Diyarbakır
| Diyarbakır | |
|---|---|
| Dijarbakir (transliteracija) | |
 | |
| Koordinate: 37°55′N 40°14′E / 37.917°N 40.233°E | |
| Država | Turska |
| Regija | Jugoistočna Anadolija |
| Pokrajina | Diyarbakır |
| Vlast | |
| - gradonačelnik | Osman Baydemir |
| Površina | |
| - Ukupna | 2 060 km² |
| Visina | 675 |
| Stanovništvo (2000.) | |
| - Urbano područje | 930 266[1] |
| - Metropolitansko područje | 1 362 708 |
| Vremenska zona | UTC+2 (UTC+3) |
| Poštanski broj | 21x xx |
| Pozivni broj | (0090)+ 412 |
| UNESCO-ova svjetska baština | Diyarbakır utvrda i kulturni krajolik Hevsel vrtova |
| Godina uvrštenja | 2015. |
| Vrsta | Kulturno dobro |
| Mjerilo | iv |
| Ugroženost | ne |
| Poveznica | UNESCO |
| Službena stranica www.Diyarbakır.bel.tr/ | |
| Zemljovid | |
  Diyarbakır | |
Diyarbakır (kurdski: Amed, armenski: Դիարբեքիր, Տիգրանակերտ, translit. Dikranagerd, arapski ديار بكر, sirjački: ܐܡܝܕܐ, translit. Amida)[2][3][4] antička Amida,[5] je grad u jugoistočnoj Turskoj, administrativni centar Pokrajina Diyarbakır, u pokrajini Jugoistočna Anadolija.
Deveti je grad po veličini u Turskoj, i drugi po veličini grad u Jugoistočnoj Anadoliji, odmah iza Gaziantepa. Većina stanovnika Diyarbakıra su Kurdi,[5] tako da je on neformalni glavni grad Kurda.
Ime grada Diyarbakır je sintagma od arapskih riječi diyar i bakr,[5] što znači tvrđava arapskog naroda Bakr.[5]
Povijest[uredi | uredi kôd]
Antička Amid bio je od 13. st. pr. Kr prijestolnica aramejskog kraljevstva. Rimljani su na području grada osnovali svoju koloniju Amidu u 3. st., rimski cara Konstancije II. podigao je nove zidine oko grada 349.[5] Nakon duge opsade, grad je 359. pripao Sasanidskom kraljevstvu. Nakon toga je često prelazio iz ruke u ruku Rimljana i Perzijanaca. U ranom srednjem vijeku gradom je vladao Bizant sve do oko 639. kad su gradom zavladali Arapi.[5]
Sa slabljenjem abasidske dinastije i pojavom hamdanidske dinastije iz Mosula u Iraku u 10. st., oslabila je kontrola nad cijelom regijom pa su Amidom od tad vladale razne lokalne arapske, turske, mongolske i perzijske dinastije, sve do 1516. kad je grad osvojio osmanski sultan i uključio ga u svoje carstvo. Pod Osmanlijama grad je postao prijestolnicom važne pokrajine, i doživio ponovni procvat. Zbog svog položaja pored perzijske granice, grad je postao veliko vojno središte iz kojeg su kretale brojne vojske u bitke s Perzijancima.[5]
Znamenitosti[uredi | uredi kôd]
Najimpresivniji povijesni spomenik Diyarbakıra, je staro središte grada okruženo zidinama. Njih je podigao rimski car Konstancije II., vladao 337. – 361., a proširio i dogradio car Valentinijan I. od 367. – 375. Nakon njih zidine su dograđivali Arapi i Osmanlije tako da danas imaju ukupno 5 km s 82 kule i 4 vrata. Izgrađene su od crnog bazalta, zbog toga Turci taj dio grada zovu Kara Kale, Crna tvrđava, ili Kara Amid, Crni Amid.[5]
Kako je Diyarbakır utvrda bila važno središte od helenističkog razdoblja, preko rimskog, sasanidskog, bizantskog, ranoislamskog i osmanskog doba do danas, ona je, zajedno s kulturnim krajolikom Hevsel vrtova, 2015. god. upisana na UNESCO-ov popis mjesta svjetske baštine u Europi[6] Zaštićeno područje uključuje Amida nasip, poznat kao İçkale („Unutarnji dvorac”), te 5,8 km duge zidine Diyarbakira sa svojim brojnim kulama, kontraforima i 63 natpisa iz različitih razdoblja, kao i Hevsel vrtove, zelenu vezu između grada i Tigrisa koji opskrbljuje grad s hranom i vodom.[6]
U gradu su brojne džamije izgrađene od 11. do 16. st.; Velika džamija, Beharam pašina džamija, Fatih pašina džamija, Hüsrev pašina džamija.
