Prozor-Rama
| Prozor-Rama | |||
|---|---|---|---|
 | |||
|
|||
| Država |  Bosna i Hercegovina
| ||
| Entitet | Federacija BiH | ||
| Županija |  Hercegovačko-neretvanska
| ||
| Vlast | |||
| - Načelnik | Jozo Ivančević (HDZ 1990) | ||
| Površina | |||
| - Općina | 477 km² | ||
| Stanovništvo (2013.) | |||
| - Općina | 14.280 | ||
| - Naseljeno mjesto | 3.367 | ||
| Poštanski broj | 88440 | ||
| Pozivni broj | (+387) 036 | ||
| Službena stranica www.prozor-rama.org | |||
| Zemljovid | |||
 Položaj općine Prozor-Rama u Bosni i Hercegovini | |||
Prozor-Rama je općina u sjevernoj Hercegovini. Sjedište općine je u gradu Prozoru, a općina pripada Hercegovačko-neretvanskoj županiji.
Zemljopis[uredi | uredi kôd]
Općina Prozor-Rama nalazi se na ušću rijeke Rame u Neretvu, u sjevernoj Hercegovini.
Prostire se na visoravni i dolinama pritoka rijeke Rame: Crime, Ljubunčice ili Dušćice i Volujaka. Tradicijski naginje Bosni, a danas je bilježe još kao tzv. Visoku Hercegovinu, odnosno sjeverni dio Hercegovine. Crkveno, Rama pripada franjevačkoj provinciji Bosni Srebrnoj. Ramski kraj okružen je planinama: obroncima Bitovnje, na sjeveru Radušom, Vranicom i Zecom, s istoka Studenom planinom i Bokševicom, a s juga obroncima Čvrsnice i Vrana, na zapadu Ljubušom.[1]
Danas nema ovoga ušća, gotovo je nestala i rijeka Rama, čiji gornji tok je prekrilo Ramsko jezero, a donji tok i ušće Jablaničko jezero. Područje današnje prozorsko-ramske općine uokvireno je visokim i teško prohodnim planinama (Makljen, Raduša, Vran, Ljubuša i Čvrsnica). Posebno je nepristupačan vrletni masiv planine Čvrsnice, koji ovaj kraj okružuje s njegove južne strane. Nešto prohodnije i niže planine su prema zapadu i sjeveru, pa su se tuda protezali glavni putevi koji su ovaj kraj povezali s drugim mjestima. Uz vodene tokove, pogotovo rijeke Rame, bile su smještene, ne baš brojne i prostrane, ali vrlo plodne doline, od kojih je najveća i najplodnija bila ona u gornjem toku Rame. Danas gotovo cijelu dolinu prekriva Ramsko jezero. Konfiguracija tla općine uvjetovala je da se neka njegova sela nalaze se na svega 300 metara, pa i manje, a neka iznad 900 metara nadmorske visine. Klimatski uvjeti nisu surovi zahvaljujući utjecaju mediteranske klime, koja prodire dolinama Neretve i Rame. Zbog toga je cijeli ovaj kraj vrlo ugodan i pitom.
Naseljena mjesta[uredi | uredi kôd]
Općinu Prozor-Rama sačinjavaju sljedeća naseljena mjesta:[2]
Blace, Borovnica, Dobroša, Donja Vast, Donji Krančići, Donji Višnjani, Družinovići, Duge, Gmići, Gorica, Gornji Krančići, Gornji Višnjani, Gračac, Gračanica, Grevići, Heljdovi, Here, Hudutsko, Ivanci, Jaklići, Klek, Kovačevo Polje, Kozo, Kućani, Kute, Lapsunj, Lizoperci, Lug, Ljubunci, Maglice, Meopotočje, Mluša, Ometala, Orašac, Pajići, Paljike, Parcani, Paroš, Ploča, Podbor, Proslap, Prozor, Ravnica, Ripci, Rumboci, Skrobućani, Šćipe, Šćit, Šerovina, Šlimac, Tošćanica, Trišćani, Ustirama, Uzdol, Varvara i Zahum.
Na popisima 1971. i 1981. godine postojalo je i naseljeno mjesto Kopčići. Ovo naselje je na popisu 1991. ukinuto i pripojeno drugom naseljenom mjestu.
