Prozor-Rama

Ovo je članak o općini u Hercegovini. Za gradsko naselje Otočca pogledajte Prozor (Otočac).

Prozor-Rama
Panorama Prozora
Grb
Država	Bosna i Hercegovina
Entitet	Federacija BiH
Županija	Hercegovačko-neretvanska
Vlast
- Gradonačelnik	Dr. Jozo Ivančević (Hrvatska demokratska zajednica 1990)
Površina
- Općina	477 km²
Stanovništvo (1991.)
- Grad	3.566 (Prozor)
- Urbano područje	19.760 (općina)
- gustoća	41 stan./km² (općina)
Poštanski broj	88440
Pozivni broj	(+387) 036
Službena stranica www.prozor-rama.org
Zemljovid
Položaj općine Prozor-Rama u Bosni i Hercegovini

Prozor-Rama je općina u sjevernoj Hercegovini, Bosna i Hercegovina. Sjedište općine je u gradu Prozoru.

Zemljopis

Ramsko jezero

Općina Prozor-Rama nalazi se na ušću rijeke Rame u Neretvu, u sjevernoj Hercegovini.

Prostire se na visoravni i dolinama pritoka rijeke Rame: Crime, Ljubunčice ili Dušćice i Volujaka. Tradicijski nije ni Bosna ni Hercegovina, a danas je bilježe još kao tzv. Visoku Hercegovinu, odnosno sjeverni dio Hercegovine. Crkveno, Rama pripada franjevačkoj provinciji Bosni Srebrnoj. Ramski kraj okružen je planinama: obroncima Bitovnje, na sjeveru Radušom, Vranicom i Zecom, s istoka Studenom planinom i Bokševicom, a s juga obroncima Čvrsnice i Vrana, na zapadu Ljubušom.

Danas nema ovoga ušća, gotovo je nestala i rijeka Rama, čiji gornji tok je prekrilo Ramsko jezero, a donji tok i ušće Jablaničko jezero. Područje današnje prozorsko-ramske općine uokvireno je visokim i teško prohodnim planinama (Makljen, Raduša, Vran, Ljubuša i Čvrsnica). Posebno je nepristupačan vrletni masiv planine Čvrsnice, koji ovaj kraj okružuje s njegove južne strane. Nešto prohodnije i niže planine su prema zapadu i sjeveru, pa su se tuda protezali glavni putevi koji su ovaj kraj povezali s drugim mjestima. Uz vodene tokove, pogotovo rijeke Rame, bile su smještene, ne baš brojne i prostrane, ali vrlo plodne doline, od kojih je najveća i najplodnija bila ona u gornjem toku Rame. Danas gotovo cijelu dolinu prekriva Ramsko jezero. Konfiguracija tla općine uvjetovala je da se neka njegova sela nalaze se na svega 300 metara, pa i manje, a neka iznad 900 metara nadmorske visine. Klimatski uvjeti nisu surovi zahvaljujući utjecaju mediteranske klime, koja prodire dolinama Neretve i Rame. Zbog toga je cijeli ovaj kraj vrlo ugodan i pitom.

Naseljena mjesta

Blace, Borovnica, Dobroša, Donja Vast, Donji Krančići, Donji Višnjani, Družinovići, Duge, Gmići, Gorica, Gornji Krančići, Gornji Višnjani, Gračac, Gračanica, Grevići, Heljdovi, Here, Hudutsko, Ivanci, Jaklići, Klek, Kovačevo Polje, Kozo, Kućani, Kute, Lapsunj, Lizoperci, Lug, Ljubunci, Maglice, Meopotočje, Mluša, Ometala, Orašac, Pajići, Paljike, Parcani, Paroš, Ploča, Podbor, Proslap, Prozor, Ravnica, Ripci, Rumboci, Skrobućani, Šćipe, Šćit, Šerovina, Šlimac, Tošćanica, Trišćani, Ustirama, Uzdol, Varvara i Zahum.

Stanovništvo

Podrobniji članak o temi: Dodatak:Popis stanovništva u Bosni i Hercegovini 1991.: Prozor
Podrobniji članak o temi: Demografija Prozora

Po posljednjem službenom popisu stanovništva iz 1991. godine, općina Prozor imala je 19.760 stanovnika, raspoređenih u 56 naselja.

Stanovništvo općine Prozor
godina popisa	1991.	1981.	1971.
Hrvati	12.259 (62,03%)	12.088 (63,26%)	11.792 (65,64%)
Muslimani	7.225 (36,56%)	6.698 (35,05%)	5.988 (33,33%)
Srbi	45 (0,22%)	49 (0,25%)	94 (0,52%)
Jugoslaveni	100 (0,50%)	193 (1,01%)	42 (0,23%)
ostali i nepoznato	131 (0,66%)	80 (0,41%)	47 (0,26%)
ukupno	19.760	19.108	17.963

Prozor (naseljeno mjesto), nacionalni sastav

Župa Presvetog Srca Isusova u Prozoru

Prozor
godina popisa	1991.	1981.	1971.
Muslimani	2.199 (61,66%)	1.448 (65,22%)	1.019 (73,84%)
Hrvati	1.199 (33,62%)	610 (27,47%)	263 (19,05%)
Srbi	39 (1,09%)	42 (1,89%)	51 (3,69%)
Jugoslaveni	93 (2,60%)	112 (5,04%)	30 (2,17%)
ostali i nepoznato	36 (1,00%)	8 (0,36%)	17 (1,23%)
ukupno	3.566	2.220	1.380

• Prema poslijeratnim procjenama Hrvati u općini Prozor-Rama čine 75% stanovništva, Bošnjaci 24% i ostali 1 %.

