Suradnik:Ometala
Moje radno mjesto u knjižnici Srednje škole Prozor. https://www.srednjaskola-prozor.org/novosti/skolska-knjiznica-bogatija-za-270-knjiga/
Volim svoj posao i nove izazove u poslu. Sudionik sam mnogih projekata vezanih za školu. Radim na informatizaciji knjižnice. Koristim Metelwin program za upravljanje knjižnicama.
[1]https://www.srednjaskola-prozor.org/novosti/skolska-knjiznica-bogatija-za-270-knjiga/
O sebi[uredi | uredi kôd]
Trenutno radim[uredi | uredi kôd]
/OER[uredi | uredi kôd]
Otvoreni obrazovni resursi ( OER ) su slobodno dostupni, otvoreno licencirani tekst, mediji i druga digitalna sredstva koja su korisna za poučavanje, učenje i ocjenjivanje, kao i za istraživačke svrhe.
Pojam OER opisuje javno dostupne materijale i resurse za bilo koji korisnik za korištenje, ponovno miješanje, poboljšanje i redistribuciju pod nekim licencama.
Razvoj i promicanje otvorenih obrazovnih resursa često je motiviran željom da se osigura alternativna ili poboljšana obrazovna paradigma .
Povijest[uredi | uredi kôd]
[[File:Global_Open_Educational_Resources_Logo.svg|thump|UNESKO-v logo Otvorenih edukacijskih izvora
OER pokret proizašao je iz razvoja otvorenog učenja i učenja na daljinu (ODL) te u širem kontekstu kulture otvorenog znanja , otvorenog koda , slobodnog dijeljenja i vršnjačke suradnje, koja se pojavila krajem 20. stoljeća. OER i besplatni softver otvorenog koda (FLOSS), na primjer, imaju mnogo zajedničkih aspekata, vezu koju je prvi uspostavio 1998. David Wiley koji je skovao pojam otvoreni sadržaj i uveo koncept po analogiji s otvorenim kodom. Richard Baraniuknapravio istu vezu neovisno 1999. s osnivanjem Connexionsa (sada pod nazivom OpenStax CNX ).
Projekt MIT OpenCourseWare zaslužan je za poticanje globalnog pokreta za otvorene obrazovne resurse nakon što je 2001. objavio da će staviti cijeli katalog tečajeva MIT -a na internet i pokrenuti ovaj projekt 2002. Drugi suvremeni OER projekti uključuju Connexions , koji pokrenuo je Richard Baraniuk 1999. i predstavljen s MIT OpenCourseWareom na lansiranju otvorenih licenci Creative Commons 2002. U prvoj manifestaciji ovog pokreta, MIT je ušao u partnerstvo sa državnim sveučilištem Utah, gdje je docent nastavne tehnologije David Wiley uspostavio distribuiranu mrežu podrške vršnjacima za sadržaj OCW-a kroz dobrovoljne, samoorganizirajuće zajednice interesa.
Izraz "otvoreni obrazovni resursi" prvi je put prihvaćen na UNESCO-vom Forumu 2002. o utjecaju otvorenog programa za učenje za visoko obrazovanje u zemljama u razvoju.
2005. OECD-ov Centar za obrazovna istraživanja i inovacije (CERI) pokrenuo je 20-mjesečnu studiju za analizu i mapiranje razmjera i opsega inicijativa u vezi s "otvorenim obrazovnim resursima" u smislu njihove svrhe, sadržaja i financiranja. Izvješće "Davanje znanja besplatno: Pojava otvorenih obrazovnih resursa", objavljeno u svibnju 2007., glavni je rezultat projekta, koji je uključivao niz stručnih sastanaka 2006.
U rujnu 2007. Institut za otvoreno društvo i Shuttleworth Foundation sazvali su sastanak u Cape Townu na koji je pozvano trideset vodećih zagovornika otvorenog obrazovanja da surađuju na tekstu manifesta. Izjava Otvoreno obrazovanje Cape Town je objavljen 22. siječnja 2008. godine, pozivajući vlade i izdavače da učini javno financirani obrazovni materijali dostupni bez naknade putem Interneta.
Globalni pokret za OER kulminirao je na 1. Svjetskom kongresu OER-a koji su UNESCO, COL i drugi partneri sazvali u Parizu 20. – 22. lipnja 2012. godine . Rezultirajuća Pariška OER deklaracija (2012.) ponovno je potvrdila zajedničku predanost međunarodnih organizacija, vlada i institucija promicanju otvorenog licenciranja i besplatnog dijeljenja javno financiranog sadržaja, razvoju nacionalnih politika i strategija o OER-u, izgradnji kapaciteta i otvorenom istraživanju . Godine 2018. 2. Svjetski OER kongres u Ljubljani, Slovenija, suorganizirali su UNESCO i Vlada Slovenije. 500 stručnjaka i nacionalnih delegata iz 111 zemalja usvojilo je Akcijski plan za OER Ljubljana. Preporuča 41 akciju za usmjeravanje otvorenih licenciranih resursa za postizanje 4. cilja održivog razvoja za 2030. o "kvalitetnom i cjeloživotnom obrazovanju".
Definicija[uredi | uredi kôd]
Ideja otvorenih obrazovnih resursa (OER) ima brojne radne definicije. Pojam je prvi put skovan na UNESCO-vom Forumu za otvorene tečajeve 2002. i označava "materijale za poučavanje, učenje i istraživanje u bilo kojem mediju, digitalnom ili na neki drugi način, koji su u javnoj domeni ili su objavljeni pod otvorenom licencom koja dopušta besplatan pristup, korištenje, prilagodbu i redistribuciju od strane drugih bez ikakvih ili ograničenih ograničenja. Otvoreno licenciranje izgrađeno je unutar postojećeg okvira prava intelektualnog vlasništva kako je definirano relevantnim međunarodnim konvencijama i poštuje autorstvo djela".
Često se navodi izraz Zaklade Williama i Flore Hewlett koji je OER definirao kao:
OER su resursi za podučavanje, učenje i istraživanje koji se nalaze u javnoj domeni ili su objavljeni pod licencom za intelektualno vlasništvo koja drugima dopušta njihovu slobodnu upotrebu i prenamjenu. Otvoreni obrazovni resursi uključuju cjelovite tečajeve, materijale za tečajeve, module, udžbenike, streaming videa, testove, softver i sve druge alate, materijale ili tehnike koji se koriste za podršku pristupu znanju.
Zaklada Hewlett ažurirala je svoju definiciju na:
„Otvoreni obrazovni resursi su materijali za podučavanje, učenje i istraživanje u bilo kojem mediju – digitalnom ili drugom – koji su u javnoj domeni ili su objavljeni pod otvorenom licencom koja dopušta besplatan pristup, korištenje, prilagodbu i redistribuciju od strane drugih bez ili ograničena ograničenja". Nova definicija eksplicitno navodi da OER može uključivati i digitalne i nedigitalne resurse. Također, navodi nekoliko vrsta korištenja koje OER dopušta, inspiriran 5R aktivnostima OER-a.