Trpovi

Izvor: Wikipedija
Skoči na: orijentacija, traži
Trpovi
Sea cucumber.jpg
Status zaštite

Sistematika
Carstvo: Animalia
Koljeno: Echinodermata
Potkoljeno: Echinozoa
Razred: Holothuroidea
Područje života

Morski krastavci ili trpovi (lat. Holothuroidea) su razred unutar koljena bodljikaša.[1] Obuhvaćaju oko 500 vrsta. Imaju izduženo kobasičasto tijelo dugo 1-20 cm, s vapnenačkim pločicama različitih oblika i cjevastim nožicama koje su poredane u nizove ili razasute po tijelu. Neke vrste su razdvojenih spolova, a neke su hermafroditi. Razmnožavaju se spolno ili bespolno. Neke vrste plivaju kao meduze, dok druge vrste su pričvršćene za podlogu.

Rasprostranjenost[uredi VE | uredi]

Trpovi žive u većini mora i oceana. Mogu se naći u tropskim predjelima i u polarnim krajevima. Isključivo žive u vodi do dubine od 100 metara.

Pokrov i disanje[uredi VE | uredi]

Stijenku tijela čini epiderma ispod koje je debeli sloj derme u koju su umetnute osikule (vapnenačke pločice) mikroskopske veličine i različitih oblika. Ispod derme nalazi se sloj kružnih i uzdužnih mišića čijim naizmjeničnim stezanjem dolazi do pokretanja trpova: zakapanja, puzanja, penjanja po podlozi i plivanja. Postoji i celomska tekućina koja ima ulogu hidroskeleta. Izmjena plinova zbiva se uglavnom preko vodenih pluća. Vodenim plućima protječe voda, a u nekih vrsta nađene su čak i ribe koje obitavaju u tim plućima. Izmjena plinova zbiva se i preko prionjivih nožica.[1]

Živčani sustav[uredi VE | uredi]

Nemaju mozak, ali imaju razvijeni vodožilni sustav po cijelom tijelu. On počinje pločicom koja se otvara u celomsku tekućinu, a ostali dijelovi odgovaraju građi vodožilnog sustava ostalih bodljikaša.[1]

Prehrana[uredi VE | uredi]

Hrane se planktonom i organskim tvarima na dnu mora. Radi toga su dobili popularan naziv "morski usisavač". Probavilo započinje ustima na koje se nastavlja mišićavo ždrijelo, kratak jednjak i želudac te jako dugačko i višestruko savijeno crijevo. Crijevo se otvara u nečisnicu. Hranu prikupljaju usnim ticalima.

Razmnožavanje[uredi VE | uredi]

Trpovi su uglavnom odvojena spola. Imaju jednu razgranatu spolnu žlijezdu koja se otvara ispod usnih ticala. Njihovi spermiji su bijele boje, a jajne stanice žute boje. Oplodnja je vanjska. Tijekom planktonskog života ličinke događa se preobrazba i na dno mora spušta se mladi trp.[1]

Zanimljivosti[uredi VE | uredi]

Kad su u opasnosti, trpovi kroz usta izbace utrobu. Ljudi se prepadnu te ih bace natrag u more. Utroba im se obnavlja.[2] Taj se proces naziva evisceracija. Naime, u mnogih trpova u uvjetima stresa dolazi do raskidanja prednjeg i stražnjeg dijela tijela kroz koje izbacuju cijelo probavilo. Pritom dolazi i do kidanja vezivnog tkiva koje probavilo povezuje sa stijenkom tijela. Izbačeno se probavilo regenerira, a smatra se da do evisceracije može doći i spontano radi izbacivanja nakupljenih otpadnih tvari.[1]

Redovi[uredi VE | uredi]

Vanjske poveznice[uredi VE | uredi]

Logotip Zajedničkog poslužitelja
Na Zajedničkom poslužitelju postoje datoteke vezane uz: Trpovi

Izvori[uredi VE | uredi]

  1. 1,0 1,1 1,2 1,3 1,4 Alegro, Antun, Krajačić, Mladen, Lucić, Andreja, Život 2: udžbenik biologije u drugom razredu gimnazije, Školska knjiga, Zagreb, 2014., ISBN 978-953-0-22029-4, str. 140.
  2. HrvEnc