Stanovništvo[uredi | uredi kôd]
Podrobniji članak o temi: Dodatak:Popis stanovništva u Bosni i Hercegovini 1991.: Prozor Podrobniji članak o temi: Demografija ProzoraPopisi 1971. – 1991.[uredi | uredi kôd]
| Stanovništvo općine Prozor | ||||||
| godina popisa | 1991.[3] | 1981. | 1971. | |||
| Hrvati | 12.259 (62,03%) | 12.088 (63,26%) | 11.792 (65,64%) | |||
| Muslimani | 7.225 (36,56%) | 6.698 (35,05%) | 5.988 (33,33%) | |||
| Srbi | 45 (0,22%) | 49 (0,25%) | 94 (0,52%) | |||
| Jugoslaveni | 100 (0,50%) | 193 (1,01%) | 42 (0,23%) | |||
| ostali i nepoznato | 131 (0,66%) | 80 (0,41%) | 47 (0,26%) | |||
| ukupno | 19.760 | 19.108 | 17.963 | |||
Prozor (naseljeno mjesto), nacionalni sastav[uredi | uredi kôd]
,_katolicky_kostel.jpg)
| Prozor | ||||||
| godina popisa | 1991. | 1981. | 1971. | |||
| Muslimani | 2.199 (61,66%) | 1.448 (65,22%) | 1.019 (73,84%) | |||
| Hrvati | 1.199 (33,62%) | 610 (27,47%) | 263 (19,05%) | |||
| Srbi | 39 (1,09%) | 42 (1,89%) | 51 (3,69%) | |||
| Jugoslaveni | 93 (2,60%) | 112 (5,04%) | 30 (2,17%) | |||
| ostali i nepoznato | 36 (1,00%) | 8 (0,36%) | 17 (1,23%) | |||
| ukupno | 3.566 | 2.220 | 1.380 | |||
Popis 2013.[uredi | uredi kôd]
|
| ||||||||||||||||||||||||||||||||||||||
Uprava[uredi | uredi kôd]
Općinski načelnik je dr. Jozo Ivančević (HDZ 1990).
Općinsko vijeće (2020. – 2024.)[uredi | uredi kôd]
| Stranka | Broj zastupnika |
|---|---|
| HDZ BiH, | 6 |
| Hrvatska demokratska zajednica 1990 (HDZ 1990) | 10 |
| Stranka demokratske akcije (SDA) | 3 |
| Lista za Prozor | 2 |
Povijest[uredi | uredi kôd]
Na području Prozora i doline Rame se nalaze mnoga arheološka nalazišta: na Velikoj Gradini na Vrelu Rame nađen je čitav komplet modela kućnog namještaja izrađenog od gline, koji je vjerojatno služio kao dječje igračke, a vjerno reproducira peć, stol, stolce i dr.
Srednji vijek[uredi | uredi kôd]
U srednjem vijeku Prozor je bio središte bosanske županije Rame, koja se prvi put spominje u Ljetopisu popa Dukljanina.[4]
Rama je u doba hrvatskih kraljeva bila županija smještena oko rijeke Rame i srednjeg toka rijeke Neretve. Sjedište joj je bila utvrda u gradu Prozoru, a na čelu župe župan ramski. Ustrojstva je bila kao i ostale hrvatske županije prema Primorju ili kao u onim sjevernijim, po bosanskoj unutrašnjosti. Prozor i danas predstavlja središte regije Rama.[5]
Gubitkom vladara hrvatske krvi i ulaskom u državnu zajednicu s Ugarskom, nestankom Crvene Hrvatske (Duklje) i jačanjem srpske (raške) države, proširila se Bosanska banovina u kojoj se prelamaju silnice susjednih velesila. Raste i utjecaj Bizanta te kratko vrijeme car Emanuel Komnen obnovio je vlast na cijelom Balkanu i okružju.[1]
Rama zbog svojih prirodnozemljopisnih uvjeta, gdje visoke planine ograđuju ovaj kraj, prostor rame ostao je zatvorena, izolirana i skladna cjelina. Zemljopisni su čimbenici pridonijeli tome da je Rama sačuvala će nešto od svoje posebnosti, usprkos povremenih posezanja ili jače odnosno slabije vlasti susjeda. bez obzira na posezanja i povremenu jaču ili slabiju vlast neke od susjednih većih država.[1]
U vrijeme jačanja srednjovjekovne Bosne, Rama se našla u njenom sastavu. Važnu je ulogu imala za vrijeme dinastije Kotromanića.[1] U jednoj povelji koju je 1322. godine izdao Stjepan II. Kotromanić, spominje se od Rame knez Ostoja, a iz druge povelje koja je pisana 1323. godine doznaje se da je to bio knez Ostoja Pribojević. Ime grada Prozora prvi put se spominje u darovnoj povelji Tvrtka I., koju je izdao 11. kolovoza 1366. godine u župi Rami pod Prozor-gradom, kojom daruje Vukčiću Hrvatiniću, čitavu Plivsku župu s tvrdim Sokol-gradom.[6]
Grad je najvjerojatnije nastao izgradnjom utvrđenja oko kojeg se kasnije razvilo predgrađe, ustvari gradsko naselje, a koje je još prije pada Bosne pod osmanlijsku vlast postalo poznato trgovište.
