Vidi kôd stranice Violina

{{Infokvir Glazbalo
|ime=Violina
|ostala_imena=Gusle (arhaizam)
|image=Violin_VL100.jpg
|klasifikacija=<div align=center>[[Žičani instrumenti]] <br>([[gudački instrumenti]])
|raspon=<div align=center>[[Datoteka:Range violin.png|130px]]</div>
|srodni=*Ostali gudački instrumenti
|glazbenici=
<center>'''[[Klasična glazba|Klasični]] violinisti'''</center>
*[[Antonio Vivaldi]]
*[[Niccolo Paganini]]
*[[Pablo de Sarasate]]
*[[Bronisław Huberman]]
*[[Fritz Kreisler]]
*[[Henri Vieuxtemps]]
*[[Camilla Urso]]
*[[Isaac Stern]]
*[[Yehudi Menuhin]]
*[[David Oistrakh]]
*[[Itzhak Perlman]]
*[[Salvatore Accardo]]
*[[Viktoria Mullova]]
*[[Stefan Milenkovich]]
*[[Franjo Krežma]]
*[[Zlatko Baloković]]
*[[Antun Stašić]]
*[[Laura Vadjon]]
*[[Ivana Marija Barišić]]

<center>'''[[Jazz]] violinisti'''</center>
*[[Joe Venuti]]
*[[Stephane Grapelli]]
*[[Stuff Smith]]
*[[Jean-Luc Ponty]]

<center>'''Violinisti u'''</center>
<center>'''narodnoj glazbi'''</center>
*[[Panna Cinka]] ([[romska glazba]])
*[[Roby Lakatos]] ([[romska glazba]])
*[[Alison Krauss]] ([[bluegrass]])
*[[Frankie Gavin]] ([[Irska narodna glazba|irska glazba]])

'''''[[:Kategorija:Violinisti|Popis violinista]]'''''
|graditelji=
<center>'''Povijesni graditelji'''</center>
*[[Guarneri|Obitelj Guarneri]]
*[[Amati|Obitelj Amati]]
*[[Antonio Stradivari]]
*[[Jacob Stainer]]
*[[Franjo Kresnik]]

<center>'''Suvremeni graditelji'''</center>
*[[Krsto Pekić|Krsto von Pekić]]<ref>[http://dns1.vjesnik.hr/Pdf/2005%5C04%5C18%5C54A54.PDF Vjesnik]{{Neaktivna poveznica|bot=InternetArchiveBot }} Antonija Jurica: Stradivari s Vrbana, 18. travnja 2005., pristupljeno 30. rujna 2010.</ref>
*[[Ivan Zanjko]]
*[[Slavko Domitrović]]
|članci=
}}
'''Violina''' je gudački instrument s četiri žice, i od svih gudačkih instrumenata proizvodi najviše tonove i najmanjih je dimenzija. Riječ ''violina'' posredstvom romanskih jezika dolazi iz srednjovjekovne latinske riječi ''vitula'' što označava žičano glazbalo.<ref>{{citiranje www  |url=http://www.etymonline.com/index.php?search=viola&searchmode=none  |naslov=Online Etymology Dictionary}}</ref> Osoba koja svira violinu zove se violinist ili violinistica.

