Fakultet političkih znanosti u Zagrebu

Izvor: Wikipedija
Jump to navigation Jump to search
Sveučilište u Zagrebu
Fakultet političkih znanosti
grb Sveučilišta
Osnovan 1962.
Dekan Lidija Kos-Stanišić
Zaposlenika 112 *
Studenata 1735 *
Studijski programi
Preddiplomski novinarstvo - 3 godine

politologija - 4 godine

Diplomski • novinarstvo - 2 godine

• politologija - 1 godina

Službena stranica
* podatci iz ak. god. 2004./05.

Fakultet političkih znanosti u Zagrebu (FPZG), osnovan je 1962. godine kao visoko učilište u okviru Sveučilišta u Zagrebu. To je najstarija znanstvena institucija s područja političkih znanosti u ovom dijelu Europe i jedini studij političkih znanosti u državi. Također je Fakultet političkih znanosti osnovao prvi sveučilišni studij novinarstva u Republici Hrvatskoj 1971. godine.

Na Fakultetu postoje dva dodiplomska sveučilišna studija: studij politologije, koji traje 4 godine i studij novinarstva, koji traje 3 godine. Diplomski studiji na Fakultetu političkih znanosti izvode se iz novinarstva, u trajanju od dvije godine, i politologije, koji traje godinu dana. Također, postoji doktorski studij komparativne politike te različiti postdiplomski specijalistički studiji. Fakultet može voditi proceduru izbora u znanstveno zvanje doktora znanosti za područja politologije.

Zgrada Fakulteta političkih znanosti

Fakultet raspolaže znanstvenom bibliotekom iz područja političkih znanosti i komunikologije koja posjeduje preko 50.000 knjiga te izvrsnu kolekciju znanstvenih i stručnih, domaćih i stranih, časopisa. Osim te temeljne biblioteke na Fakultetu se nalazi i novinarska stručna biblioteka i čitaonica International Freedom Foruma, s kolekcijom svjetskih dnevnih novina pohranjenih na CD-romovima. Studenti i nastavnici mogu koristiti i dobro opremljeni kompjuterski laboratorij u kojem je moguć besplatan pristup Internetu.

Fakultet političkih znanosti ima razvijenu izdavačku djelatnost. Znanstveni časopis Politička misao izlazi četiri puta godišnje s posebnim brojem na engleskom jeziku (Croatian Political Science Review). Časopis redovito izlazi već nekoliko desetljeća i predstavlja najkvalitetniji znanstveni i stručni časopis s područja političke znanosti i srodnih disciplina u Hrvatskoj. Ostali časopisi koje izdaje Fakultet političkih znanosti su: Političke analize i Političke perspektive (regionalni časopis).

Osim časopisa, Fakultet izdaje i biblioteku knjiga pod nazivom "Biblioteka politička misao". U toj uglednoj ediciji tiskana su klasična djela političke znanosti, kao i knjige suvremenih stranih i hrvatskih političkih znanstvenika. Znanstvena i istraživačka djelatnost na Fakultetu odvija se kroz veći broj istraživačkih timova na temama političke teorije, izbora i političkih stranaka, međunarodnih političkih i ekonomskih odnosa, medija i komunikacija, itd.

Na Fakultetu se redovito održavaju specijalistički seminari iz novinarstva, lokalne uprave, izbora i stranka, te se organiziraju znanstveni skupovi, konferencije i javne tribine. Međunarodna suradnja visoko je razvijena, kako na razini osobnih kontakata i suradnje (u okviru International Political Science Association, Hrvatskog politološkog društva i regionalne suradnje centralno-europskih udruženja za političku znanost) tako i institucijski u okviru CEEPUS, Fulbright, Irex, Humbolt i drugih programa. Fakultet političkih znanosti članica je i European Consortium for Political Research.

