HSS BiH - NHI. Ostale zastupljene stranke su SDP BiH, SBB BiH, SBiH, Hrvatska lista za Travnik (HSS SR i HSP BiH) i koalicija SPU-a i LDS BiH.[4]

    stranka broj zastupnika trenutačni broj zastupnika
2000. 2004. 2008. 2012.
  SDA
14 / 31
15 / 31
11 / 31
                     
  SDP BiH
6 / 25
2 / 25
2 / 25
5 / 25
                     
  HDZ BiH
7 / 31
6 / 31
8 / 31
4 / 31
                     
  SBB BiH
4 / 31
                     
  HDZ 1990
0 / 31
2 / 31
                     
  HSS-NHI
2 / 31
1 / 31
1 / 31
1 / 31
                     
  HSS SR
1 / 31
                     
  LDS BiH
1 / 31
0 / 31
1 / 31
                     
Izvori:[5][6][7][4]

Povijest[uredi VE | uredi]

Doline Bile i Lašve su plodne, što je bio dobar uvjet za nastajanje naselja još prije pet tisuća godina, u mlađem kamenom dobu. Od njih su ostali brojni arheološki tragovi, po čemu vidimo važnost i značenje ovoga kraja.[8] Tragovi naselja na prostoru Travnika sežu u daleku prošlost, kada su Kelti, Iliri i Rimljani ispirali zlato iz Lašve.

Srednji vijek[uredi VE | uredi]

U središtu ovoga prostora u srednjem vijeku nastala je župa Lašva. U drugoj polovici 11. stoljeća izgrađen je stari grad, tvrđava koja nadvisuje današnji Travnik. Povoljni zemljopisni položaj, smještaj, strateška i prometna funkcija ovog prostora uvjetovali su da je podignuta je obrambena tvrđava (kaštel), koju možemo smatrati postankom Travnika. Zbog prije opisanih povoljnih čimbenika Travnik je to učinilo upravnim, političkim i gospodarstvenim središtem šireg područja.[8] Tijekom srednjeg vijeka područje današnjeg Travnika nalazilo se na posjedima vojvode Hrvoje Vukčića Hrvatinića.

Pored već postojećeg većinskog katoličkog hrvatskog stanovništva, krajem 1300-ih počela su migracijska kretanja koja su pridonijela većem broju katoličkog hrvatskog stanovništva od ostalih na području travničkog kotara.[9]

Osmanska okupacija[uredi VE | uredi]

Nakon što su Osmanlije okupirali Bosnu, Travnik se zbog povoljna položaja i dalje nastavio razvijati. Razvio se kao trgovačko-obrtno središte.Zbog tih okolnosti Travnik je imao rastuću hrvatsku katoličku populaciju. Dolazak Osmanlija pridonio je pojavi pravoslavnog stanovništva. Dolazak im datira u vrijeme osmanskog osvajanja i nešto poslije osmanskog osvajanja.[9] Prvi pravoslavci bili su akindžije, a drugi su bili katolici koji su prešli na pravoslavlje koji su zbog povlaštena položaja pravoslavaca u Osmanskom Carstvu, te represalija na katolike od strane Osmanlija i pravoslavne hijerarhije. Prvi pisani spomen Travnika datira iz 1463. godine, kada kroz njega prolazi sultan Mehmed II. El-Fatih u svom pohodu na Jajce. Važnost grada narasla je 1669. kad je bosanski vezir premjestio vezirsku rezidenciju iz Sarajeva u Travnik. Ostao je rezidencijom, uz manje prekid skoro 143 godine.[8] U 17. i 18. stoljeću narastao je broj muslimana u travničkoj okolici. Brojno muslimansko stanovništvo nastalo je ubrzanim procesom islamiziranja. Brojni izgubljeni ratovi Osmanlija protiv Austrije rezultirali su dolaskom muhadžira iz krajeva koje je Osmansko Carstvo izgubilo u ratovima. U 18. stoljeću bio je gospodarski napredak vezirskog razdoblja čega je posljedica vrlo intenzivno naseljavanje grada muslimanskim obiteljima. Ipak, Travnik je postupno zaostajao u usporedbi sa susjednom Zenicom.[9] Povratkom vezirske rezidencije u Sarajevo dosta je muslimanskih obitelji odselilo u Sarajevo. Zbog toga poslije po dolasku Austro-Ugarske nije bilo značajna iseljavanja muslimana iz Travnika u Tursku i zemlje koje su još bile pod osmanskom vlašću. [9] 1806. godine, Francuska otvara svoje poslanstvo u Travniku, a 1807. godine se za tim primjerom povodi i Austro-Ugarska. Francuski je konzul bio Pierre David. Pridonio je na gospodarskom polju i međusobnoj trgovini Bosne i južnih hrvatskih krajeva pod francuskom vlašću (Ilirske pokrajine), a njegova su izvješća važan povijesni izvor.[10] 1851. je godine postao upravno središte za cijelu BiH tj. glavni grad pokrajine.