==Povijest violine==
Violina je nastala u sjevernoj Italiji u ranom 16. stoljeću. Prvi graditelji violina vjerojatno su spojili elemente tri tada raširena glazbala: rebek koji je bio u uporabi od 10. stoljeća (nastao od arapskog glazbala zvanog rabab), renesansne gusle i lira da braccio.<ref>
   {{citiranje www
   | prezime=Arkenberg|ime=Rebecca
   | naslov=Renaissance Violins | dan=listopad 2002.
   | url=http://www.metmuseum.org/toah/hd/renv/hd_renv.htm
   | preuzeto=2006-09-22}}
</ref>
Jedan od najranijih detaljnih opisa tog glazbala, uključujući i njegovo ugađanje je Jambe de Ferov ''Epitome musical'', objavljen u Lyonu 1556.<ref>
   {{citiranje www
   | url=http://www.violinonline.com/historicalbackgroundoftheviolin.htm
   | naslov=Historical Background of the Violin
   | ime=Robin Kay|prezime=Deverich|dan=2006.|preuzeto=2006-09-22}}
</ref> Do tada se violina već bila počela širiti Europom.
Najstariju dokumentiranu violinu s četiri žice nalik modernoj, izgradio je 1555. godine Andrea Amati. Druge violine koje se spominju ranije imale su samo tri žice. Postala je omiljeno glazbalo među uličnim sviračima i plemstvom, što pokazuje i činjenica da je francuski kralj Karlo IX 1560. godine od Amatija naručio 24 violine.<ref>{{citiranje www
   | url=http://www.bartruff.com/history.php
   | naslov=The History of the Violin
   | ime=William
   | prezime=Bartruff
   | preuzeto=2006-09-22
   | archive-date=8. veljače 2007.
   | archive-url=https://web.archive.org/web/20070208112530/http://www.bartruff.com/history.php
   | url-status=dead
   }}.</ref>  
Iz toga kompleta je i najstarija očuvana violina poznata kao "Karlo IX", proizvedena u Cremoni oko 1560. Violina "Mesija" ili ''"Le Messie"'' (poznata i kao "Salabue" koju je proizveo Antonio Stradivari 1716. nikada nije korištena i još uvijek je u neiskvarenom stanju. Danas se nalazi u muzeju Ashmolean u Oxfordu.<ref>{{citiranje www
   | url=http://www.cozio.com/Instrument.aspx?id=111
   | naslov=Violin by Antonio Stradivari, 1716 (Messiah; la Messie, Salabue)
   | izdavač=Cozio.com
   | access-date=5. svibnja 2007.
   | archive-date=8. listopada 2008.
   | archive-url=https://web.archive.org/web/20081008063952/http://www.cozio.com/Instrument.aspx?id=111
   | url-status=dead
   }}.</ref>
[[Datoteka:San Zaccaria.jpg|mini|lijevo| Oltar svetog Zaharije, (detalj), [[Venecija]], autor [[Giovanni Bellini]], [[1505.]]]]
Najpoznatiji graditelji violina živjeli su između 16. i 18. stoljeća:
* '''[[Amati]]''', talijanska obitelj graditelja violina: Andrea Amati (1500. – 1577.), Antonio Amati (1540. – 1607.), Hieronymus Amati I (1561. – 1630.), Nicolo Amati (1596. – 1684.), Hieronymus Amati II (1649. – 1740.)
* '''[[Guarneri]]''', talijanska obitelj graditelja violina: Andrea Guarneri (1626. – 1698.), Pietro od Mantove (1655. – 1720.), Giuseppe Guarneri (Joseph filius Andreae) (1666. – 1739.), Pietro Guarneri ([[Venecija|Mlečanin]]) (1695. – 1762.) i Giuseppe (del Gesu) (1698. – 1744.)
* Obitelj '''[[Stradivari]]''', (1644. – 1737.) iz [[Cremona|Cremone]]
* '''[[Gagliano]]''', talijanska obitelj graditelja violina: Alessandro, Nicolo I i Ferdinand su najistaknutiji članovi
* '''[[Giovanni Battista Guadagnini]]''' iz Piacenze (1711. – 1786.) 
* '''[[Jacob Stainer]]''' (1617. – 1683.) iz [[Absam]]a u [[Tirol]]u

Poznati hrvatski graditelji violina su [[Ivan Hus]], [[Franjo Šnajder]], Slavko Domitrović i [[Rudolf Sloković]].

==Građa i mehanika violine==

===Žice===
Violina ima 4 žice, koje se ugađaju po kvintama: G mali, D jedan, A jedan, E dva. Točan ton se dobiva zatezanjem ili opuštanjem žica pomoću ključeva, a čista kvinta između žica dobiva se zatezanjem ili opuštanjem "vijka" (ključa).

===Raspon tonova===
Raspon tonova na violini je od G malog do nekoga tona na E žici, koja zavisi o duljini vrata (što je vrat duži, to je ton viši).

==Ugađanje==
Violina, kao i ostala gudačka glazbala ugađa se prema tonu A (jedan). Na klaviru, ili pomoću glazbene vilice, dobiveni ton A se uspoređuje s tonom A na violini. Ako je ton nečist, žica se zateže ili otpušta sve dok ne zvuči jednako čisto kao prvobitni ton A dobiven klavirom ili glazbenom vilicom. Kasnije, kada je ton A ugođen, ugađaju se ostale žice prema čistoj kvinti.

==Gudalo==
Sastoji se od štapa, struna (načinjenih od konjskih dlaka), žabice i vrha. Žabicom se najčešće svira kada želimo postići oštar ton, a u vrhu se svira kada želimo postići mekan ton. Na strune se nanosi kolofonij tj. neka vrsta smole radi ugodnijeg zvuka.

==Sviranje violine==
===Lijeva ruka===
Lijevom rukom sviramo tonove po žici. Za razliku od klavirista koji sviraju s pet prstiju, violinisti peti prst (palac) koriste za pridržavanje vrata violine. Ostalim prstima (1,2,3,4) sviraju tonove. Lijeva ruka mora biti u potpunosti opuštena kako bi s lakoćom mogli prelaziti u pozicije i preko žica.

* Vibrato je tehika sviranja, koja je jako raširena. Dobiva se tako da prstom lagano počnemo vibrirati, odnosno ljuljati prst ne mičući ga sa žice i time dobivajući vibrijajući zvuk tona. Koristi se pri ukrašavanju dužih tonova.

* Pizzicato lijevom rukom je veoma zahtjevna tehnika sviranja, s kojom se koristio Niccoló Paganini. Npr. 3. prstom, ton odsviramo gudalom, a onda tim trećim prstom trznemo po praznoj žici. Zvuk je neobičan, čaroban i virtuozan.Ako ton susti znaci da pritiskate puno gudalom.

