Tigrasta preslica

Izvor: Wikipedija
Tigrasta preslica
Sistematika
Carstvo: Gljive
Koljeno: Basidiomycota
Razred: Agaricomycetes
Red: Agaricales
Porodica: Amanitaceae
Rod: Amanita
Vrsta: A. ceciliae
(Berk. & Broome) Bas (1984.)
Dvojno ime
Amanita ceciliae
Sinonimi
Amanita inaurata Secr. (1833.)

Tigrasta preslica (lat. Amanita ceciliae) je vrsta jestive gljive iz roda Amanita.

Opis[uredi | uredi kôd]

  • Klobuk tigraste preslice je širok od 10 do 15 centimetara, u mladosti zvonolik, zatim otvoren ili izvrnuta oboda, sivosmeđe boje; rub je napadno rebrast, prekriven širokim ostacima ovoja sivosmeđe boje.
  • Listići su slobodni, gusti, bijeli, prema stručku zaokruženi.
  • Stručak je visok od 10 do 20 centimetara, cilindričan, prema vrhu malo tanji, sivosmeđe boje, prekriven pahuljicama sive boje, šupalj, nema vjenčića, ali se pahuljice ponekad na stručku tako smjeste da stvaraju nepravilan vjenčić na neodređenom mjestu.
  • Meso je sivo, lomljivo i nježno, bez posebna mirisa ili okusa.
  • Spore su okruglaste, bijele, 11 – 14 μm.

Kemijske reakcije[uredi | uredi kôd]

Meso tigraste preslice s fenolanilinom postaje najprije vinsko crveno, zatim ljubičasto.

Stanište[uredi | uredi kôd]

Raste od ljeta do jeseni u listopadnim šumama i šumskim čistinama. U Istri je prilično česta.

Upotrebljivost[uredi | uredi kôd]

Tigrasta preslica je jestiva.[1]

Sličnosti[uredi | uredi kôd]

Pripada grupi Amanita vaginata s ostacima ovoja na klobuku. Zamjena s opasnim gljivama nije moguća, ali je ipak potrebno pripaziti da tigrastu preslicu ne zamijenimo mladom panterovom muharom, koja ima gladak vjenčić i na dnu stručka jako prstenasto gomoljasto zadebljanje.

Slike[uredi | uredi kôd]

Izvori[uredi | uredi kôd]

  1. Romano Božac: "Gljive – morfologija, sistematika, toksikologija", Školska knjiga Zagreb, Grafički zavod Hrvatske, 1993.

Vanjske poveznice[uredi | uredi kôd]

Logotip Zajedničkog poslužitelja
Logotip Zajedničkog poslužitelja
Zajednički poslužitelj ima stranicu o temi Tigrasta preslica