Umberto Girometta

Izvor: Wikipedija
Prijeđi na navigaciju Prijeđi na pretraživanje

Umberto Girometta (16. srpnja 1883. – 27. travnja 1939.) bio je splitski gimnazijski profesor prirodoslovlja, planinar, speleolog, geolog, zoolog i fotograf te promicatelj ljepota Dalmacije.[1] Rođen je i umro u Splitu.

Školuje se u rodnome gradu do odlaska na studij prirodopisa u Beču. Širinu pogleda na prirodu koju je stekao na studiju ostatak života prenosi na učenike Realne gimnazije u Splitu, gdje radi od 1908. godine.[1] Tamo predaje fiziku, geografiju i prirodopis, a 1911. pri Gimnaziji osniva Špiljarski odio[2] koji vodi zajedno s profesorom Ramirom Bujasom. Suosnivač je dviju podružnica Hrvatskog planinarskog društva (HPD) — HPD Mosor (1925. godine) i HPD Biokovo. Godine 1927. njih dvojica osnivaju Sekciju za istraživanje kraških pojava, današnji Speleološki odsjek HPD Mosor. Suosnivač je i upravitelj te kustos Gradskoga prirodoslovnog muzeja u Splitu (od 1924. godine). S Jurjem Božićevićem još 1911. osniva Fotoklub Split.

Špilja Vranjača

Temeljito je istražio špilju Vranjaču u splitskome zaleđu i o njoj objavio mnoštvo članaka.[3][4] Godine 1929. upravo on, kao najzaslužniji za njeno uređenje, otvara špilju za javnost. U nizu istraživanja 1934. i 1935. Girometta ispod slojeva stalagmita, gline, ilovače i pepela tamo nalazi komade ranoneolitičkog, neukrašenog i slabo pečenog posuđa te nagorene fragmente kostiju postdiluvijalnih životinja. U dubljim slojevima nalazi rogovlje jelena Cervus dama te kosti izumrle vrste špiljskog medvjeda Ursus spealeus.[5] Girometta u špilji pronalazi novu vrstu bezvidnog špiljskog pauka, po njemu nazvanu Stalita giromettai.

U časopisima Hrvatski planinar,[6] Novo doba, Novi list, Ribar, Jadranska straža, Jugoslavija, Jadranski dnevnik, Jugoslavenski turizam, Novosti, Glasnik geografskog društva i dr. objavljuje brojne putopise s vlastitim fotografijama, opisuje turističke atrakcije Dalmacije, piše o flori i fauni planina u Dalmaciji, o meteorologiji, potresima, ribarstvu. Upozorava i na uništavanje dalmatinske prirode.[1]

Njegovim su zalaganjem izgrađeni planinarski domovi i skloništa na Kamešnici, Vagnju, Cincar planini, Vošcu, Vidovoj gori. Girometti u čast, HPD Mosor godine 1961. planinarski dom na središnjem Mosoru naziva njegovim imenom, Planinarski dom Umberto Girometta.[1]

Izvori[uredi | uredi kôd]

  1. a b c d Jasenka Kranjčević. 23. prosinca 2013. Profesor Umberto Girometta. Kulturna baština (39): 163–178. Pristupljeno 13. listopada 2020.
  2. Božić, Vlado. Listopad 2003. Stotinu godina špilje Vranjače (PDF). Hrvatski planinar. 10: 297–301. Inačica izvorne stranice (PDF) arhivirana 10. listopada 2020. Pristupljeno 13. listopada 2020.
  3. Girometta, Umberto. Ožujak 1926. Vranjača (PDF). Hrvatski planinar. 3: 33–35. Inačica izvorne stranice (PDF) arhivirana 10. listopada 2020. Pristupljeno 13. listopada 2020.
  4. Girometta, Umberto. Siječanj 1930. Još o Vranjači (PDF). Hrvatski planinar. 1: 20–25. Inačica izvorne stranice (PDF) arhivirana 2. siječnja 2018. Pristupljeno 13. listopada 2020.
  5. Girometta, Umberto. Studeni 1935. Špiljski nalazi u srednjoj Dalmaciji (PDF). Hrvatski planinar. 11: 323–330. Inačica izvorne stranice (PDF) arhivirana 10. listopada 2020. Pristupljeno 13. listopada 2020.
  6. Hrvatski planinarski savez – Svi brojevi Hrvatskog planinara. Inačica izvorne stranice arhivirana 6. kolovoza 2020. Pristupljeno 12. listopada 2020.