Austro-Ugarska[uredi VE | uredi]

Dolazak katoličke države Austro-Ugarske donio je posvemašnji napredak. Napokon su napravljene duboke gospodarske, socijalne, političke i dr. promjene. Učinkovita nova država u kratkom je roku organizirala novu upravu, sudstvo, vojsku, osuvremenila promet, unaprijedila prosvjetu, zdravstvo i komunalnu službu. Industrijalizacija je dolaskom Austro-Ugarske konačno došla u BiH. Sveopćem podizanju BiH iz zaostalosti pridonijelo je što je habsburška država stimulirala dolazak stručnog osoblja te priljev austro-ugarskog i drugog europskog kapitala. Iz zaostalog društva s razine ranog feudalizma, došao je razvijeni kapitalizam. Nakon austro-ugarskog zaposjedanja Bosne i Hercegovine, motiviranog prodorom na Istok ali i sređivanjem nesređenih neprilika u BiH zbog kojih su bili česti ustanci bh. raje pa se Austro-Ugarska umiješala u odnose raje i osmanske vlasti.[8] Izostanku velikog iseljavanja muslimana pridonijelo je što je Austro-Ugarska donijela sa sobom još jednu baštinz zapadne kršćanske civilizacije: slobode svim stanovnicima, zajamčena zaštita imovine i ravnopravnost svih stanovnika pred zakonom, [9] čega nije bilo u osmanskim vremenima, kad su kršćani bili obespravljeni, pogotovo katolici. Dolaskom stručnog osoblja sa zapada pridonijelo je doseljavanju Hrvata i drugih katolika iz krajeva izvan BiH. Promijenila se vjerska, narodnosna i socijalno-ekonomska struktura grada. Narastao je udio drugih nacionalnosti u odnosnu na broju katoličkih i muslimanskih Hrvata. Udio muslimanskih vjernika opao je za 21% u prvih 30 godina austro-ugarske vlasti, sa 60-ak % na 40-ak %.[9] Poslije zaposjedanja Travnik se razvija u zapadnom stilu, gradi se gimnazija, željeznica, uvodi se električna energija, a 1890. godine veoma kratko vrijeme radi i Teološki fakultet, kao prva visoka škola u novijoj prošlosti Bosne. Travnik je tad bio sjedište okruga.

Susjedna je Zenica napredovala brže od Travnika. Još 1879. Travnik je bio triput naseljeniji od Zenice. Netom nakon pripajanja BiH 1910. Zenica je imala 500 stanovnika više, a krajem austro-ugarske vlasti već tisuću više.[9]

Kraljevina Jugoslavija[uredi VE | uredi]

Za vrijeme kraljevine Jugoslavije, Travnik je promijenio uloge u lokalnoj upravi i samoupravi. Od 1922. je bio sjedištem oblasti. Od 1929. pripadao je Drinskoj banovini sa sjedištem u Sarajevu.

