UDIK

Izvor: Wikipedija
Prijeđi na navigaciju Prijeđi na pretraživanje
UDIK
UDIK.jpg
Logo
Sjedište Sarajevo, BiH
Službeni jezici bošnjački, hrvatski, srpski
Koordinator Edvin Kanka Ćudić
Datum osnutka 30. listopada 2013.
Službena stranica www.udik.org

UDIK ili Udruga za društvena istraživanja i komunikacije (bošnjački: Udruženje za društvena istraživanja i komunikacije) je regionalna nevladina organizacija za ljudska prava i međunarodno humanitarno pravo, osnovana 2013. godine u vezi sa oružanim sukobima u bivšoj Jugoslaviji.[1][2][3] Koordinator i osnivač je Edvin Kanka Ćudić.[4]

Aktivnosti na polju zaštite ljudskih prava[uredi VE | uredi]

Nacionalizam ubija. na hrvatskom, bošnjačkom i srpskom jeziku je prepoznatljiv slogan UDIK-a u javnosti[5]

UDIK je 2013. godine osnovao Edvin Kanka Ćudić. Cilj je prikupiti činjenice, dokumente i podatke o genocidu, ratnim zločinima i kršenjima ljudskih prava u Bosni i Hercegovini i bivšoj Jugoslaviji.[6] UDIK radi preko nacionalnih granica kako bi pomogao postkonfliktnim društvima u regiji uspostaviti vladavinu zakona i rješavanje prošlih kršenja ljudskih prava. UDIK također sprovodi program tranzicione pravde usmjeren na žrtve sa tri glavne komponente:[7]

  • Dokumentovanje
  • Pravda i institucionalna reforma
  • Kultura sjećanja

UDIK čine neovisni članovi, intelektualci i stručnjaci iz različitih akademskih disciplina.

Doprinos dokumentovanju Domovinskog rata[uredi VE | uredi]

Žrtve Domovinskog rata[uredi VE | uredi]

Od 2013. godine do danas, svake godine UDIK u Sarajevu obilježava godišnjicu ratnih zločina i pada Vukovara, 1991. godine.[8] U više navrata UDIK je prozivao i bosansku vlast iz 1991. godine zbog šutnje i nereagovanja na ratne zločine u tom hrvatskom gradu.[9] 2016. godine UDIK je inicirao obilježavanje godišnjice ratnog zločina ARBiH na Hrvatima u Trusini.[10] Naredne godine (2017), UDIK je objavio publikaciju presuda za ratne zločine u Trusini, gdje je Ćudić izjavio da ratni zločin u Trusini nije dobio odgovarajuću medijsku pažnju svjetskih TV stanica za razliku od Ahmića koji se su dogodili istog dana.[11] Godine 2019. UDIK je objavio publikaciju o pokolju Hrvata u Grabovici.[12]

On 2014. godine, UDIK je inicijator, organizator i partner nevladinih organizacija u Hrvatskoj u organizaciji prosvjeda naslovljen "Zločini u Oluji su odgovorni sve nas", za zločine protiv srpskih civila u kojem je ova nevladina udruga i njeni istomišljenici optuživali Hrvatsku vojsku da ih je počinila u operaciji Oluja. Godine 2015. policija je zabranila prosvjed u Sarajevu, dok su se 2016. i 2017. godine održali prosvjedi u Zagrebu unatoč snažnom protivljenju branitelja i desničarskih organizacija.

Spomenici Domovinskog rata[uredi VE | uredi]

Godine 2017. UDIK je objavio Središnji registar spomenika (CES) za Hrvatsku. Registar predstavlja evidenciju sa više od 1.200 spomenika koji su nastali u znak sjećanja na Domovinski rat u Hrvatskoj.[13] To je do danas jedini registar spomenika Domovinskog rata u Hrvatskoj. Sljedeće godine, UDIK je objavio studiju o spomenicima u Bosni i Hercegovini i Hrvatskoj, koji su posvećeni kontroverznim ličnostima iz Drugog svjetskog rata, a koji su nastali nakon Domovinskog rata. UDIK je tom prilikom obradio spomenike koji svojim izgledom ili namjenom dovode do pojave netrpeljivosti u zajednici.[14]

Reference[uredi VE | uredi]

  1. Performans ispred katedrale u znak sjećanja na Kazane, Odati počast svim žrtvama - Klix. klix.ba (25. listopada 2015.) pristupljeno 15. listopada 2016.
  2. U BiH nakon rata podignuto 2500 spomenika - Al Jazeera Balkan. balkans.aljazeera.net (20. lipnja 2016.) pristupljeno 15. listopada 2016.
  3. Spomenici miru nisu u interesu bh. vlasti - Radio Slobodna Evropa. www.slobodnaevropa.org (27. kolovoza 2016.) pristupljeno 15. listopada 2016.
  4. Da li je Srbija slobodna zemlja za ratne zločince. radioslobodnaevropa.org (18. lipnja 2017.) pristupljeno 30. lipnja 2017.
  5. Национализам убија, поручули активисти из Сарајева -Klix. www.klix.ba (9. studenoga 2013.) pristupljeno 29. lipnja 2017.
  6. Da li je Srbija slobodna zemlja za ratne zločince. radioslobodnaevropa.org (18. lipnja 2017.) pristupljeno 30. lipnja 2017.
  7. About us. udik.org (25. listopada 2015.) pristupljeno 3. srpnja 2017.
  8. Sarajevo za Vukovar: Šutnja za žrtve. slobodna-bosna.ba pristupljeno 12. 8. 2017.
  9. Vukovar je i naša odgovornost. ban.ba pristupljeno 12. 8. 2017.
  10. Obilježena 23. godišnjica stradanja civila u selu Trusina kod Konjica. radiosarajevo.ba pristupljeno 12. 8. 2017.
  11. Predstavljena knjiga o ratnom zločinu u Trusini. dnevni-list.ba pristupljeno 12. 8. 2017.
  12. Publikacija ratni zločin u Grabovici - presude. rtcvg.me pristupljeno 12. 11. 2019.
  13. In Memoriam Republika Hrvatska 1991-1995 - kataloški zapis Nacionalne i univerzitetske biblioteke Bosne i Hercegovine. cobiss.ba (14. 02. 2014.) pristupljeno 11. 8. 2017.
  14. UDIK: Spomenici uglavnom ukazuju na patnju i stradanje samo jednog naroda. klix.ba pristupljeno 12. 8. 2017.

Vanjske poveznice[uredi VE | uredi]