Suradnik:Aradic-es/budući članci/Jorge Anaya

Anaya na portretu iz 1975.

Admiral Jorge Isaac Anaya (27. rujna 1926. - 9 siječnja 2008.) bio je bivši zapovjednik argentinske mornarice. Rođen je u Bahía Blanca, u pokrajini Buenos Airesu. On je sudjelovao u vojnoj diktaturi poznat kao Proces nacionalne reorganizacije (1976.-1983.) i, zajedno s Leopoldom Fortunatom Galtierijem i Basilijem Lamijem Dozom, bio je član Treće vojne hunte koja je vladala Argentinom između 1981 i 1982. On je bio glavni arhitekt i zagovornik vojnog rješenje dugogodišnjeg spora oko Falklandskog otočja što je dovelo do Falklandskog rata (španjolski: Guerra de las Malvinas).

Karijera

Godine 1955. kao poručnik Anaya je sudjelovao u vojnom puču tijekom kojeg je svrgnut Juan Domingo Peron.

Kasnije je služio kao argentinski vojni ataše u Londonu.

Godine 1976, tijekom prvog dijela novog vojnog režima, Anaya je načelnik pomorskih operacija.

U prosincu 1981 došlo je do promjene u diktaturi koja je donijela u ured novu huntu na čelu s generalom Leopoldom Galtierijem. Anaya je tada, kao vrhovni zapovjednik ratne mornarice naredio viceadmiralu Juanu Lombardu stvaranje plana za zauzimanje Falklandskih otoka koji su oba predstavila novom v.d. predsjednika.

Tijekom rata iz 1982 je osmislio i naredio operaciju Algeciras, u kojoj su argentinski komandosi trebali sabotirati je britanski ratni brod usidren u Gibraltaru; Plan je bio spriječen u posljednji trenutak, kada su presretene komunikacije.

Na suđenju huntama 1985. Anaya je oslobođen optužbi za otmice, mučenja, ropstva, skrivanje istine, uzurpaciju moći i lažne izjave.

Godine 1997., španjolski sudac Baltasar Garzón zatražio je uhićenje i izručenje 45 članova argentinske vojske i jednog civila, za zločine genocida, državnog terorizma i mučenja počinjene tijekom "Prljavog rata" iz razdoblja de facto režima, uključujući i Anayu. Zahtjev je odbijen u nekoliko navrata od strane demokratski izabranih argentinskom vladom, ono što je tvrdio da je nedopušten na temelju neprimjenjiva nadležnosti.

Dana 27. srpnja 2003., putem Uredbe 420/03, predsjednik Nestor Kirchner izmijenio je kriterije pod kojim je odbijen zahtjev za izručenje, odredivši da pravni postupci koje je tražio španjolski sud se nastave i tako omogućio mnastavak procesa izručenja.

U kolovozu 2003., španjolski premijer José María Aznar naredio je prestanak izručenja za zločine počinjene u Argentini pod de facto režimom. Ta odluka je godine 2005. kasnije poništena od strane Vrhovnog suda, koji je naredio da se Garzonovi zahtjevi za izručenjem nastave. U studenom 2006, dok je čeka ispitivanje istražnog suca, Anaya je doživio srčani udar te je hitno odvezen u mornaričku bolnici. Ostao je u kućnom pritvoru nakon puštanja iz bolnice ali nije smatran više sposobnim za suđenje

Umro je 9. siječnja 2008. tijekom kućnog pritvora pod optužbama za kršenje ljudskih prava.