Slovačka

Izvor: Wikipedija
Skoči na: orijentacija, traži
Slovačka Republika
Slovenská republika
Zastava Grb
Zastava Grb
Geslo
nema
Himna
Nad Tatrou sa blýska
Položaj Slovačke
Glavni grad Bratislava
Službeni jezik slovački
Državni vrh
 - Predsjednik Andrej Kiska
 - Predsjednik Vlade Robert Fico
Neovisnost podjelom Čehoslovačke
1. siječnja 1993.
Površina 131. po veličini
 - ukupno 49.035 km2
 - % vode 930 %
Stanovništvo 103. po veličini
 - ukupno (2011.) 5.397.036
 - gustoća 111/km2
BDP (PKM) procjena 2005.
 - ukupno 87.32 milijardi $ (60.)
 - po stanovniku 16,041 $ (45.)
Valuta euro 1) (100 centa)
Pozivni broj +421
Vremenska zona UTC +1
UTC +2 ljeti
Internetski nastavak .sk
1) Do 1. siječnja 2009. slovačka kruna

Slovačka Republika (slovački: Slovenská republika ili Slovensko) država je u Srednjoj Europi, koja graniči sa Češkom na sjeverozapadu, Poljskom na sjeveru, Ukrajinom na istoku, Mađarskom na jugu i Austrijom na jugozapadu.

Povijest[uredi VE | uredi]

Vista-xmag.pngPodrobniji članak o temi: Povijest Slovačke

Slovaci su se u 5. stoljeću naselili na današnjem području Slovačke. U 7. stoljeću Slovačka je bila središnji dio Samova carstva. Praslovačka država 9. stoljeća, poznata kao Velika Moravska, primila je Ćirila i Metoda, te se proširila pod kraljem Svatoplukom. Slovačka je u 11. stoljeću postala dio mađarskog kraljevstva, te je ostala u Mađarskoj, a kasnije u Austro-Ugarskoj, do 1918. godine. Tada se Slovačka ujedinila s Češkom i susjednom Moravskom, pa je stvorena Čehoslovačka. Nakon što je Münchenski sporazum 1938. godine ukinuo Čehoslovačku, Slovačka je postala zasebna republika pod kontrolom Trećeg Reicha. Tu je veliku ulogu odigrao i katolički svećenik Jozef Tiso.

Nakon drugog svjetskog rata opet je stvorena Čehoslovačka, koja je bila pod vlašću Sovjetskog Saveza od 1948. nadalje. Kad je 1989. pala komunistička vlast, došla je Baršunasta revolucija, čime su stvorene dvije države sljednice Čehoslovačke - Slovačka i Češka su se razdvojile 1. siječnja 1993. Slovačka je postala članica Europske Unije u svibnju 2004. godine. 1. siječnja 2009. godine Slovačka je uvela euro kao jedinstvenu valutu. Dotadašnja kruna ostala je u upotrebi još sljedeća dva tjedna, ali samo neslužbeno kako bi se stanovništvo priviknulo na promjenu valute.

Politika[uredi VE | uredi]

Slovački šef države je predsjednik, koji se bira na izravnim općim izborima svakih pet godina. Veći dio izvršne vlasti ima predsjednik vlade, koji je obično vođa najveće stranke ili većinske koalicije u parlamentu. Imenuje ga predsjednik. Ministre imenuje predsjednik na prijedlog predsjednika vlade.

Najviše zakonodavno tijelo Slovačke je jednodomni parlament, Državno vijeće Republike Slovačke (Národná Rada Slovenskéj Republiky), sa 150 zastupnika. Zastupnici se biraju svake četiri godine proporcionalnom metodom. Najviše sudsko tijelo Slovačke je Ustavni sud (Ústavný súd), koji presuđuje ustavna pitanja. 13 članova ovog suda imenuje predsjednik na temelju popisa kandidata koje predlaže parlament.

Predsjednik Slovačke je Andrej Kiska, koji je na predsjedničkim izborima 2014. u dva kruga porazio Roberta Fica, čime je započeo svoj prvi mandat.[1]