Osmanlijsko doba[uredi | uredi kôd]
Osmanlije su zauzele staru župu Ramu s gradom Prozorom u ljeto 1463. godine. U listopadu iste godine Vladislav Heregović ju je oslobodio, pa mu je ugarski kralj Matija Korvin 6. prosinca 1463. godine darovao Prozor, kao nagradu za pomoć u borbama koje je kralj tada vodio u Bosni. Od tada pa do 1469. godine nema joj spomena u izvorima. Godine 1469. Rama se javlja kao nahija u kadiluku Neretva, a njen grad Prozor kao tvrđava s posadom.
Prema predaji sultan Mehmed Fatih (1451. – 1481.) je najkasnije osvojio prozorski grad odnosno utvrđenje.
Austrougarsko doba[uredi | uredi kôd]
Prozor je u vrijeme austrougarske okupacije imao 845 stanovnika, a čitav kotar 9419. Prozor je pod novom vlašću bio sjedište kotra, a zatim i općine.
Drugi svjetski rat[uredi | uredi kôd]
Za vrijeme Drugog svjetskog rata veliki broj stanovnika je ubijen, a sam grad je bio potpuno razrušen i uništen. Tokom rata, Prozor je bio tri puta oslobađan od strane partizana. Bitka po kojoj je Prozor ostao poznat u povijesti je Bitka za ranjenike.[7] Najpoznatija zapovijed Josipa Broza Tita bila je: Prozor noćas mora pasti.
Poznate osobe[uredi | uredi kôd]
- Diva Grabovčeva, mučenica
- fra Jeronim Vladić, pisac
- fra Stjepan Barišić, franjevac
- Osman Sabitović, političar
- Alija Dautbegović, vrhovni šerijatski sudac u NDH
- Rajko Glibo, pjesnik
- Damir Škaro, boksač (majka iz Rame, otac iz Duvna)
- Željko Tanjić, rektor Hrvatskog katoličkog sveučilišta
- don Pavao Crnjac, svećenik, pisac
- Luka Markešić, svećenik, provincijal Franjevačke provincije Bosne Srebrene (1982. – 1991.)
