Prijeđi na sadržaj

Tel Aviv

Koordinate: 32°05′N 34°47′E / 32.083°N 34.783°E / 32.083; 34.783
Izvor: Wikipedija
Tel Aviv
תֵּל־אָבִיב

Tel Aviv

Zastava

Simbol
Država Izrael
OkrugTel Aviv
Osnivanje1909.

Vlast
 • GradonačelnikRon Huldai

Površina
 • Ukupna51,788 km²
Koordinate32°05′N 34°47′E / 32.083°N 34.783°E / 32.083; 34.783

Stanovništvo (2012.)
 • Entitet405.500
(7.867,7 stanovnika/km²)
 • Metropolitansko područje3.850.000
(2.193,7 stanovnika/km²)

Vremenska zonaIsrael Standard Time (UTC+2)
 • Ljeto (DST)Ljetno vrijeme (UTC+3)
Stranicawww.tel-aviv.gov.il
Zemljovid

Položaj Tel Aviva u Izraelu

Tel Aviv-Yafo (hebrejski: תֶּל אָבִיב-יָפוֹ, arapski: تَلْ اَبِيبْ-يَافَا Tal Abīb-Yāfā), prema nekim izvorima Tel Aviv-Jaffa,[1] ili skraćeno Tel Aviv, izraelski grad na obali Sredozemnog mora. Šire područje, koje se proteže dužinom od 14 km obalom Mediterana, obuhvaća zasebne općine s približno 3,8 milijuna stanovnika. Po broju stanovnika Tel Aviv je drugi po veličini grad u Izraelu, s 405.500 stanovnika, na površini od 51,4 kvadratnih km.

Tel Aviv je također i dio najvećeg i najnaseljenijeg metropolisa u Izraelu, znanog pod nazivom Gush Dan. Ostali značajniji gradovi područja Gush Dan su: Bat Yam, Holon, Ramat Gan, Givatayim, Bnei Brak, Petah Tikva, Rishon LeZion, Ramat Ha-Sharon i Herzliyya.

Tel Aviv iz 1930-ih je najveći muzej moderne arhitekture, poznat kao "Bijeli grad", koji je od 2003. godine upisan na UNESCO-ov popis svjetske baštine u Aziji i Oceaniji.

Tel Aviv je gospodarsko središte Izraela gdje se nalazi burza vrijednosnih papira Tel Aviv, uredi brojnih kompanija kao i istraživački i razvojni centri. Plaže, barovi, trgovački centri i sekularni život čine ovaj grad zanimljivim turističkim odredištem. Tel Aviv je i glavno kulturno središte države. Prema istraživanjima troškova života, Tel Aviv je u 2008. godini rangiran kao najskuplji grad Bliskog istoka i 14. najskuplji grad na svijetu.

Povijest

[uredi | uredi kôd]
Tel Aviv 1910. godine
Master plan Tel Aviva - Patrick Geddes, 1925.

Do 20. stoljeća, povijest ovog područja je zapravo povijest drevnog lučkog grada Jaffe (יָפוֹ‎, Yafo), a moderni Tel Aviv je osnovan 1909. godine, kad je ovo područje kupljeno od beduina. Okrug Achuzat Bait je dizajniran i godinu dana prije kao primjer grada-vrta s lijepim kućama s vrtovima i javnim zgradama oko velikog parka u sredini. Wilhelm Stiassny je skupio više židovskih građevinskih poduzeća i otpočela je gradnja, te je 1910. godine krštena prva četvrt kao Tel Aviv, što na hebrejskom znači "Brdo izvora", prema biblijskoj knjizi Ezekiela 3:15, gdje prorok navodi viziju od Boga:

Wikicitati »Tako sam došao do prognanika u Tel Avivu, uz rijeku Kobaru, gdje su se nastanili. Tu sam ostao sedam dana kao zapanjen, usred njih«

Tada je Tel Aviv imao samo 100 stanovnika. No, kako je bio urbani uspjeh, broj stanovnika se stalno povećavao. Nakon Prvog svjetskog rata uslijedio je val imigracije, i mnogi su europski arhitekti židovi došli u grad. God. 1925. osnovan je fakultet arhitekture Technion, a u Haifi je osnovano Tehničko sveučilište. 1930-ih su diplomanti ovih fakulteta imali priliku graditi mnoge domove i urede u Tel Avivu. Te građevine su građene u duhu europskog funkcionalističkog stila, bez ukrašavanja i s mnogim inovacijama u klimatizaciji. Tel Aviv iz tog vremena je najveći muzej arhitekture na otvorenom, svjetski poznat kao "Bijeli grad" i UNESCO-ova svjetska baština.

Rastom, grad je ubrzo obuhvatio u to vrijeme većinski arapsku Jaffu. Tijekom rata koji je uslijedio nakon proglašenja neovisnosti Izraela (5. svibnja 1948.) Tel Aviv je bio glavni grad Izraela i privremeno mjesto zasjedanja izraelskog parlamenta. Tel Aviv i Jaffa su 1950. godine spojeni u jednu upravnu jedinicu, a dvije godine kasnije Jeruzalem postaje sjedište Izraela. No, u Tel Avivu su dugo ostala mnoga ministarstva.

Godine 1956., spajanjem tri znanstvena insituta osnovano je sada najveće sveučilište u Izraelu, Sveučilište Tel Aviv.

Znamenitosti

[uredi | uredi kôd]
Bijeli grad Tel Aviva 1940. god.

Iako u tel Avivu postoje starije građevine izgrađene u historicističkim stilovima, gdje su se kombinirali europski utjecaji s autohtonim bliskoistočnim odlikama, grad je najpoznatiji po svojim modernim građevinama.

Bijeli grad Tel Aviva (hebrejski: העיר הלבנה‎, Ha-Ir HaLevana) je skup preko 4.000 modernih građevina, izgrađenih u internacionalnom i tzv. Bauhaus stilu. Izgradili su ih 1930-ih većinom židovski arhitekti koji su prebjegli od nacističkih progona u Europi, ali i njihovi učenici. Tel Aviv ima veći broj ovih građevina od bilo kojeg drugog grada na svijetu.

Šport

[uredi | uredi kôd]

Vidi još

[uredi | uredi kôd]

Izvori

[uredi | uredi kôd]
  1. Tel Aviv-Yafo, enciklopedija.hr, Hrvatska enciklopedija, mrežno izdanje. Leksikografski zavod Miroslav Krleža, pristupljeno 12. studenog 2020.

Vanjske poveznice

[uredi | uredi kôd]

Ostali projekti

[uredi | uredi kôd]
Zajednički poslužitelj ima još gradiva o temi Tel Aviv