Suradnik:Ally.Sally137

JAZAVCI

Jazavci su sisavci koji pripadaju porodici Mustelidae. U tu porodicu također ubrajamo:

• skunk
• lasice
• vidre
• nekoliko vrsta zvijeri.

Postoje mnoge vrste jazavaca smještenih u tri potporodice:

• Melinae (jazavci Europe i Azije)
• Mellivorinae (medojedni jazavac)
• Taxideinae (američki jazavac)

Tipični jazavci su zdepaste građe i kratkih udova evoluiranih za kopanje. Imaju izdužene glave nalik na lasice s malim ušima. Njihovi repovi variraju u dužini ovisno o vrsti. Imaju crna lica s prepoznatljivim bijelim oznakama, sivim tijelima sa svijetlom trakom od glave do repa i tamnim nogama sa svijetlim donjim čvorom. Mogu narasti do oko 90 cm u duljinu, uključujući rep. Europski jazavac je jedan od najvećih. Američki jazavac i medojedni jazavac su uglavnom malo manji i lakši.

KLASIFIKACIJE

==== Porodica Mustelidae ====

• (Potporodica Lutrinae : vidre)

==== ×Potporodica Melinae====

• Svinjski jazavac, Arctonyx collaris
• Burmanski tvor jazavac, Melogale personata
• Javanski tvor jazavac, Melogale orientalis
• Kineski tvor jazavac, Melogale moschata
• Everettov tvor jazavac, Melogale everetti
• Euroazijski jazavac, Meles meles

==== Potporodica Mellivorinae ====

• Medojedni jazavac, Mellivora capensis

==== Potporodica Taxideinae ====

• Chamitataxus avitus
• Pliotaxidea nevadensis
• Pliotaxidea garberi
• Američki jazavac, Taxidea taxus

PONAŠANJE

Ponašanje jazavaca razlikuje se od potporodice do potporodice, no sve vrste žive u podzemnoj jazbini koje se nazivaju setti. Neki su samotne životinje, putujući od jednog doma do drugog, dok ostali tvore klanove koji se nazivaju cetes. Veličina klanova varira, od dvije do petnaest jedinki. Jazavci su sposobni boriti se s mnogo većim životinjama, poput vukova, kojota i medvjeda. Na kraće staze, jazavci mogu trčati brzinom od 25 – 30 km/h. Oni su noćne životinje.

PREHRANA

Američki jazavac je fosorialna zvijer. Živi pretežno na džepnim goperima (Geomyidae), vjevericama] (Spermophilus), krticama (Talpidae), svizcima (Marmota), prerijskim psima (Cynomys), pika (Ochotona), šumskim štakorim (Neotoma), kengurskim štakorima (Dipodomys), jelenskim miševima (Peromyscus), i voluharicama (Microtus). Američki jazavac je značajan grabežljivac zmija uključujući i zvečarke, a smatra se najvažnijim grabežljivcem zvečarki u Južnoj Dakoti. Oni se također bave pticama koje se gnijezde na zemlji, kao što su lastavica na obali ili pjeskovačica (Riparia riparia) i buja (Athene cunicularia), te gušteri, vodozemci, strvine, ribe, skunksi (Mephitis i Spilogale), insekti, uključujući pčele i saće i neke biljne namirnice kao što su kukuruz (Zea mais), grašak, grah, gljive i druge gljivice, te sjemenke suncokreta (Helianthus)

Medojedni jazavci hrane se medom, ježevima, pa čak i zmijama otrovnicama. Mogu se penjati drvećem kako bi došli do košnica pčela.Oni su također mesožderi i jedu insekte, žabe, kornjače, guštere, glodavc], zmije, ptice i jaja. Medeni jazavci su čak znali i otjerati mlade lavov i ubijati ih. Oni jedu voće i povrće, kao što su bobice, korijenje i lukovice.

