Tlingit

Izvor: Wikipedija
Skoči na: orijentacija, traži
Tlingit
Žene i djeca Tlingit Indijanaca, Kotsina River, Aljaska, 1902. godina
Totemski stup, Ketchikan, Aljaska
Totemski stup
Dvije tlingitske djevojčice Tsacotna i Natsanitna sa nosnim ukrasima; blizu Cooper Rivera, Alaska; 1903.
Replika drvene kuće.
Chilkat pokrivač.
Maska oktopusa, 1881.
Drveni sanduk Tlingita
Tlingitska košara.

Tlingit (Kolosh, Kolusch).- Ime plemenima američkih Indijanaca porodice Koluschan, nastanjenih na primorju južne Aljaske (Alexander Archipelago) od zaljeva Yakutat, na jug do otoka Prince of Wales. -Rana populacija Tlingita iznosila je 10,000 (1700); 8,000 (1800); 4,501 (1840., po Veniaminoffu), 6,763 (1880); 5,000 (1900); 3,895 (1920, popis); 10,000 (1995); 11,000 (2000).

Ime[uredi VE | uredi]

Ime Tlingit došlo je iz Lingi't u značenju "people", čest slučaj u značenjima imena domorodačkih plemena Amerike. Ovo ime javlja se u više varijanti, Tlinkit, Thlinket, etc. Drugi naziv za njih je Kolusch, Kolosch, Kolosh i slično, naziv što je došao iz ruskog ‘kalyushka’ u oznaki komada drveta (takozvani labreti u donjoj usni) što su nosile žene ovih plemena, osim kod Yakutata.

Plemena[uredi VE | uredi]

Povijest[uredi VE | uredi]

Prema njihovoj tradiciji, neke obitelji Tlingita došle su na sadašnji teritorij sa obale niže na jugu, dok ostali tvrde da su stigli iz unutrašnjosti. Chirikoff i Bering zemlju Tlingita otkrivaju 1741., uskoro ih slijede i drugi ruski istraživači i trgovci iz |Meksika, Engleske, Francuske, Nove Englerske. Godine 1786. La Perouse tragično gubi svoje brodove u ovdašnjim vodama Lituya Baya. Rusi 1799. grade svoju utvrdu kod sadašnje Sitke. Neće tu dugo ostati, jer će 1802. Sitka Indijanci, jedno njihovo pleme, napasti utvrdu i pobiti neke od njih, a ostale otjerati. Dvije godine kasnije Rusi se vraćaju pod vodstvom Baranoffa i tjeraju Indijance dalje od utvrde. Ona će se uskoro razviti kao Sitka i postati glavni ruski grad u Americi, sve do 1906. godine.

Društvo[uredi VE | uredi]

Tlingit narod podijeljen je po klanovima grupiranih u dvije velike egzogamne polovice, to su Vuk i Gavran. Dall u svom radu o Aljaski navodi 4 totema: Gavran (Yehl), Vuk (Kanu'kh), Kit (Kīt) i Orao (Chetl) . Plemena istog klana, kod Tlingita ,ne mogu ratovati jednih protiv drugih, zabrana se odnosi i na ženidbu, pa pripadnici istoga klana ne mogu stupati u bračnu zajednicu . Vuk svoju bračnu družicu, primjera radi, može naći samo među Gavranima. Čini se da i klanovi trpe promjene koje se s vremenom događaju . Hubert H. Bancroft koji poznaje ovaj problem, navodi dva velika klana, i to gavrana s pod-klanovima: Žaba, Gusan, Morski lav, Sova i pastrva. Drugi veliki klan Vuk obuhvaća pod-klanove: Medvjeda, Orla, Delfina, Morskog Psa i Alku (Alka).

Rosita Worl sa University of Alaska - Juneau (1995), navodi sljedeče klanove fratrije Eagle/Wolf Clans (Ch'aak'/Gooch naa) :

  • Shangukeidi (Thunderbird/Eagle)
  • Teikweidi (Brown Bear)
  • Dakl’aweidi (Killer Whale)
  • S’iknax.’adi (Black Bear)
  • Naanyaa.aayi (Killer Whale)
  • S’eet’kweidi (Eagle)
  • Chookaneidi (Porpiose)
  • Kaagwaantaan (Wolf)
  • Yanyeidi (Eagle)
  • Tsaaqweidi (Killer Whale/Seal)
  • Was’eeneidi (Brown Bear)
  • Wooshkitaan (Shark)
  • Naasteidi (Eagle)

U fratriju Raven (Yéil naa) uključuje:

  • Laayaneidi (Raven)
  • Lukaax.adi (Sockeye)
  • L’uknax.’adi (Coho)
  • Takdeintaan (Tern)
  • Kiks.’adi (Frog)
  • Deisheetaan (Beaver)
  • Kaach.adi (Raven)
  • Ishkahittaan (Raven)
  • L’eeneidi (Dog Salmon/Double)
  • Headed (Raven)
  • Sukteeneidi (Raven)
  • Gaanax.’adi (Frog)
  • Kwaashk'i Kwaan (Humpback Salmon)
  • Teey Hit Taan (Raven)
  • Gaanaxteidi (Raven)
  • Naa.aa.adi (Eagle, Beaver)
  • Neix.adi (Eagle, Beaver, Halibut).