Po posljednjem službenom popisu stanovništva iz 2013. godine, općina Prozor imala je 14.280 stanovnika, raspoređenih u 56 naselja.

Nacionalni sastav stanovništva

• Hrvati - 10702 (74,94%)
• Bošnjaci - 3525 (24,68%)
• Srbi - 3 (0,021%)
• ostali - 50 (0,35%)

Vjerski sastav stanovništva

• Katolici - 10651
• Muslimani - 3514
• Pravoslavci - 4
• Ateisti - 4
• Ne izjašnjavaju se - 4

Uprava

Selo Ripci

Općinski načelnik je dr. Jozo Ivančević (HDZ 1990).

Općinsko vijeće (2016. – 2020.)

Stranka	Broj zastupnika
HDZ BiH, HSP BiH, RDS - Koalicija hrvatskih stranaka	8
Hrvatska demokratska zajednica 1990 (HDZ 1990)	8
Stranka demokratske akcije (SDA)	3
Lista za Prozor	2

Povijest

Pogled iz Gornje Rame na Ramsko jezero

Na području Prozora i doline Rame se nalaze mnoga arheološka nalazišta: na Velikoj Gradini na Vrelu Rame nađen je čitav komplet modela kućnog namještaja izrađenog od gline, koji je vjerojatno služio kao dječje igračke, a vjerno reproducira peć, stol, stolce i dr.

Hrvatsko kraljevstvo

Prvotno se nalazila u sastavu hrvatskog kraljevstva, a u 12. stoljeću pripala Bosni. Prvi spomen je 1138. u naslovu hrvatsko-ugarskog kralja Bele II. kao toponimska istoznačnica za Bosnu u cjelini. Poslije je oznakom naziv pokrajine i županije, jer ramski kraj tradicijski, kulturno, pravno-povijesno i po brojnim odlikama ne spada posve u Bosnu kao niti u Hercegovinu. Postojala je povelja iz 1103. za koju je poslije dokazano da je falsifikat, a prema njoj je još tada Koloman Arpadović nosio naslov „kralja Rame“.

Rama je u doba hrvatskih kraljeva bila županija smještena oko rijeke Rame i srednjeg toka rijeke Neretve. Sjedište joj je bila utvrda u gradu Prozoru, a na čelu župe župan ramski. Ustrojstva je bila kao i ostale hrvatske županije prema Primorju ili kao u onim sjevernijim, po bosanskoj unutrašnjosti. Prozor i danas predstavlja središte regije Rama.

Međuvlašće

Gubitkom vladara hrvatske krvi i ulaskom u državnu zajednicu s Ugarskom, nestankom Crvene Hrvatske (Duklje) i jačanjem srpske (raške) države, proširila se Bosna koja se tek bori biti neovisna. Raste i utjecaj Bizanta te kratko vrijeme car Emanuel Komnen obnovio je vlast na cijelom Balkanu i okružju.

Rama zbog svojih prirodnozemljopisnih uvjeta, gdje visoke planine ograđuju ovaj kraj, prostor rame ostao je zatvorena, izolirana i skladna cjelina. Zemljopisni su čimbenici pridonijeli tome da je Rama sačuvala će nešto od svoje posebnosti, usprkos povremenih posezanja ili jače odnosno slabije vlasti susjeda. bez obzira na posezanja i povremenu jaču ili slabiju vlast neke od susjednih većih država.

Srednjovjekovna Bosna

Ne zna se točno kad su Slaveni zagospodarili Ramskom dolinom. U vrijeme jačanja srednjovjekovne Bosne, Rama se našla u njenom sastavu. Važnu je ulogu imala za vrijeme dinastije Kotromanića. U jednoj povelji koju je 1322. godine izdao Stjepan II. Kotromanić, spominje se od Rame knez Ostoja, a iz druge povelje koja je pisana 1323. godine doznaje se da je to bio knez Ostoja Pribojević. Ime grada Prozora prvi put se spominje u darovnoj povelji Tvrtka I., koju je izdao 11. kolovoza 1366. godine u župi Rami pod Prozor-gradom, kojom daruje Vukčiću Hrvatiniću, čitavu Plivsku župu sa tvrdim Sokol-gradom.

Prikaz samostana i crkve na Šćitu kod Rame, uz prizor mučeništva franjevaca († 1532.) i bijega sa čudotvornom slikom (Gospa Sinjska) 1639. godine na Hrvatskom katoličkom kalendaru u Bosni i Hercegovini za mjesec kolovoz, 1930. godina

Grad je najvjerojatnije nastao izgradnjom utvrđenja oko kojeg se kasnije razvilo predgrađe, ustvari gradsko naselje, a koje je još prije pada Bosne pod osmanlijsku vlast postalo poznato trgovište.

