Prijeđi na sadržaj

Tunel Tigris

Izvor: Wikipedija
Tunel Tigris
Špilja
Izlaz iz tunela
Položaj
Koordinate38°31′47″N 40°32′51″E / 38.52972°N 40.54750°E / 38.52972; 40.54750
smještajpokrajina Diyarbakır
države Turska
Tunel Tigris na zemljovidu Turske
Tunel Tigris
Tunel Tigris
Tunel Tigris na zemljovidu Turske
Zemljovid

Takozvani tunel Tigris je špilja otprilike 50 milja sjeverno od Diyarbakıra u Turskoj. Duga je oko 750 m. Berkilin Cay teče kroz ovu špilju. Tvori izvor Tigrisa, ali ne i glavni, iako se dugo vjerovalo da je izlaz ovdje. Naime, izvor je blizu Bingöla nedaleko od tunela Tigris. U njegovoj blizini nalazi se nekoliko arheoloških spomenika, tri reljefa Asirskog carstva i novoasirskih stijena te pet natpisa.[1]

Najbolje su očuvani reljefi u stijenama Tiglat-Pilesera I i Šalmanesara III. koji su uklesani u zid tunela Tigris. Njihova proizvodnja 852. pr. Kr. prikazana je na reljefu brončanih traka na vratima Balawatskih vrata, koji se sada nalaze u Britanskom muzeju.[2] Iznad tunela nalazi se prirodni kameni luk koji je s tunelom povezan stubištem koje su stvorili Urarti. Iznad izlaza iz tunela nalaze se još pećine. Najveći od njih nosi loše očuvan reljef i natpis Šalmanasara III.[3]

Izvori

[uredi | uredi kôd]
  1. Kreppner, 374-375
  2. Bronze band from the gates of the palace of Shalmaneser III, British Museum, accessed 11 December 2013
  3. Kreppner, 374-375

Literatura

[uredi | uredi kôd]
  • Kreppner, Florian Janoscha, "Public Space in Nature: The Case of Neo-Assyrian Rock-Reliefs", Altorientalische Forschungen, 29/2 (2002): 367-383, online na Academia.edu
  • Andreas Schachner (2009): Assyriens Könige an einer der Quellen des Tigris. Archäologische Forschungen im Höhlensystem des sogenannten Tigris-Tunnels. Tübingen.

Vanjske poveznice

[uredi | uredi kôd]
Zajednički poslužitelj ima još gradiva o temi Tunel Tigris