Prijeđi na sadržaj

UDIK

Izvor: Wikipedija
UDIK

Sjedište Sarajevo, BiH
Službeni jezici bošnjački, hrvatski, srpski
Koordinator Edvin Kanka Ćudić
Datum osnutka 30. listopada 2013.
Službena stranica www.udik.orgArhivirana inačica izvorne stranice od 19. svibnja 2022. (Wayback Machine)

UDIK ili Udruga za društvena istraživanja i komunikacije (bošnjački: Udruženje za društvena istraživanja i komunikacije) je regionalna nevladina organizacija za ljudska prava i međunarodno humanitarno pravo, osnovana 2013. godine u vezi s oružanim sukobima u bivšoj Jugoslaviji.[1][2][3] Koordinator i osnivač je Edvin Kanka Ćudić.[4]

Aktivnosti na polju zaštite ljudskih prava

[uredi | uredi kôd]
Nacionalizam ubija. na hrvatskom, bošnjačkom i srpskom jeziku je prepoznatljiv slogan UDIK-a u javnosti[5]

UDIK je 2013. godine osnovao Edvin Kanka Ćudić. Cilj je prikupiti činjenice, dokumente i podatke o genocidu, ratnim zločinima i kršenjima ljudskih prava u Bosni i Hercegovini i bivšoj Jugoslaviji.[4] UDIK radi preko nacionalnih granica kako bi pomogao postkonfliktnim društvima u regiji uspostaviti vladavinu zakona i rješavanje prošlih kršenja ljudskih prava. UDIK također sprovodi program tranzicione pravde usmjeren na žrtve s tri glavne komponente:[6]

  • Dokumentovanje
  • Pravda i institucionalna reforma
  • Kultura sjećanja

UDIK čine neovisni članovi, intelektualci i stručnjaci iz različitih akademskih disciplina.

Ostale aktivnosti

[uredi | uredi kôd]

Od svog osnivanja, UDIK podržava ženska ženska i LGBT prava. Ćudić je u nekoliko intervjua rekao da je LBGT zajednica, sa Romima, najugroženija zajednica u Bosni i Hercegovini. Kada je najavljena prva bosanskohercegovačka Parada ponosa 2019. godine, UDIK ju je odmah podržao.

Koordinatori

[uredi | uredi kôd]
# fotografija ime mandat
1. Edvin Kanka Ćudić
(r. 1988.)
2013. trenutačno

Izvori

[uredi | uredi kôd]
  1. Performans ispred katedrale u znak sjećanja na Kazane, Odati počast svim žrtvama - Klix. klix.ba. 25. listopada 2015. Pristupljeno 15. listopada 2016.
  2. U BiH nakon rata podignuto 2500 spomenika - Al Jazeera Balkan. balkans.aljazeera.net. 20. lipnja 2016. Pristupljeno 15. listopada 2016.
  3. Spomenici miru nisu u interesu bh. vlasti - Radio Slobodna Evropa. www.slobodnaevropa.org. 27. kolovoza 2016. Pristupljeno 15. listopada 2016.
  4. a b Da li je Srbija slobodna zemlja za ratne zločince. radioslobodnaevropa.org. 18. lipnja 2017. Pristupljeno 30. lipnja 2017.
  5. Национализам убија, поручули активисти из Сарајева -Klix. www.klix.ba. 9. studenoga 2013. Pristupljeno 29. lipnja 2017.
  6. About us. udik.org. 25. listopada 2015. Pristupljeno 3. srpnja 2017.

Vanjske poveznice

[uredi | uredi kôd]