24. veljače 2014. čelnici slovačke ljevice i desnice, slovački premijer Robert Fico i kršćanski demokrat Jan Figel (KDH), unijele su amandman u slovački Ustav kojemu su dodali definiciju braka. Slovačka ljevica i desnica dogovorile su se potvrditi brak kao zajednicu između muškarca i žene u Ustavu, a Jan Figel je kazao "Ustavni amandman zabranjuje legalizaciju braka između istospolnih osoba".[2] Radi učvršćenja ove zaštite i otežanja izmjena zakona u budućnosti, Udruga „Savez za obitelj“ (Aliancia za rodinu) inicirala je referendum o braku, na kojem su se birači izjasnili o zaštiti braka, obitelji i djece. Slovački birači izjašnjavali su se o ovim pitanjima: 1) Slažete li se da ni jedna zajednica, osim zajednice muškarca i žene, ne može nazvati bračnom? 2) Slažete li se da homoseksualnim osobama i grupama ne bi trebalo dopustiti posvajanje, a potom i odgajanje djece? 3) Slažete li se da škole ne mogu zahtijevati od djece da sudjeluju u obrazovanju koje se odnosi na spolno ponašanje i eutanaziju, ako se roditelji i sama djeca ne slože sa sadržajem obrazovanja? Referendum je održan 7. veljače 2015. Od izašlih birača, na prvo pitanje 94,5% odgovorilo je za i 4,13% protiv, na drugo pitanje 92,43% odgovorilo je za i 5,54% protiv, a na treće pitanje 90,32% odgovorilo je za i 7,34% protiv. Na referendum je izašlo 21,41% slovačkih birača od potrebnih 50%, zbog čega izjašnjavanje nije obvezujuće zbog niske izlaznosti, ali činjenica da je oko milijun Slovaka odgovorilo potvrdno na sva tri referendumska pitanja štiteći pravo djece na oca i majku i pravo roditelja da odlučuju o odgoju svoje djece poslala je snažnu poruku za slovačke političare i cijelo slovačko društvo.[2]

Pokrajine[uredi VE | uredi]

Slovačke pokrajine

Vista-xmag.pngPodrobniji članak o temi: Pokrajine Slovačke

Slovačka se administrativno dijeli na 8 pokrajina (kraje, jednina kraj), od kojih se svaka zove po pokrajinskom sjedištu.

Teritorijalno i samoupravno, Slovačka se od 2002. dijeli na 8 vyššie územné celky, kratica VÚC (Više teritorijalne jedinice) i 8 samosprávne kraje (samoupravne pokrajine), ali sve se to poklapa s 8 kraje:

  1. Bratislavský kraj - sjedište: Bratislava
  2. Trnavský kraj - sjedište: Trnava
  3. Trenčiansky kraj - sjedište: Trenčín
  4. Nitriansky kraj - sjedište: Nitra
  5. Žilinský kraj - sjedište: Žilina
  6. Banskobystrický kraj - sjedište: Banská Bystrica
  7. Prešovský kraj - sjedište: Prešov
  8. Košický kraj - sjedište: Košice

(u svim ovim imenima, umjesto riječi "kraj" može stajati "VÚC" ili "samosprávny kraj")

"Kraje" se oduvijek dijele na okruge (okresy, jednina okres).

Zemljopis[uredi VE | uredi]

Vista-xmag.pngPodrobniji članak o temi: Zemljopis Slovačke

Slovačka je djelomično planinska zemlja. Karpati se protežu preko većeg dijela sjevera zemlje. U slovačke Karpate spadaju i Tatre, planine koje su popularno odredište za skijanje. Na njima je i najviši vrh Slovačke, Gerlachovský štít (2.655 m).

Nizine se mogu naći na jugozapadu (uz Dunav) i jugoistoku zemlje. Osim Dunava, glavne slovačke rijeke su Váh i Hron.

Slovačka ima umjerenu klimu, sa svježim ljetima i hladnim, vlažnim zimama.[3]

Gospodarstvo[uredi VE | uredi]

Vista-xmag.pngPodrobniji članak o temi: Gospodarstvo Slovačke

Slovačka je pri kraju tranzicije iz planske ekonomije u moderno tržišno gospodarstvo. Dzurindina vlada postigla je napredak 2001. godine u pogledu stabilizacije makroekonomije i strukturne reforme. Glavne privatizacije su obavljene, sektor bankarstva je gotovo posve u vlasništvu stranaca. Sve je više inozemnih investicija. Slovačko je gospodarstvo 2000. godine premašilo očekivanja unatoč recesiji na ključnim izvoznim tržištima. Buđenje domaće potražnje u 2002. godini, djelomično zbog porasta stvarnih plaća, nadoknadilo je sve sporiji rast izvoza, pa je gospodarstvo doseglo najvišu točku još od 1998. godine. Solidna domaća potražnja potaknula je gospodarski rast od 4,4% u 2002. godini. Zbog velikog rasta izvoza, gospodarstvo je u 2003. godini poraslo za 4,2%. Nezaposlenost, koja je iznosila 19,8% krajem 2001. godine, znatno se smanjila u 2003, u 2009 cca. 11%.