Povijest[uredi VE | uredi]

U Zagrebu je 1949. osnovana Viša novinarska škola koja je djelovala od 15. srpnja 1950.[1] do 1952. godine. Direktor te škole bio je Dinko Foretić, a u prvu je generaciju upisano 50 studenata. Godine 1962. osniva se Fakultet političkih znanosti, koji počinje s radom 1. studenoga 1962. Uz inicijalni smjer politologije, godine 1971. osniva se i smjer novinarstva. Godine 1975. osniva se treći studij: Studij općenarodne obrane i društvene samozaštite (ONO i DSZ).[2] Među osnivačima Fakulteta bio je hrvatski sociolog Ante Fiamengo.[3]

Studiji[uredi VE | uredi]

U obrazovanju novinara, od akademske godine 2010./2011. na Fakultet političkih znanosti u Zagrebu je uveden smjer Novi mediji, tako da studenti mogu usavršavati svoje sposobnosti poznavanjem društvenih mreža, internetskih portala i ostalih područja vezanih uz nove medije.

Studenti na 3. godini preddiplomskog studija novinarstva FPZG-a sada mogu birati ove smjerove: tisak, televizija, odnosi s javnošću, novi mediji, a na diplomskom studiju novinarstva: odnosi s javnošću, politička komunikacija i mediji i novinarstvo.

Na diplomskom studiju politologije postoje sljedeći smjerovi: politička teorija, međunarodni odnosi, sigurnosni studiji, europski studiji (Hrvatska i Europa), politički sustav Hrvatske, javne politike i menandžment te smjer komparativne politike.

Prijašnji studiji[uredi VE | uredi]

Završetkom studija općenarodne obrane i društvene samozaštite stjecala se diploma profesora obrane i zaštite, TIPS-a[4] i marksizma.[2] Studiralo se dvopredmetno, obranu i zaštitu (općenarodnu obranu i društvenu samozaštitu) te osnove marksizma i teoriju i praksu samoupravnoga socijalizma. Studenti tog studija uživali su privilegije kakve su imali samo studenti vojnih znanosti.[5] Prvi je voditelj Studija obrane i zaštite bio Nedjeljko (Nedeljko) Rendulić.[2] Većina su profesora bili bivši ili aktivni oficiri Jugoslavenske narodne armije.[2] Postojao je i izvanredni dvogodišnji Studij općenarodne obrane koji nije uključivao nastavničko školovanje za osnove marksizma i teoriju i praksu samoupravnoga socijalizma. U četverogodišnjem studiju, u završnomu VIII. semestru izvodila se praktična nastava u jedinicama JNA.[6]

Studenti koji su uspješno završili Studij općenarodne obrane imali su pravo na potvrdu da su odslužili vojnu obvezu u JNA, dok je određeni broj studenata prema postignutom uspjehu i prema kriterijima Saveznoga sekretarijata za narodnu obranu bio promaknut u rezervne oficire.[6]

Godine 1976. bilo je 127 studenata na četverogodišnjem redovitom studiju[6] i 300 na dvogodišnjem izvanrednom studiju za doškolovanje kadrova s višom stručnom spremom.[6] Fakultet je te godine radi pružanja pomoći SR Crnoj Gori, na izvanredni studij primio skupinu od dvadesetak nastavnika obrane i zaštite iz Crne Gore.[6] Na studiju su se školovali i državljani SR Bosne i Hercegovine.[6]

Studij općenarodne obrane je uveden po društvenom dogovoru skupština socijalističkih republika i socijalističkih autonomnih pokrajina sa Saveznim sekretarijatom za narodnu obranu koji je potpisan 13. veljače 1975. godine.[6] Slični su studiji osnovani u Skoplju, Beogradu, Sarajevu i Ljubljani.[2] U SR Makedoniji je studij ustanovljen u sklopu Filozofskoga fakulteta.[2]

Do mjeseca prosinca 1992. diplomiralo je 1994 profesora obrane i zaštite.[7] Fakultet tada već dvije godine nije upisivao studente na studij općenarodne obrane (podatak iz mjeseca prosinca 1992.).[7]

Tomo (Tomislav) Jantol, dekan Fakulteta (u prosincu 1992.) navodi kako je studij ONO izboren u sukobu s tvrdom linijom JNA, kao način prodora javnosti u, do tada strogo zabranjeno, područje njene nedodirljivosti.[7]

Ustrojbene jedinice[uredi VE | uredi]

Na Fakultetu političkih znanosti u Zagrebu kao ustrojbene jedinice postoje sljedeći odsjeci:

