Sunčana jandaja

Izvor: Wikipedija
Sunčana jandaja
Odrasla jedinka u Swifts Creeku, Viktorija, Australija
Odrasla jedinka u Swifts Creeku, Viktorija, Australija
Status zaštite

Status zaštite: Ugroženi

Sistematika
Carstvo: Animalia
Koljeno: Chordata
Potkoljeno: Vertebrata
Razred: Aves
Red: Psittaciformes
Porodica: Psittacidae
Rod: Aratinga
Vrsta: A. solstitialis
Dvojno ime
Aratinga solstitialis
(Linnaeus, 1758)
Raspon

Sunčana jandaja[1] (sunčani papagaj, lat. Aratinga solstitialis) je papagaj iz porodice Psittacidae.

Ovaj papagaj ima mogućnost oponašanja govora. Ima jak, masivan kljun, goli (bez perja) prsten oko očiju i jako, zdepasto tijelo. Ima široke grudi, glava mu je prilagođena trupu, a čelo jako izraženo. Rep je stepenast, a završava se klinasto s dva repa oštrog vrha.

I pored velikog broja vrsta aratringi, sunčana aratinga, po izraženosti boja, spada među najljepše, ali i najteže dostupne papagaje što je posljedica jako teškog dobivanja mladih u zatočeništvu, pa je i broj odgajivača ova vrste papagaja jako mali.

Sunčane jandaje žive na prostoru Venecuele, Brazila i Gvajane.

Izgled[uredi | uredi kôd]

Dostižu veličinu od 30-35 cm, što ih svrstava u papagaje srednje veličine.

Bočne strane glave i truha su narančasto-crveni, a predjeli grla, brade i leđa su intenzivno žuti. Mala letna pera su zelena, a na krajevima žuta. Srednja letna pera su plava, oivičena zelenkastom, a velika letna pera su zelena oivičena tamno plavom bojom, kao i sam vrh pera. Rep je s gornje strane zelen, a kraj mu je tamno plav. Donja strana repa je žućkaste i crne boje. Pera na butinama su zlatno žuta. Perje ispod krila je također jako žuto, ka vrhu bjelkasto, a krajnja pera su tamnije cimetne boje. Imaju širok bijeli očni prsten koji je neoperjan. Kljun je crn s crvenkastom primjesom, noge su smeđe, a nokti crni. Ženka se od mužjaka razlikuje po užem očnom prstenu i više zastupljenoj zelenoj boje u perju. Oči su sivkastosmeđe.

Razmnožavanje[uredi | uredi kôd]

Pare se jednom godišnje, nakon čega ženka u duplji polaže 3-5 bijelih jaja veličine 22x28 mm, te leži na njima i do 30 dana. Po izlijeganju, mladi ostaju u gnijezdu još oko osam tjedana, a po napuštanju gnijezda provode uz roditelje još oko 45 dana. U tom periodu njihove boje su poprilično neodređene i razlivene, a potpun izgled dobivaju nakon dvije godine kada i postaju spolno zreli.

U zatočeništvu se hrane sjemenom suncokreta, prosa, ovsa, glanc sjemena, sirka šećerca, američkog sirka, konoplje, nepečenog kikirikija u ljusci i bar-prosa u klasu.

Izvori[uredi | uredi kôd]

  1. Rječnik standardnih hrvatskih ptičjih naziva (PDF). HAZU. Zavod za orntologiju HAZU. 2018. Pristupljeno 20. listopada 2023.

Vanjske poveznice[uredi | uredi kôd]

Zajednički poslužitelj ima stranicu o temi Aratinga solstitialis
Zajednički poslužitelj ima još gradiva o temi Aratinga solstitialis
Wikivrste imaju podatke o taksonu Aratinga solstitialis