Nezavisna Država Hrvatska[uredi VE | uredi]

U toku drugog svjetskog rata, bio je u sastavu Nezavisne države Hrvatske. Bio je sjedište Lašva-Glaž od 1941. godine. Preustrojem 1944. ta je velika župa ukinuta, a Travnik je postao sjedište velike župe Lašva-Pliva (prvotno Lašva-Rama), nastale spajanjem velikih župa Lašve i Glaža i Plive i Rame. [11] Grad je živio u relativnoj sigurnosti i u njemu je bilo i mnogo izbjeglica. 15. studenoga 1943. prvi su ga put napali. Napalo ga je 10 tisuća četnika i partizana srpske 6. ličke brigade i bosanskog korpusa. Grad je branilo 2,5 tisuće hrvatskih branitelja –katolika i muslimana, koji su odbili taj napad. Četnikopartizanima je zatrebala zračna potpora. Od Saveznika su zatražili pomoć i oni su u zračnom napadu 4. siječnja 1944. bombardirali Travnik bacivši 500 aviobomba, pri čemu su ubili 120 građana Travnika. Partizanska blokada Travnika potrajala je do 19. listopada 1944. kad su novim napadom jačim snagama razine divizija uspjeli osvojiti grad 22. listopada 1944. godine. U Titovoj Jugoslaviji ovaj je dan bio slavljen kao "dan oslobođenja grada". Travnik je tad bio prepun izbjeglica koje su se s pravom bojale četniko-partizana. Uslijedilo je pravo etničko čišćenje. Uslijedilo je pokolj u "čišćenju" grada koji je trajao osam dana. Samo u pokolju počinjenom 24. listopada ubili su oko 800 građana Travnika i manji broj hrvatskih vojnika. Zbog razmjera pokolja to je "čišćenje" poprimio je razmjere genocida. Grad je bio praktično popločan ljudskim kosturima. Hrvatske su snage opet oslobodile Travnik od jugopartizansko-četničke krvave okupacije 8. siječnja 1945., no već 22. veljače 1945. četniko-partizani opet su zauzeli grad. Novo jugopartizansko osvajanje donijelo je izgaranje grada do temelja. Zapalili su velebno vjersko središte, a u požaru su izgorjeli arhiv, knjižnica, umjetničke zbirke, crkveno ruho, oltari i orgulje. Tzv. partizanski “oslobodioci” 22. veljače 1945. ubili su 13 profesora i učenika Isusovačke gimnazije u Travniku, brojne civile i vojno osoblje. Travnička stratišta još nisu označena spomen-obilježjima.[12][13][14][15]

SFRJ[uredi VE | uredi]

Ratna BiH[uredi VE | uredi]

Područje Travnika je bilo poprištem etničkog čišćenja koje su počinili pripadnici Armije BiH nad tamošnjim autohtonim Hrvatima, nakon kratkih borbi od 6. do 10. lipnja kad su zauzeli grad, a do 14. lipnja kontrolirali cestu prema Zenici. Pripadnici Armije BiH počinili su masovne zločine, a 8. lipnja 1993., ubili su 37 Hrvata u selu Maljinama. Britanski unproforci spasili su da se ne dogodi još veća tragedija kad su muslimanske snage, koje su pucale po civilima koji su se povlačili u šumu, namjeravale napasti samostan u koji se sklonilo 180 hrvatskih civila.

Poslijeratna BiH[uredi VE | uredi]

Radi zaštite interesa hrvatskog naroda, predstavnici stranaka s hrvatskim predznakom, brojni hrvatski dužnosnici te predstavnici udruga potpisali su 8. travnja 2016. dokument Promemoriju travničkih Hrvata.[16] Popis potpisnika povećan je potpisivanjem u Hrvatskom domu na Dolcu. Potporu su dale sve hrvatske stranke s prostora općine Travnik, kao i sve hrvatske udruge proistekle iz Domovinskog rata, svoju potporu ovom dokumentu dale su MZ: Korićani, Potkraj, Paklarevo, Kraljevice, Kalibunar, Pirota, Dolac na Lašvi, Nova Bila, Pokrajčići, Guča Gora i Grahovčići.[17] Promemorija teži ispravljanju nepravde i promjenama u ustroju Travnika, od sustava odlučivanja do izbora. Izjednačavanjem prava Hrvata i jednako uređenje Travnika i Mostara, kao što su amandmani na ustave Federacije BiH i Srednjobosanske županije (SBŽ) predviđali, dovelo bi da Hrvatima ne bi bilo straha od bošnjačkih političkih elita, jer se godinama ponavljalo stanje da su hrvatske stranke opterećene strahom od majorizacije u izbornu kampanju išle u koaliciji.[18]