  • Odsjek za političku i socijalnu teoriju
  • Odsjek za hrvatsku politiku,
  • Odsjek za međunarodnu politiku i diplomaciju
  • Odsjek za komparativnu politiku
  • Odsjek za javne politike, menadžment i razvoj
  • Odsjek za novinarstvo i odnose s javnošću
  • Odsjek za strane jezike i Tjelesnu i zdravstvenu kulturu

Unutar Fakulteta djeluju i sljedeći centri:

  • Centar za sigurnosne studije
  • Centar za cjeloživotno obrazovanje
  • Centar za istraživanje medija i komunikacija
  • Centar za europske studije
  • Centar za političku analizu i politike razvoja

Bivše ustrojbene jedinice u sastavu Fakulteta:

  • Katedra za političku teoriju i filozofiju
  • Katedra za političku ekonomiju
  • Katedra za političku sociologiju
  • Katedra za javno pravo
  • Katedra za komparativnu politiku
  • Katedra za politički sustav Hrvatske
  • Katedra za europske studije
  • Katedra za javne politike, menandžment i javnu upravu
  • Katedra za međunarodne odnose
  • Katedra za sigurnosne studije
  • Katedra za strane jezike

Vidi još[uredi VE | uredi]

Izvori[uredi VE | uredi]

  1. Božidar Novak, Hrvatsko novinarstvo u 20. stoljeću, Golden marketing – Tehnička knjiga; Press data, medijska agencija HND-a, Zagreb, 2005., ISBN 953-212-194-3, str. 443.
  2. 2,0 2,1 2,2 2,3 2,4 2,5 Vlatko Cvrtila, »Studij obrane i zaštite na Fakultetu političkih znanosti«, U: Izlazak iz množine? : stanje hrvatske političke znanosti / uredila Mirjana Kasapović, Fakultet političkih znanosti, Zagreb, 2007., ISBN 978-953-6457-46-5
  3. Politička misao: časopis za politologiju In memoriam: Prof dr Ante Fiamengo, str.200-201, vol.17 br.1-2 lipanj 1980. (pristupljeno 17. kolovoza 2017.)
  4. Teorija i praksa samoupravnog socijalizma. TIPSS.
  5. Davor Runtić, Junaci Domovinskog rata : ratne priče iz Domovinskog rata, Knj. 13., Neobična naklada, Vinkovci, 2007., str. 8. (ISBN 978-953-6708-35-3, (NSK))
    Wikicitati „Za vrijeme studija svi studenti Obrane i zaštite imali su stanove pri Vojnoj akademiji. U civilnoj odjeći je stalno, osim kada je na tzv. praksi u vojsci. Svi studenti Obrane i zaštite imaju vrlo luksuzne stanove koji se sastoje od sobe, čajne kuhinje, kupaonice, a tu je i priključak na satelitsku antenu. U sklopu naselja je bar i diskoteka. Takve privilegije imaju samo studenti koji studiraju vojne znanosti, (...)”
    ()
  6. 6,0 6,1 6,2 6,3 6,4 6,5 6,6 Nedeljko Rendulić, »Osnivanje Studija općenarodne obrane na Fakultetu političkih nauka«, U: Politička misao – časopis za političke znanosti, God. XIII., 1. br., mjeseca ožujka 1976., str. 115. – 119., ISSN 0032-3241 (Hrčak)
  7. 7,0 7,1 7,2 Tomislav Jantol, »Povodom 30 godišnjice Fakulteta političkih znanosti u Zagrebu«, U publikaciji: Politička misao – časopis za političke znanosti, God. 29 (XXIX.)., 4. br., mjeseca prosinca 1992., str. 130. – 135., ISSN 0032-3241, ISSN 1846-8721 (Online), (Hrčak), citirano sa str. 130. (za broj diplomiranih i podatak o prestanku upisivanja), te str. 132. (izravan citat o načinu na koji je došlo do stvaranja studija).

Vanjske poveznice[uredi VE | uredi]

Koordinate: 45°48′28″N 15°59′35″E / 45.8079039203287°N 15.9930628538132°E / 45.8079039203287; 15.9930628538132