Uralski jezici

Izvor: Wikipedija
Skoči na: orijentacija, traži
Uralski jezici
Zemljopisna rasprostranjenost uralskih jezika

Uralski jezici su jezična porodica u sjevernoj Euraziji s 38 jezika kojima govori oko 20 milijuna ljudi.

Naziv jezične porodice se odnosi na prapostojbinu, koja se često smješta blizu Urala. Države sa značajnim brojem govornika uralskih jezika su: Estonija, Finska, Mađarska, Norveška, Rumunjska, Rusija, Vojvodina u Srbiji, Švedska. Najvitalniji uralski jezici (u smislu broja izvornih govornika i statusa) su estonski, finski i mađarski.

Klasifikacija[uredi VE | uredi]

A) Ugrofinski jezici (32) :
a1. Finski jezici:
a. Baltofinski jezici (11): estonski, finski, ingrijski, karelski, livonski, vepsijski, votski; ludski, olonecki, kvenski, tornedalski.
b. povolški finski: mordvinski (erzja i mokša), marijski (čeremiski).
c. permjački jezici (3): votjački ili udmurtski, permjački, zirjanski.
d. laponski jezici (6): po starijoj klasifikaciji 11): akkala, kildin, kemi, ter, inari, skolt; sjeverni, južni, pite, lule, ume.
a2. Ugarski jezici:
a. mađarski, Mađarska, Rumunjska, Srbija.
b. opski ugarski Rusija: vogulski ili mansijski, ostjački ili hantijski.
B) Samojedski jezici (6) azijska Rusija:
b1. sjeverni: enecki, jurački (nenecki), nganasanski (tavgijski).
b2. južni: kamasinski (kamassinski), matorski †, selkupski.

Vanjske poveznice[uredi VE | uredi]