- Veselko Tenžera, esejist, feljtonist
- don Ante Jelić, svećenik
- Vlado Kudić, književnik
- Tomo Mendeš, narodni heroj
- fra Jure Šarčević, svećenik
- Marko Dragić, filolog, redoviti profesor
- Vlado Vladić, književnik, književni kritičar, prevoditelj i filozof
- Dragan Kapčević, nogometaš
- Ivan Antunović, sveučilišni profesor
- Delfina Tadić, prvakinja Bosne i Hercegovine u karateu
- Tomislav Jelić, hrvatski političar, zastupnik u Zagrebačkoj gradskoj skupštini
- Jeronim Filipović, hrv. propovjednik i nabožni pisac, franjevac i provincijal Franjevačke provincije Presvetoga Otkupitelja[8]
- Anita Dedić, sveučilišni profesor
- Zoran Čuljak, sveučilišni profesor
- Jerko Pavličević, sveučilišni profesor
- Helena Dragić, sveučilišni profesor
- Šimun Novaković, sveučilišni profesor
- Josip Grubeša, sveučilišni profesor
- Marijan Ćavar, nogometaš
- Irfan Hadžić, nogometaš
- Dženan Zajmović, nogometaš
- Mile Ćuk, general Hrvatske vojske
Povijesni spomenici[uredi | uredi kôd]
,_konec_19._stol.jpg)
- Prozorska sahat-kula
- Stari grad u Prozoru
- Prozorska kula, kula Matije Korvina[1]
- Kopčića turbe u Rumbocima
- Spomenik palim borcima NOB-a na Makljenu
- Crkva Presvetog Srca Isusova u Prozoru
- Crkva Uznesenja BDM i Franjevački samostan Šćit
- Čaršijska (Nuhefendića) džamija u Prozoru
- Etno Muzej u dvorištu samostana na Šćitu
Obrazovanje[uredi | uredi kôd]
- Osnovna škola Marko Marulić - Prozor
- Osnovna škola Alija Isaković - Prozor
- Osnovna škola fra Jeronim Vladić - Ripci
- Osnovna škola Ivana Mažuranića - Gračac
- Osnovna škola Šćipe
- Osnovna škola Veselko Tenžera - Uzdol
- Srednja škola Prozor
Kultura[uredi | uredi kôd]
Mediji[uredi | uredi kôd]
Šport[uredi | uredi kôd]
- HNK Rama, nogometni klub
- HKK Rama, košarkaški klub
- HŽKK Rama, košarkaški klub
- ŠK Rama, šahovski klub
- KK Empi, karate klub
Gradovi prijatelji[uredi | uredi kôd]
Povezani članci[uredi | uredi kôd]
- Samostan i župa Uznesenja Marijina (Rama- Šćit)
- Ramski mučenici
- Ramsko jezero
- Bošnjačko-hrvatski sukob: Prozor-Rama
Izvori[uredi | uredi kôd]
- ↑ a b c d e Ramska zajednica Zagreb Inačica izvorne stranice arhivirana 4. studenoga 2016. Matej Škarica: O Rami i Ramskom kraju, 4. veljače 2013. (pristupljeno 3. studenoga 2016.)
- ↑ a b c 2.2. Stanovništvo prema etničkoj/nacionalnoj pripadnosti i spolu, po naseljenim mjestima, popis.gov.ba, preuzeto 29. travnja 2019.
- ↑ Nacionalni sastav stanovništva - Rezultati za republiku po opštinama i naseljenim mjestima 1991., Državni zavod za statistiku Republike Bosne i Hercegovine, Sarajevo, 1993.
- ↑ Prozor | Hrvatska enciklopedija. www.enciklopedija.hr. Pristupljeno 20. prosinca 2021.
- ↑ Ramska zajednica Zagreb Inačica izvorne stranice arhivirana 4. studenoga 2016. Matej Škarica: O Rami i Ramskom kraju, 4. veljače 2013. (pristupljeno 3. studenoga 2016.)
- ↑ Hrvatski medijski servis Na međunarodnom simpoziju u povodu 650 godina Prozora govorit će 27 znanstvenika, 10. kolovoza 2016. (pristupljeno 23. kolovoza 2016.)
- ↑ Arhivirana kopija. Inačica izvorne stranice arhivirana 17. siječnja 2009. Pristupljeno 15. siječnja 2009. journal zahtijeva
|journal=(pomoć)CS1 održavanje: arhivirana kopija u naslovu (link) - ↑ Rportal RP: Rama u hrvatskoj književnosti, 27. kolovoza 2016. (pristupljeno 3. studenoga 2016.)
Vanjske poveznice[uredi | uredi kôd]
- Službena stranica općine
- Ramski Vjesnik
- Ramski internet portal
- Prozor.net
- Lug-Prozor.info
- Franjevački samostan Šćit
- Župa sv. Ivana Krstitelja Uzdol
- Ramska Zajednica Zagreb Inačica izvorne stranice arhivirana 3. rujna 2011.
- Portal Župe Gračac i okolnih mjesta Inačica izvorne stranice arhivirana 13. lipnja 2015.
Nedovršeni članak Prozor-Rama koji govori o bosanskohercegovačkoj općini: Prozor-Rama treba dopuniti. Dopunite ga prema pravilima Wikipedije.
| |||||
| |||||||||||||||||||