Osmanlijsko doba

Osmanlije su zauzele staru župu Ramu s gradom Prozorom u ljeto 1463. godine. U listopadu iste godine Vladislav Heregović ju je oslobodio, pa mu je ugarski kralj Matija Korvin 6. prosinca 1463. godine darovao Prozor, kao nagradu za pomoć u borbama koje je kralj tada vodio u Bosni. Od tada pa do 1469. godine nema joj spomena u izvorima. Godine 1469. Rama se javlja kao nahija u kadiluku Neretva, a njen grad Prozor kao tvrđava sa posadom.

Prema predaji sultan Mehmed Fatih (1451.-1481.) je najkasnije osvojio prozorski grad odnosno utvrđenje.

Austrougarsko doba

Prozor je u vrijeme austrougarske okupacije imao 845 stanovnika, a čitav kotar 9419. Prozor je pod novom vlašću bio sjedište kotra, a zatim i općine.

Drugi svjetski rat

Partizani u Prozoru (1942.-1943.)

Ustaše u Prozoru (ožujak 1943.)

Za vrijeme Drugog svjetskog rata veliki broj stanovnika je ubijen, a sam grad je bio potpuno razrušen i uništen. Tokom rata, Prozor je bio tri puta oslobađan od strane partizana. Bitka po kojoj je Prozor ostao poznat u povijesti je Bitka za ranjenike. Najpoznatija zapovijed Josipa Broza Tita bila je: Prozor noćas mora pasti.

Poznate osobe

• Diva Grabovčeva, mučenica
• fra Jeronim Vladić, pisac
• fra Stjepan Barišić, franjevac
• Osman Sabitović, političar
• Rajko Glibo, pjesnik
• don Pavao Crnjac, svećenik, pisac
• Luka Markešić, svećenik, provincijal Franjevačke provincije Bosne Srebrene (1982.-1991.)
• Veselko Tenžera, esejist, feljtonist
• don Ante Jelić, svećenik
• fra Jure Šarčević, svećenik
• Marko Dragić, filolog, redoviti profesor
• Vlado Vladić, književnik, književni kritičar, prevoditelj i filozof
• Dragan Kapčević, nogometaš
• Delfina Tadić, prvakinja države u karateu
• Tomislav Jelić, hrvatski političar, zastupnik u Zagrebačkoj gradskoj skupštini
• Jeronim Filipović, hrv. propovjednik i nabožni pisac, franjevac i provincijal Franjevačke provincije Presvetoga Otkupitelja

Povijesni spomenici

Križ kraj samostana Rama - Šćit

Franjevački samostan Rama - Šćit

• Prozorska kula, kula Matije Korvina
• Prozorska sahat-kula
• Stari grad u Prozoru
• Kopčića turbe u Rumbocima
• spomenik hrvatskim braniteljima iz Domovinskog rata

Obrazovanje

• Osnovna škola fra Jeronim Vladić - Ripci
• Osnovna škola Ivana Mažuranića - Gračac
• Osnovna škola Marko Marulić - Prozor
• Osnovna škola Šćipe
• Osnovna škola Veselko Tenžera - Uzdol
• Srednja škola Prozor

Kultura

• Ramske jeseni
• Etno skupina Čuvarice

Mediji

• Radio Rama
• RPortal, internetski portal
• Ramski vjesnik, internetski portal
• Rama-Prozor.info, internetski portal

Šport

• HNK Rama, nogometni klub
• HKK Rama, košarkaški klub
• HŽKK Rama, košarkaški klub
• ŠK Rama, šahovski klub

Gradovi prijatelji

Prikaz samostana i crkve na Šćitu kod Rame, uz prizor mučeništva franjevaca († 1532.) i bijega sa čudotvornom slikom (Gospa Sinjska) 1687. godine na Hrvatskom katoličkom kalendaru u BiH, 1930.

• Sinj

Unutarnje poveznice

• Samostan i župa Uznesenja Marijina (Rama - Šćit)
• Ramski mučenici
• Ramsko jezero
• Bošnjačko-hrvatski sukob: Prozor-Rama

Izvori

• Knjiga: "Nacionalni sastav stanovništva - Rezultati za Republiku po opštinama i naseljenim mjestima 1991.", statistički bilten br. 234, Izdanje Državnog zavoda za statistiku Republike Bosne i Hercegovine, Sarajevo.
• internet - izvor, "Popis po mjesnim zajednicama" - http://www.fzs.ba/wp-content/uploads/2016/06/nacion-po-mjesnim.pdf

Vanjske poveznice

• Službena stranica općine
• Ramski Vjesnik
• Ramski internet portal
• Prozor.net
• Franjevački samostan Šćit
• Župa sv. Ivana Krstitelja Uzdol
• Ramska Zajednica Zagreb
• Portal Župe Gračac i okolnih mjesta

Nedovršeni članak Prozor-Rama koji govori o bosanskohercegovačkoj općini: Prozor-Rama treba dopuniti. Dopunite ga prema pravilima Wikipedije.