Prehrana euroazijskog jazavca sastoji se od glista, kukaca i ličinki. Također se hrane manjim sisavcima, vodozemcima, gmazovima, pticama, žitaricama,korijenjem i voćem. Oni mogu uništiti gnijezda osi, konzumirajući stanare, češljeve i omotnice, kao što su gnijezda Vespula rufa. Žitarice uključuju pšenicu, zob, kukuruz i povremeno ječam. Voće uključuje neočekivane jabuke, kruške, šljive, kupine, borovnice, maline, jagode, žireve, bukvice, pinjone i divlje zametke.

Poznato je da jazavci postaju alkoholizirani nakon konzumiranja trulih plodova.

LJUDI I JAZAVCI

LOV

Lov na jazavce kao sport je bio uobičajen u mnogim zemljama. U tu svrhu uzgajana je pasmina Dachshund. Oni su se također uzgajali i a borbe protiv jazavaca. Borba jazavaca krvav je sport zakonom zabranjen u Ujedinjenom Kraljevstvu Ugovorom o okrutnosti prema životinjama 1835, kao i Ugovorom o zaštiti jazavaca 1992. Jazavčeva gruba dlaka koristi se u proizvodnji kvalitetnih četki za brijanje, a u nekim se prilikama koristila i kao kosa za lutke.

HRANA

Iako se danas rijetko jedu u Sjedinjenim Američkim Državama ili Velikoj Britaniji, jazavci su nekada bili glavni izvor mesa za prehranu Indijanaca i europskih kolonista. Jazavci su se također jeli u Velikoj Britaniji tijekom Drugog svjetskog rata i 1950-ih. U nekim dijelovima Rusije, konzumacija mesa jazavca je još uvijek raširena. Šiški ražnjići napravljeni od jazavca, zajedno s psećim mesom i svinjetinom, glavni su izvor epidemija trihinoze u ruskom Altaju. U Hrvatskoj se jazavac rijetko jede. Ali kada je, obično se puši, suši ili poslužuje u gulašu. U Francuskoj je meso jazavca korišteno u pripremi nekoliko jela, kao što je Blaireau au sang, i to je bio relativno čest sastojak u seoskoj kuhinji. Do nedavno se meso jazavca jelo u nekim dijelovima Španjolske.

LJUBIMCI

Jazavci se mogu ukrotiti i zatim držati kao kućni ljubimci. Čuvanje jazavca kao kućnog ljubimca ili ponuda za prodaju prekršaj je u Ujedinjenom Kraljevstvu prema Zakonu o zaštiti jazavaca iz 1992. godine.

JAZAVCI U KNJIŽEVNOSTI

Jazavci su popularan pojam u književnosti. Mnogi likovi jazavaca pojavljuju se u Redwall novelama Briana Jacquesa. U knjigama o Harry Potter, jedan od četiri "doma" Hogwarts, Hufflepuff, koristi jazavca kao svoj zaštitni znak.

Najpoznatija pjesma o jazavcu dolazi iz perioda romantizam, pjesnika Johna Clarea. Pjesma opisuje lov na jazavca, i tretira jazavca kao plemenito biće koje na kraju umire.

Jedno od najpoznatijih djela bosanskohercegovačka književnosti je "Jazavac pred sudom" Petra Kočića. To djelo je bilo vrlo popularno u Jugoslaviji, te se čak zagrebačko kazalište "Kerempuh" do 1994. godine zvalo "Jazavac". Ruski književnik Leonov, Leonid Maksimovič napisao je djelo pod imenom Jazavci.

IZVORI

Wikipedija Jazavci (https://hr.wikipedia.org/wiki/Jazavci)

Wikipedia Badger (https://en.wikipedia.org/wiki/Badger)

Wikipedia American badger (https://en.wikipedia.org/wiki/American_badger)

Wikipedia European badger (https://en.wikipedia.org/wiki/European_badger)

Proleksis enciklopedija (http://proleksis.lzmk.hr/34345/)

Hrvatska enciklopedija (http://www.enciklopedija.hr/Natuknica.aspx?ID=28858)