Tomislav Šola

Izvor: Wikipedija
Prijeđi na navigaciju Prijeđi na pretraživanje
Translation arrow.svg
Ovaj članak ili dio članka sadrži mnoštvo nepotrebnih anglizama i struktura koje postoje u engleskom jeziku, a ne postoje u hrvatskom jeziku.
Slobodno pomozite to prevesti i ispraviti vodeći računa o stilu i pravopisu. Izvornik se možda nalazi na popisu drugih jezika.


Tomislav Sladojević Šola (Zagreb, 1948.), povjesničar umjetnosti, sveučilišni profesor, muzeolog.

Tomislav Sladojević Šola rođen je 1948. u Zagrebu. Diplomirao je povijest umjetnosti i engleski jezik (Sveučilište u Zagrebu 1969-1974), a zatim je studirao novinarstvo (Fakultet političkih znanosti, Zagreb), poslijediplomski studij muzeologije u Zagrebu, dvogodišnji tečaj suvremene muzeologije (Sorbonne, Pariz, 1978-1979) i potom doktorirao iz muzeologije (Sveučilište u Ljubljani, 1985). Nakon sedmogodišnje kustoske prakse u Zagrebu (1975-1981) i potom sedam godina ravnateljstva u Muzejskom dokumentacijskom centru (1981-1987), Prof. Šola se zaposlio kao docent na Sveučilištu u Zagrebu, a umirovljen je kao redovni profesor u stalnom zvanju (1987. - 2013.). [1]Njegovo je akademsko istraživanje blisko povezano sa stručnim iskustvom kustosa, urednika, predavača i konzultanta. [2]

Glavni istraživački interesi profesora Tomislava Šole su najbolje prakse u domeni baštine, a posebno u ispitivanju njezinih teorijskih podloga [3], za koje je predložio pojmove "heritologija" (1982) i "mnemozofija"; (1987). Oba termina opisuju konvergenciju muzeja i zanimanja vezanih za baštinu u jednu mega-struku zasnovanu na zajedničkoj znanosti. Potonji pojam kao "kibernetska filozofija baštine", rješava pitanja javnog pamćenja i institucija na točniji način. Njegova predavanja i izdavačka djelatnost pokrivaju i mnoge druge teme. Većina njegovih knjiga i tekstova slobodno je dostupna na: www.mnemosophy.com [4]

Profesor Šola utemeljitelj je konferencije Najbolji u baštini (The Best in Heritage) – jedine godišnje smotre nagrađenih muzejskih, baštinskih i konzervatorskih projekata (Dubrovnik,2002). [5]

Bibliografija[uredi VE | uredi]

(izlistani naslovi na izvornom jeziku svakog izdanja)[6][7][8][9]

Znanstvene monografije i knjige

  • Antimuzej: bibliofilsko izdanje. Zagreb: Zbirka Biškupić, 1985.
  • Role of museums in developing countries. Varanasi: Bharat Kala Bhavan Hindu University, 1989. pp. 24
  • Essays On Museums And Their Theory: towards the cybernetic museum. Helsinki: Finnish Museums Association, 1997. pp. 293.
  • Marketing u muzejima ili o vrlini i kako je obznaniti. Zagreb: Hrvatsko muzejsko društvo, 2001. Str. 322.
  • Marketing u muzejima ili o vrlini i kako je obznaniti. Beograd: Clio, 2002. Str. 380.
  • Eseji o muzejima i njihovoj teoriji-prema kibernetičkom muzeju. Zagreb: Hrvatski nacionalni komitet ICOM, 2003. Str. 350.
  • De la vanitat a la saviesa / From Vanity to Wisdom // Institu Catala de Recercs en Patrimoni Cultural, Girona, 2009, pp. 1–71
  • Prema totalnom muzeju. Beograd, 2011, Centar za muzeologiju i heritologiju
  • Eternity does not live here any more - a glossary of museum sins, Zagreb, 2012

Odlomci u knjigama

  • The Museum Curator: endangered species. // Museums 2000 / ed. by Patrick Boylan. London : Association Routledge, 1990. pp. 152–164.
  • Museums and Curatorship: the role of theory // The Museum Profession/ ed. by Gaynor Kavanagh. Leicester : Leicester University Press,1991. pp. 125 – 137
  • The European Dream and Reality of Museums: a report from South-East. // Museums and Europe 1992 / ed. by Susan Pearce. London : The Athlone Press, 1992. pp. 159–173.
  • Museums, museology, and ethics: a changing paradigm// Museum Ethics/ ed. by Gary Edson. London: Routledge, 1997. pp. 168 – 175.
  • The role of Museums in Sustaining Cultural Diversity // Cultural Traditions in Northern Ireland: cultural diversity in contemporary Europe./ ed. by maurna Crozier and Richard Froggat. Belfast: The Institute of Irish Studies, 1997. pp. 107 – 113
  • Redefining collecting // Museums and the future of Collecting (Second Edition) / ed. by Simon J. Knell. Ashgate Publishing Limited: Aldershot. 2004. pp. 250–260.
  • The importance of being wise or could "Museum archaeology" help us be better professionals // Archeologia del museo / Lenzi, Fiamma ; Zifferero, Andrea (ed.). Bologna : Editrice Compositori, 2004. pp. 11–16.
  • Baština kao poziv i društveno opredjeljenje // Ivi Maroeviću baštinici u spomen / Vujić, Žarka ; Špikić, Marko (ed.), Zagreb : Zavod za informacijske studije Odsjeka za informacijske znanosti Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu, 2009. Str. 111-138.
  • Towards the Total Museum/ Museums in a Digital Age / Parry, Ross (ed.)London : Routledge, 2009. pp. 421–426.
  • The Museum Definition: Questioning the Scope and Motives // What is a museum? / Davis, A ; Mairesse, F ; Desvallees, A. (ed.). Muenchen : Verlag Dr. C.Mueller-Straten, 2010. pp. 106–112.
  • European Collection Resources - museums serving European identity // Encouraging Collections Mobility - A way forward for museums in Europe / Pettersson, Susanna (ur.) Helsinki, Finska : Finnish National Gallery, 2010. pp. 248–257.
  • Virtues and Qualities - a contribution to professionalizing the heritage profession // The Best in Heritage / Šola, Tomislav (ed.) Zagreb : European Heritage Association, 2011. pp. 10–21.
  • Uloga baštinskih institucija u građenju nacionalnog identiteta // Hrvatski identitet / Horvat, Romana (ed.). Zagreb : Matica hrvatska, 2011. Str. 255-285.
  • The heritage product as suggested by a marketing approach // Sketches and essays to mark twenty years of the International Cultural Centre / Purchla, Jacek (ed.). Kraków : International Cultural Centre, 2011. pp. 460–470.
  • "Kulturna raznolikost u kulturnim industrijama i baštini", "Civilno društvo i kulturna razolikost", Kulturna industrija i kulturna raznolikost, Bela Knjiga, Mad Max, Kreativni kapital II knjiga, Academica, Beograd 2013

Referencije[uredi VE | uredi]

Korisne vanjske poveznice[uredi VE | uredi]