Običaji Tlingita[uredi VE | uredi]

Kultura Tlingita pripada krugu Sjeverozapadne obale kojoj pripadaju i bogata, moćna plemena Haida, Tsimshiana, Nootka ili Ahta i Kwakiutla. Potlatch, Cedrove kuće, veliki kanui, kutije i totemi pokazuju razvijenu umjetnost u drvorezbarstvu.

Tlingiti su okrenuti prema moru. Njihova domovina su otoci, zaljevi i fjordovi, mjesto gdje se susreću kopno i more. Ovaj dinamičan kraj naseljen je najmanje 10,000 godina. Sela su im okrenuta uvijek prema moru. Vode Aljaske jedne su od najbogatijih na svijetu ribom i morskim sisavcima i Indijancima nude bogatu žetvu. Riba, sisavci, školjkaši i morska flora omogućili su Tlingitima prilično bezbjedan život, bez straha od gladi. Rijeke i bogate cedrove šume nudile su im u izobilju hranu biljnog i životinjskog porijekla, kao i sirovinu za gradnju kuća i velikih kanua. Plemena Tlingita mogla su stvoriti obilne zalihe hrane za dugi zimski period kada se vodio aktivni društveni život u selu. Nepregledni potlatchi redali su se jedan za drugim, prilikom čega se nemilice troše mukom stečeni viškovi proizvoda u hrani.

Tlingiti su vješti i u pletenju košara i tkanju ogrtača (poznati 'chilkat-ogrtači). Košare Tlingita i njihovih daljnjih srodnika Haida nepropusne su ta vodu, a chilkat ogrtači i tunike postižu veoma visoku cijenu. Chilkat-ogrtači, proizvod su Chilkat plemena, a proizvode se od vune planinske koze i cedrove kore.

Tlingiti su, tipično je Sjeverozapadnoj obali, prakticirali držanje robova, zbog njih su se poduzimali čitavi ratnički pohodi. Svrha posjedovanja roba je težak rad, kao i u nekadašnjoj Europi. Robovi kod Tlingita korišteni su za poslove sječe drva, gradnju kanua, kao vodonoše i druge teže poslove. Sa robom se u kući ponašalo kao prema članu obitelji. Ipak nije sve baš tako dobro, robovi su bili i žrtvovani, kao prilikom poglavičine smrti, tada su ubijani njegovi najdraži robovi. Ubijali bi ih i da bi bili zakopani uz ugaone stupove novih kuća poglavica. U ceremonijama i plesovima naravno nisu smjeli sudjelovati. Vjera Tligita je šamanizam. kandidat za šamana smije se hraniti jedino korijenjem panaxa, a magičnu snagu daje mu vidrin jezik.

James George Frazer u svojoj 'Zlatnoj grani' navodi provođenje običaja ritualne izolacije 'nečistih' djevojaka, koje čim se pojave prvi znacispolne zrelosti, zatvore u malenu kolibu, koja ima tek maleni otvor za zrak. U ovom prostoru morala bi ostati godinu dana, bez vatre, društva i kretanja. Tlingit su ovaj običaj doveli do ekstrema .Ona je morala na glavi nositi šešir sa velikim obodom, da joj pogled ne uprlja nebo, a nije dostojna ni da je sunce obasjava. Trebalo se paziti njezinog pogleda, on donosi nesreću, lovci i ribari ostali bi bez ulova, a stvari bi se mogle pretvoriti u kamen. Hrana se 'nečistoj' djevojci dodavala kroz maleni otvor, a vodu je morala piti iz krilne kosti bjeloglavog orla. Na završetku izolacije spalile bi se sve njene haljine i napravile bi joj se nove. Priredila bi se gozba, na donjoj usni napravili bi joj urez, u koji bi se stavilo komadić školjke da se ne bi zatvorio.

Tlingiti danas[uredi VE | uredi]

Tlingiti danas žive u 16 naselja ,a svih skupa im ih oko 10,000. Među pripadnicima Tlingit Indijanaca ima danas i Hrvata porijeklom iz Dubrovnika, (obitelj Peratrovich), koji u se poženili za Indijanke i danas su ugledni članovi Tlingita i američkog društva.

Vanjske poveznice[uredi VE | uredi]