Tripiljska kultura

Izvor: Wikipedija
Skoči na: orijentacija, traži
Tripiljski kipić pronađen u Ukrajini

Tripiljska kultura (ukr. Трипільська культура) potječe sa prostora zapadne Ukrajine, točnije između rijeka Dnjepar i Dnjestar, a ime je dobila prema selu Tripilja u blizini grada Kijeva, gdje su je otkrili ukrajinski arheolozi krajem 19. stoljeća. Sličan oblik kulture otkriven u sjeveroistočnoj Rumunjskoj i sjevernoj Moldovi je poznatiji pod nazivom Cucuteni kultura. O točnom podrijetlu i sadržaju te kulture do danas se vode stručne rasprave, ali je prihvaćena činjenica da su osnovicu te kulture činila neolitska plemena čije je najranije razdoblje od 4000. do 3000. godina pr. Kr. Ukrajinska arheologija raspolaže sa brojnim saznanjima o tripiljskoj kulturi jer su njezini tragovi pronađeni u samom centru Kijeva, gdje su početkom 3000. godina pr. Kr. postojala naselja zemljoradničko-stočarskih plemena Tripiljaca.

Tripiljci su prema istraživanjima živjeli na iskonsko slavenskim područjima s toga su pojedini povjesničari stvorili zaključak da su oni vrlo vjerojatno slavenski preci, odnosno Praslaveni. Slaveni su naslijedili njihovu tada bogatu kulturu koja je u maločemu zaostajala za ranim civilizacijama Starog Istoka iz 5000. - 4000. godina pr. Kr. Osim prastarih pronađenih naselja na prostorima zapadne Ukrajine, Tripiljci su prepoznatiljivi i po različitim predmetima njihova rada, ukrasima izrađenim od kremena, kosti, roga, te svjedoče o izloženom kultu plodnosti i kultu predaka. U tehnici keramike najzastupljeniji su likovi žena u sjedećem položaju, dok se u izradi keramičkog posuđa primjećuju likovi zmajeva koji su simbolizirali zaštitu.

Literatura[uredi VE | uredi]

Na ukrajinskom:

  • Бібіков С. Трипільська культура. Археологія Української РСР, т. І. Київ, 1971.
  • Енциклопедія Трипільської цивілізації, Київ, Укрполіграфмедіа, 2004, т. І-ІІ.
  • Захарук Ю. Пізній етап трипільської культури. Археологія Української РСР, т. I. Київ, 1971.
  • Пастернак Я. Археологія України. Торонто 1961.
  • Трипільська культура, т. І, АН УРСР, Інститут Археології. Київ, 1940.
  • Черниш К. Ранньотрипільське поселення Ленківці на Середньому Дністрі. АН УРСР, Інститут Археології. Київ, 1959.

Na ruskom:

  • Археология Украинской ССР, Киев, 1985, т.1
  • Бибиков С. Раннетрипольское поселение Лука-Врублевецкая на Днестре. МИА н. 38. М. — П. 1953.
  • Пассек Т. Раннеземледельческие (трипольские) племена Поднестровья, МИА, н. 84. Москва, 1961.
  • Пассек Т. Периодизация трипольских поселений. МИА, н. 10. М. — П. 1949.
  • Рыбаков Б.А., Космогония и мифология земледельцев энеолита // Советская археология, 1965, № 1—2.
  • Рындина Н.В. Древнейшее металлообрабатывающее производство Восточной Европы, М., 1971.
  • Хвойко В. Каменный век Среднего Поднепровья // Труды одиннадцатого археологического сьезда в Киеве. І. Киев, 1901.
  • Черныш Е.К., К истории населения энеолитического времени в Среднем Приднестровье // Неолит и энеолит юга Европейской части СССР, Москва, 1962.

Na njemačkom:

  • Schmidt H. Cucuteni in der oberen Moldau, Rumanien : Die befestigte Siedlung mit bemalter Keramik von der Steinkupferzeit bis in die vollentwickelte. Berlin-Leipzig: Gruyter, 1932.

Na rumunjskom:

  • Dumitrescu, V. Arta culturii Cucuteni. Bucuresti: Editura Meridiane, 1979.

Vidi još[uredi VE | uredi]

Vanjske poveznice[uredi VE | uredi]