Gospodarstvo[uredi VE | uredi]

Gospodarstvo travničke regije, koja nikada nije bila jako razvijena, devastirano je tijekom rata, u ranim 1990-tim. Danas, većina stanovništva regije bavi se tipično ruralnim poslovima, kao što su poljoprivreda i stočarstvo. Što se tiče urbane industrije, Travnik ima nekoliko tvornica, koje proizvode sve, od žigica do namještaja. Proizvodnja zdrave hrane je, također, aktualna u regiji, posebno proizvodnja mesa i mlijeka.

Turizam[uredi VE | uredi]

Kao i u mnogim drugim bosanskim gradovima, turizam Travnika je uveliko zasnovan na povijesti i geografiji. Obližnja planina Vlašić jedna je od najvećih u Bosni i Hercegovini, što je čini odličnim mjestom za skijanje, pješačenje i sanjkanje. Zbog toga što turizam nije jak u gradu, Vlašić je glavna turistička atrakcija.

Grad Travnik je također vrlo interesantan. Mnoge građevine, koje potječu iz osmanskog perioda, dobro su očuvane, kao na primjer brojne džamije, orijentalne kuće, sahat kula, te česme. Stari dio grada datira iz ranog 15. stoljeća.

Poznate osobe[uredi VE | uredi]

Spomenici i znamenitosti[uredi VE | uredi]

Samostan sv. Leopolda Mandića Družbe Kćeri Božje Ljubavi.[21] == Šarena džamija

Obrazovanje[uredi VE | uredi]

Od 2007. g. u Travniku djeluje privatno sveučilište koje je u početku obuhvaćalo četiri fakulteta (Fakultet za menadžment i Kineziološki fakultet, u Travniku, te Pravni i Grafički fakultet u Kiseljaku). Poslije su u sastav sveučilišta ušla još 4 fakulteta. U Travniku se nalazi Katolički školski centar Petar Barbarić, koji ima osnovnu školu i opću gimnaziju koju pohađaju "interni" učenici (učenici iz udaljenijih općina-internisti i svećenički kandidati-sjemeništarci) i "eksterni" učenici (iz Travnika i susjednih općina).

Kultura[uredi VE | uredi]

Travnik ima snažnu kulturu, koja datira još iz perioda, kada je ovaj grad bio sjedište vezira Osmaskog Carstva, odgovornih za Bosanski ejalet. Stari dio Travnika postoji još od vremena bosanske nezavisnosti, od prve polovice 15. stoljeća.

U gradu se nalaze brojne džamije i crkve, kao i grobovi važnih povijesnih ličnosti, te odlični primjeri osmanske arhitekture. Gradski muzej, izgrađen 1950. godine, je jedna od najimpresivnijih kulturnih institucija u regiji.

Hrvatsko amatersko kazalište Travnik od 1995. godine.

Travnički karneval, kojeg organizira Hrvatsko kulturno društvo Napredak, podružnica Travnik. Pred završetak Karnevala u Travniku je "Maskenbal" ili "Velike mačkare" u HAK Travnik u Jankovićima.[22]

Gradovi prijatelji[uredi VE | uredi]

Šport[uredi VE | uredi]

Izvori[uredi VE | uredi]