Promet[uredi VE | uredi]

Vista-xmag.pngPodrobniji članak o temi: Promet Slovačke

Kultura[uredi VE | uredi]

Poznate kulturne znamenitosti u Slovačkoj su dvorci i tvrđave, primjerice Spiška tvrđava, Bratislavska tvrđava, Crveni kamen i drugi.[4]

Stanovništvo[uredi VE | uredi]

Vista-xmag.pngPodrobniji članak o temi: Stanovništvo Slovačke

Većina stanovništva su Slovaci (86%). Mađari su glavna manjina (9,7%)[5], a žive na jugu i istoku Slovačke.

Ostale manjine: Romi, Česi, Rusini, Ukrajinci, Nijemci i Poljaci.

Hrvati žive u nekoliko sela: Hrvatski Jandrof (Bratislava-Jarovce), Bratislava-Čunovo, Hrvatski Grob (Chorvátsky Grob) i Devinsko Novo Selo (Bratislava-Devínska Nová Ves). Imaju kulturne veze s gradišćanskim Hrvatima u Austriji. Od 1990. godine Hrvati u Slovačkoj organizirani su u "Hrvatski kulturni savez". Imaju desetak folklornih društava i festival hrvatske kulture u Devinskom Novom Selu. Postoji i dijalektološki rječnik hrvatskoga govora u Devinskom Novom Selu.

Ustav jamči slobodu vjeroispovijesti.

Većina građana Slovačke su katolici (69%); druga najveća skupina su protestanti (9%).

Državni praznici (neradni dani)[uredi VE | uredi]

datum hrvatski naziv lokalni naziv napomene
1. siječnja Dan osnivanja Republike Slovačke Deň vzniku Slovenskej republiky Slovačka je stekla neovisnost 1993. godine, nakon raspada Čehoslovačke
6. siječnja Sveta tri kralja Zjavenie Pána  
klizni datum Veliki petak Veľký piatok dva dana prije Uskrsa
klizni datum Uskrsni ponedjeljak Veľkonočný pondelok dan nakon Uskrsa
1. svibnja Praznik rada Sviatok práce  
8. svibnja Dan pobjede nad fašizmom Deň víťazstva nad fašizmom kraj 2. svjetskog rata
5. srpnja Dan Ćirila i Metoda Sviatok svätého Cyrila a Metoda godine 863. sveci Ćiril i Metod došli su u Veliku Moravsku da šire kršćanstvo
29.kolovoza Obljetnica slovačkog narodnog ustanka Výročie Slovenského národného povstania Slovaci su 1944. podigli ustanak protiv nacističke Njemačke
1. rujna Dan slovačkog ustava Deň Ústavy Slovenskej republiky godine 1992. usvojen je ustav (buduće) neovisne Slovačke
15. rujna Žalosna Gospa Sviatok Sedembolestnej Panny Márie svetica zaštitnica Slovačke
1. studenog Svi sveti Sviatok všetkých svätých  
17. studenog Dan borbe za slobodu i demokraciju Deň boja za slobodu a demokraciu u spomen na studentske demonstracije protiv nacističke okupacije 1939. i demonstracije 1989. koje su pokrenule Baršunastu revoluciju.
24. prosinca Badnjak Štedrý deň  
25. prosinca Božić 1. sviatok vianočný  
26. prosinca Sveti Stjepan 2. sviatok vianočný  

Izvori[uredi VE | uredi]

  1. Prezidentom bude Andrej Kiska. Fico priznal prehru po 90 minútach, pravda.sk
  2. 2,0 2,1 Narod.hr, dg: Referendum u Slovačkoj: 90 posto birača ZA, izjašnjavanje nije obvezujuće zbog niske izlaznosti, 8. veljače 2015., (pristupljeno 24. lipnja 2015.)
  3. Votruba, Martin. Slovakia's Weather. Slovak Studies Program. University of Pittsburgh. Preuzeto 2010-06-11
  4. Razgovor. Ján Petrík, izvanredni i opunomoćeni veleposlanik Republike Slovačke u RH: Želimo u EU, ali ne želimo izgubiti svoj identitet. Razgovarala Margareta Zouhar. str. 5, Hrvatsko slovo, Zagreb, petak, 7. ožujka 2003.
  5. http://portal.statistics.sk/files/Sekcie/sek_600/Demografia/SODB/Tabulky/Tabulky_AJ_SODB/tab11.pdf

Vanjske poveznice[uredi VE | uredi]