Geografske karakteristike[uredi | uredi kôd]
Diyarbakır leži na desnoj obali rijeke Tigris., na strateški izuzetno važnom položaju, preko kojeg su išli trgovački putevi prema Mezopotamiji.
Okolica grada, - kotllina rijeke Tigris geografski pripada gornjoj Mezopotamiji, od istočne Anadolije sa sjevera je razdaja masiv Taurus, s juga je od mezopotamske ravnice razdvaja masiv Mardin, a sa zapada je omeđena planinom Karaca Dağ.[5] Grad je udaljen 318 od Gaziantepa, 997 km od Ankare i oko 424 km od Mosula u Iraku.
Klimatske karakteristike[uredi | uredi kôd]
Diyarbakır ima Polupustinjsku klimu po Köppenovoj klasifikaciji klime - BSh, BSk, s vrućim ljetima i hladnim snježnim zimama. Na Diyarbakır prosječno padne na godinu oko 474,9 mm oborina.
| Klimatološki srednjaci za Diyarbakır | |||||||||||||
|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|
| mjesec | sij | velj | ožu | tra | svi | lip | srp | kol | ruj | lis | stu | pro | godina |
| srednji maksimum, °C | 6,6 | 9,1 | 14,5 | 20,3 | 26,5 | 33,7 | 38,5 | 38,1 | 33,2 | 25,1 | 15,9 | 9,0 | 22,54 |
| srednji minimum, °C | −2,3 | 1,1 | 2,4 | 6,8 | 11,0 | 16,8 | 21,6 | 20,8 | 15,7 | 10,0 | 3,5 | −0,3 | 8,74 |
| oborine, mm | 63,4 | 68,2 | 67,8 | 64,3 | 38,7 | 9,3 | 0,9 | 0,8 | 6,0 | 32,6 | 53,2 | 69,7 | 474,9 |
| Izvor: [7] | |||||||||||||
Gospodarstvo[uredi | uredi kôd]
Diyarbakır je industrijsko središte tog dijela Turske poznat po vunenim i pamučnim tkaninama i bakrenim proizvodima. Još od srednjeg vijeka poznat je po svojim zlatarima, koji su izrađivali filigranski nakit.[5]
Okolica je grada bogat poljoprivredni kraj, u kojem se uzgajaju žitarice, pamuk, duhan, i voće, naročito lubenice. Pored grada nalaze se rudnici bakra, ugljena i nafte.[5] Grad je dobro povezan cestama sa svim većim turskim gradovima.[5]
Aerodrom Diyarbakır (IATA: DIY, ICAO: LTCC), koji leži leži južno od centra grada, izgrađen je za potrebe NATO-a kao baza Pirinçlik 1971. Nakon raspada SSSR-a baza je zatvorena 1997., danas je to vojno (turska vojska) - civilni aerodrom.
Obrazovanje[uredi | uredi kôd]
U gradu djeluje sveučilište Tigris osnovano 1966. kao podružnica sveučilišta u Ankari, koji je od 1973. stekao status nezavisnog sveučilišta.[5]
Izvori[uredi | uredi kôd]
- ↑ TURKEY: Census Population (engleski). Citypopulationde. Pristupljeno 25. srpnja 2015.
- ↑ Gunter, Michael M. 2010. Historical Dictionary of the Kurds. Scarecrow Press. str. 86.
Diyarbakir is often called the unofficial capital of Turkish Kurdistan. Its Kurdish name is Amed.
CS1 održavanje: nepreporučeni parametar - authorlink1 (pomoć) - ↑ King, Diane E. 2013. Kurdistan on the Global Stage: Kinship, Land, and Community in Iraq. Rutgers University Press. str. 233.
Diyarbakir's Kurdish name is “Amed.”
- ↑ Akyol, Mustafa. 2007. Pro-Kurdish DTP sweeps Diyarbakir. Hürriyet.
Amed is the ancient name given to Diyarbakır in the Kurdish language.
- ↑ a b c d e f g h i j k l m Diyarbakır (engleski). Encyclopædia Britannica Online. Pristupljeno 11. lipnja 2012.
- ↑ a b Diyarbakır Fortress and Hevsel Gardens Cultural Landscape (engl.) Pristupljeno 14. srpnja 2015.
- ↑ Weather Information for Diyarbakır. Turkish State Meteorological Service. Inačica izvorne stranice arhivirana 19. siječnja 2011. Pristupljeno 11. lipnja 2012.
Vanjske poveznice[uredi | uredi kôd]
- Diyarbakır na portalu Encyclopædia Britannica Online
- Službene stranice grada Inačica izvorne stranice arhivirana 21. rujna 2011.
| |||||||||||||||||||||||||||