  1. Procjena Federalnog zavoda za statistiku http://www.fzs.ba/Podaci/06.pdf
  2. HOP Portal Piše: D.I., Genocid nad Hrvatima BiH-e u završnoj fazi, 11. svibnja 2015. (pristupljeno 21. travnja 2017.)
  3. Lokalni izbori 2012.: potvrđeni rezultati. Izbori za načelnika: Općina Travnik. Izbori.ba, 6. studenog 2012. Pristupljeno 22. ožujka 2014.
  4. 4,0 4,1 Lokalni izbori 2012.: potvrđeni rezultati. Izbori za općinsko vijeće: Općina Travnik. Izbori.ba, 6. studenog 2012. Pristupljeno 22. ožujka 2014.
  5. Općinski izbori 2000: izvor glasova. Izbori za općinsko vijeće: Općina Travnik. Središnje izborno povjerenstvo Bosne i Hercegovine pristupljeno 22. ožujka 2014.
  6. Izbori 2004. godine: glasovi za kandidate. Izbori za općinsko vijeće: Općina Travnik. Središnje izborno povjerenstvo Bosne i Hercegovine pristupljeno 22. ožujka 2014.
  7. Potvrđeni izborni rezultati: lokalni izbori 2008. Izbori za općinsko vijeće: Općina Travnik. Središnje izborno povjerenstvo Bosne i Hercegovine pristupljeno 22. ožujka 2014.
  8. 8,0 8,1 8,2 8,3 Documentslide Boris Lovrinović, Lidija Sabelja: Travnik u političkoj povijesti BiH od 1878. do 1918., Mostar, siječanj 2015., str. 3 (pristupljeno 23. listopada 2018.)
  9. 9,0 9,1 9,2 9,3 9,4 9,5 9,6 Documentslide Boris Lovrinović, Lidija Sabelja: Travnik u političkoj povijesti BiH od 1878. do 1918., Mostar, siječanj 2015., str. 5. (pristupljeno 23. listopada 2018.)
  10. Hrvatski leksikon A-K (ur. Antun Vujić) , Naklada Leksikon d.o.o., Zagreb, 1996., ISBN 9539672813, str. 235.
  11. Rajka Bućin: Prilog poznavanju institucija: zakonski okvir rada velikih župa NDH, Arh. vjesn., god. 44 (2001.), str. 213.-214.
  12. Hrvatska udruga Benedikt Travnički holokaust , postavljeno 28. siječnja 2013. Za Hrvatski program Radio Vatikana pripremio Željko Tomašević, član Predsjedništva Hrvatskog žrtvoslovnog društva. (pristupljeno 1. studenoga 2018.)
  13. Nadbiskupsko sjemenište 'Petar Barbarić' - Travnik Travnički holokaust postavljeno 12. siječnja 2015. (pristupljeno 1. studenoga 2018.)
  14. Vatikanski radio Za Hrvatski program Radio Vatikana pripremio Željko Tomašević, član Predsjedništva Hrvatskog žrtvoslovnog društva. Travnički holokaust, 27. siječnja 2013. (pristupljeno 1. studenoga 2018.)
  15. YouTube - Božja ljubav Zvučni zapis vijesti s Vatikanskog radija. Za Hrvatski program Radio Vatikana pripremio Željko Tomašević, član Predsjedništva Hrvatskog žrtvoslovnog društva. Travnički holokaust, Datum objavljivanja: 22. pro 2015. (pristupljeno 1. studenoga 2018.)
  16. Ekskluzivno: Tekst Promemorije travničkih Hrvata, Travnički vjesnik, 8. travnja 2016.
  17. Travnički vjesnik /V.L./: 11 MZ s općine Travnik potpisalo Promemoriju travničkih Hrvata , 25. travnja 2016. (pristupljeno 25. travnja 2017.)
  18. Vecernji.ba FENA: Promemorija travničkih Hrvata teži ispravljanju nepravde i promjenama u ustroju Travnika, 11. travnja 2017. (pristupljeno 25. travnja 2017.)
  19. Vladimir Lončarević: Katolički oblikovatelji kulture. Rudolf Eckert - blistav um u simbolu križa, Glas Koncila, 9. listopada 2011., str. 21
  20. Scribd fra Nikola Pejčin: fra Krunoslav Kosta Bralić, Bilten Franjevačke teologije Sarajevo br. 1-2/2012.-2013., str. 243
  21. Družba Kćeri Božje ljubavi Naše zajednice (pristupljeno 6. lipnja 2017.)
  22. (boš.) Travnik-grad.info travnik-grad: Počeo “Travnički karneval” , 11. veljače 2018. (pristupljeno 23. listopada 2018.)
  • Knjiga: "Nacionalni sastav stanovništva - Rezultati za Republiku po opštinama i naseljenim mjestima 1991.", statistički bilten br. 234, Izdanje Državnog zavoda za statistiku Republike Bosne i Hercegovine, Sarajevo.

Unutarnje poveznice[uredi VE | uredi]

Vanjske poveznice[uredi VE | uredi]