Schwyz (kanton)

Izvor: Wikipedija
Skoči na: orijentacija, traži
Kanton Schwyz
Wappen des Kantons Schwyz.svg
Grb kantona
Položaj u Švicarskoj
Karte Lage Kanton Schwyz 2013.2.png
Podaci
Glavni grad Schwyz
Pristupanje konfederaciji 1291.
Skraćenica SZ
Stanovništvo 140.965 stan.
Popis 2007.
Površina 908 km²
Gustoća 153 stan./km²
Br. općina 30
Jezici njemački
Zemljovid kantona
Karte Kanton Schwyz.png

Kanton Schwyz izgovor [▶] (francuski: Schwytz ili Schwyz, talijanski: Svitto, retoromanski: Sviz) je kanton u središnjoj Švicarskoj. Ovaj kanton je dobio ime po svojem glavnom gradu Schwyzu, a dao je i ime državi Švicarskoj koja se na njemačkom jeziku naziva Schweiz. Švicarska je od ovog kantona preuzela i zastavu. U švicarskim njemačkim dijalektima ime Schwyz se koristi kako za grad i kanton tako i za čitavu Švicarsku.

Zemljopis[uredi VE | uredi]

Pogled na krajolik Schwyza

Kanton Schwyz nalazi se između jezera Zug, Vierwaldstätter i Zürich. Unutar kantona naleze se još i jezera Lauerz (Lauerzersee) i Sihl (Sihlsee) Kroz kanton prolaze rijeke Sihl i Muota. Najviši vrh kantona je Ortstock (2716 m). Veliki dio površine kantona je prigodno za poljoprivredu.

Politička podjela[uredi VE | uredi]

Distrikti kantona Schwyz

Kanton Schwyz je podijeljen u šest distrikta i 30 općina. Distikti Einsiedeln, Küssnacht i Gersau sadržavaju samo istoimene općine.

Distrikti i općine kantona su:

Povijest[uredi VE | uredi]

Postoje dokazi da su ljudi naseljavali ovaj prostor prije 5000 godina. Dokazi te tvrdnje su pronađeni predmeti od kamena i bronce kod jezera Zürich. Prije oko 1400 godina na ove prostore su se doselili Alemani. Oni su bitno utjecali na način života u tom području. Kršćanstvo je na te prostore stiglo tek krajem 7. stoljeća.

U 10. stoljeću raste utjecaj opatije Einsiedeln koja upravlja područjem i izvan današnjeg kantona Schwyza. Godine 1291. ovaj kanton ulazi u savez s kantonima Uri i Unterwalden (Obwalden i Nidwalden) što se smatra osnivanjem današnje Švicarske. Ovo je bio vodeći kanton u toj konfederaciji, te se od 1320. njegovo ime koristi za područje cijele konfederacije.

Vođe Schwyza su polako tijekom povijesti proširile svoje utjecajno područje. Vrlo značajna je bila bitka kod Sempacha 1386. kojom je teritorij znatno proširen. U vrijeme Reformacije vojska Schwyza porazila je snage Ulricha Zwinglija 1531. godine.

Ovo područje je između 1798. i 1803. bilo dio Helvetske Republike. Nakon ponovnog stjecanja nezavisnosti ukinute su mnoge Napoleonove reforme. Ovo je dovelo do napetosti unutar kantona koja je rezultirala odvajanjem jednog njegovog dijela u poseban kanton 1830. godine. Ova dva područja su se ponovno ujedinila 1833. godine. Godine 1845., kanton se pridružio separatističkom rimokatoličkom savezu Sonderbund. Nakon propasti ovog saveza, Schwyz se vratio konfederaciji.

Stanovništvo[uredi VE | uredi]

Službeni jezik kantona je njemački, a stanovništvo priča središnjošvicarskim dijalektom tog jezika. Najveći broj stanovnika su po vjeroispovijesti rimokatolici.

Gospodarstvo[uredi VE | uredi]

Gospodarstvo kantona temelji se na poljoprivredi. Tekstilna industrija je prije bila vrlo važan gospodarski faktor, ali je danas praktički nestala. Turizam je također važna gospodarska aktivnost, a posebno je razvijen vjerski turizam u Einsiedelnu.

Vjerojatno najpoznatiji proizvod ovog kantona je švicarski džepni nožić proizvođača Victorinox koji ima sjedište u Ibachu nedaleko od grada Schwyza.

Vanjske poveznice[uredi VE | uredi]