Sveti Stefan

Koordinate: 42°15′21″N 18°53′28″E / 42.255903°N 18.891083°E / 42.255903; 18.891083
Izvor: Wikipedija
Sveti Stefan
Položaj
Sveti Stefan na karti Crna Gora
Sveti Stefan
Sveti Stefan

Sveti Stefan na karti Crne Gore
Regija Crnogorsko primorje
Općina/Grad Budva
Zemljopisni podaci
Površina {{{površina}}} km2
Koordinate 42°15′21″N 18°53′28″E / 42.255903°N 18.891083°E / 42.255903; 18.891083
Stanovništvo
Broj stanovnika 364
Ostalo
Pošta 85315
Pozivni broj 33
Autooznaka BD

Sveti Stefan (ćir. Свети Стефан) je gradsko naselje u općini Budva, Crna Gora.

Podrijetlo naziva je u crnogorskom obliku imena Svetog Stjepana Prvomučenika.

Otočić Sveti Stefan je danas s kopnom povezan uskom prevlakom. Ovaj otok predstavlja najluksuznije ljetovalište u Crnoj Gori i jedno od najluksuznijih ljetovališta na Jadranskom moru.

Povijest[uredi | uredi kôd]

Prema predaji, na otoku Sveti Stefan sagrađena je utvrda 1442. godine, kada je i naseljena prvim stanovnicima. Utvrda je bila opasana zidinama da bi se u njemu mogle sklanjati obitelji iz okolnih mjesta pred najezdom Turaka i pirata. Po legendi, naselje je nastalo nakon pobjede paštrovićevskog oružanog odreda nad posadama turskih galija, a od zarobljenog plijena podignuta je tvrđava, s po jednom kućom za svako od dvanaest paštrovskih plemena. Na Svetom Stefanu, na balkonu iznad ulaznih vrata, paštrovski sud je desetljećima dijelio pravdu i rješavao sporove, pa je ono nazvano "mjesto od pravde".

Na Svetom Stefanu se nalaze tri manje crkve: crkva Sveti Stefan, po kojoj je otok dobilo ime, a nalazi se na najuzvišenijem dijelu otoka; crkva Aleksandra Nevskog, a najmanja, posvećenja Preobraženju, nalazi se na samom ulazu u gradić, koji je uskim nasipom spojen s kopnom.

Zbog svog pogodnog položaja Sveti Stefan je bio trgovinski i prometni centar Paštrovića. Bio je iznimno strategijski i trgovački značajan u vrijeme Mletačke republike i žive trgovine s Venecijom. Mjesto je počelo lagano gubiti na značaju krajem 19. stoljeća, kada se stanovništvo, mahom ribarsko, počelo iseljavati. Potpuno iseljavanje izvršeno je 1955. godine, kada je otok u cijelosti uređen i pretvoren u "grad-hotel". Ulice, zidovi, krovovi, pročelja kuća, zadržale su prvotni oblik, a unutrašnjost kuća dobila je najsuvremeniji hotelski komfor. Jedna od vila, smještena uz samu obalu prevlake koja otok povezuje s kopnom, Villa „Montenegro“, nagrađena je 2006. godine prestižnom "Five Stars Diamond" nagradom koju dodeljuje američka Akademija ugostiteljskih znanosti za vrhunsku kvalitetu usluga.

Među poznatim osobama i državnicima koji su boravili na Svetom Stefanu su brojni sovjetski maršali: Semjon Timošenko, Andrej Antonovič Grečko, Ivan Jakubovski, književnici André Malraux, Alberto Moravia, sovjetski kozmonauti predvođeni Gagarinom, grčki skladatelj Mikis Theodorakis, filmske zvijezde: Sofia Loren, Monica Vitti, Marina Vlady, Kirk Douglas, Sergej Bondarčuk, Sylvester Stallone.

Na Svetom Stefanu je 1992. odigran meč između šahista Bobbyja Fischera i Borisa Spaskog. Za Fischerom je, zbog kršenja sankcija koje su tada bile uvedene Saveznoj Republici Jugoslaviji, bila raspisana međunarodna tjeralica.

Hotel[uredi | uredi kôd]

Na istoimenom otočiću nalazi se ljetovalište Sveti Stefan u vlasništvu švicarske tvrtke Aman.

Turizam[uredi | uredi kôd]

  • Fešta od ruštula, manifestacija čiji je cilj očuvanje tradicije Paštrovića i turistička promociju naselja Svetog Stefana.[1][2]

Stanovništvo (2003)[uredi | uredi kôd]

Ukupno: 411

Izvori[uredi | uredi kôd]

  1. Radio Televizija BudvaArhivirana inačica izvorne stranice od 23. kolovoza 2018. (Wayback Machine) Fešta od ruštula, 28. svibnja 2016. (pristupljeno 29. svibnja 2016.)
  2. Radio Televizija BudvaArhivirana inačica izvorne stranice od 22. kolovoza 2018. (Wayback Machine) Foto: Fešta od ruštula, 7. lipnja 2015. (pristupljeno 29. svibnja 2016.)

Vanjske poveznice[uredi | uredi kôd]