Savezni sabor Švicarske
Savezni sabor (njemački: Tagsatzung, francuski: Diète fédérale, talijanski: Dieta federale) bio je svojevrsno zakonodavno i izvršno tijelo Stare Švicarske Konfederacije i postojao je u raznovrsnim oblicima od početaka švicarske države do stvaranja moderne savezne Švicarske 1848. godine. Činili su ga predstavnici kantona.[1]
Iako je bio jedino zajedničko tijelo Konfederacije, njegova stvarna moć bila je ograničena, budući da su kantoni do 1848. imali veliki stupanj samostalnosti i suvereniteta. Savezni sabor opstojao je na slobodnoj volji kantona da ostanu u vojno–političkom savezu.[1]
Povijest[uredi | uredi kôd]
Početkom kolovoza 1291. godine, predstavnici triju kantona Uri, Schwyz i Unterwalden sastaju se kako bi dogovorili zajedničku suradnju u održavanju reda i prava, posebice u obrani od nastojanja Habsburga da nametnu svoju vlast na tom području sjevernih padina Gotthardskog masiva. U susljednim desetljećima predstavnici kantona sastajali su se kako bi dogovarali vojne strategije. Jedan od tih skupova Konfederacije tri kantona dogodio se 9. prosinca 1315. godine nakon pobjede u bitci kod Morgartena. Kantoni su dogovorili Brunnenski pakt.
Tijekom 14. stoljeća, nakon što su se Konfederaciji pridružili Luzern, Zürich, Glarus, Zug i Bern, predstavnici kantona dogovorili su 1370. godine Pfaffenbrief, kojim su kao nikada do tada pokazali volju da sačuvaju samostalnost saveza u odnosu na susjedne države. Također su dogovoreni zabrana zasebnih ratova i pojedine pravne procedure.
Nakon Näfelske bitke i Bitke kod Sempacha, vojni i civilni predstavnici osam kantona zasjedaju u Sempachu i dogovaraju nekolicinu vojnih pravila i raspodjelu ratnog plijena.
1480. godine sastaje se Stanski sabor nakon Bitke kod Murtena prvenstveno kako bi se raspodjelio ratni plijen. Tijekom rasprave došlo je do sukoba seoskih i gradskih kantona koji je prijetio i izbijanjem rata između kantona. Na koncu, inakon intervencije pustinjaka Nikole iz Flüe kantoni postižu kompromis te je 22. prosinca 1481. postignut Stanski dogovor, kojim su Fribourg i Solothurn primljeni u Konfederaciju. Također je određeno da je za svako javno okupljanje potrebno prethodno odobrenje, međusobna vojna pomoć u slučaju pobune, te javno čitanje svakih pet godina dogovora donesenih u Sempachu i Stansu.
Ova zasjedanja smatraju se temeljima i počecima Saveznog sabora. Iako mu nadležnosti nisu bile jasno određene, Sabor je od 16. stoljeća počeo zasjedati više puta godišnje.[1]
Izvori[uredi | uredi kôd]
- ↑ a b c Andreas Würgler. 25. rujna 2014. Diète fédérale. hls-dhs-dss.ch (francuski). Dictionnaire historique de la Suisse. Pristupljeno 22. studenoga 2023.