===Desna ruka i boja zvuka===
Desnom rukom se drži gudalo.
====Pizzicato====
Pizzicato je jedan od načina sviranja violine. U tom načinu koriste se prsti desne ruke te se okida žica na dijelu između kobilice i vrata violine. Postoji više vrsta pizzicata.

== Poznata djela ==

* [[Ludwig van Beethoven]]: Koncert za violinu i orkestar u D-duru op.61
* [[Johannes Brahms]]: Koncert za violinu i orkestar u D-duru op.77; Dupli koncert za violinu, violončelo i orkestar u a-molu
* [[Antonín Dvořák]]: Koncert za violinu i orkestar u a-molu op.53
* [[Édouard Lalo]]: [[Španjolska simfonija|Španjolska simfonija u d-molu op. 21]]
* [[Felix Mendelssohn]]: Koncert za violinu i orkestar u e-molu op.64
* [[Wolfgang Amadeus Mozart]]: 5 koncerata za violinu i orkestar
* [[Niccolò Paganini]]: Koncert za violinu i orkestar br.2 u h-molu "La Campanella" op.7 MS 48
* [[Sergej Prokofjev]]: [[Koncert za violinu i orkestar br. 1 u D-duru (Prokofjev)|Koncert za violinu i orkestar br. 1 u D-duru op. 19]]
* [[Robert Schumann]]: Koncert za violinu i orkestar u d-molu WoO 23
* [[Petar Iljič Čajkovski]]: Koncert za violinu i orkestar u D-duru op.35
* [[Antonio Vivaldi]]: [[Četiri godišnja doba (Vivaldi)|Četiri godišnja doba]]
* [[Camille Saint-Saëns]]: Introduction et Rondo capriccioso op.28

<!--'''Violina''' je [[gudački instrument]] s četiri žice.

== Povijest ==
Violina znači „mala viola”. U prošlosti se naziv „viola” dugo koristio i za [[sopran]] (prethodnik violine), kao i za [[alt]]. U [[Italija|Italiji]] su pronađeni izrazi poput „viola con tre corde senza tasti” ili „viola da braccio senza tasti”; u [[Njemačka|Njemačkoj]] „Geige”, u [[Francuska|Francuskoj]] „vyolon“ i „violin“. Sam naziv „Violino“ se pojavljuje u Italiji [[1538.]], a u [[Engleska|Engleskoj]] tek 1572. kao „violin“.

Imena najstarijih proizvođača violina su najvećim djelom nepoznata. Interesantno je da su mnogi glazbenici, manje-više, pravili sami za sebe svoje žičane instrumente. Violina je dostigla svoj konačni oblik između [[1520.]] i [[1550.]] godine, u sjevernoj Italiji, u centru s Kremono [[(Cremona)]]. Od instrumenata tog vremena ostalo je nekoliko violina čuvenog stvaraoca [[Andre Amati|Andrea Amatija]]. Najviše je stvarao između [[1542.]] i [[1546.]] godine, a tadašnje violine su imale po tri žice i još uvijek su sadržale po nekoliko dijelova primitivne forme. Ali već od 1550. godine postoji nekoliko svjedočanstava o postojanju violine s četiri žice. Nekoliko Amatijevih violina je ostalo do današnjeg dana, stvorenih 1555. godine. [[Karls IX.]], kralj Francuske je 1560. godine tražio od Amatija da mu napravi 38 gudačkih instrumenata, od njih je bilo, 24 violine, 6 [[viola|viole]], 8 [[violončelo|violončela]]. Dva Amatijeva gudačka instrumenta su i danas sačuvana u [[Oxfordski muzej|Oxfordskom muzeju]].

                                         
Najsavršenija gudačka glazbala izrađivali su u XVII. stoljeću talijanski majstori [[Stradivari]], [[Guarneri]] i Amati. Gudački instrumenti mogu sačinjavati i manje (komorne) sastave, kao što su ''gudački trio'', ''gudački kvartet'' i ''komorni gudački orkestar''.

== Dijelovi violine ==

Violina se sastoji iz dva osnovna djela: gudala i violine.

==== Gudalo ====
Dužina violinskog gudala iznosi 73 cm, a težina varira između 55 i 65 gr, a uglavnom je oko 60 gr. Osnovni dijelovi su:
* '''štap''' - uglavnom pravljen od drveta nazvanog fernambuko, jer potiče iz istoimene oblasti iz [[Brazil]]a. To drvo je čvrsto i fleksibilno istovremeno, što predstavlja glavnu osobinu za stvaranje dobrog gudala. Prvi koji je počeo koristiti to drvo za gudalo, bio je stvaralac [[Tourte]], na kraju 18. vijeka. 
* '''strune''' - napravljene od prerađenih konjskih dlaka, pričvršćene za oba kraja gudala, gornji – vrh, i donji – tzv. žabicu. Jedno gudalo sadrži otprilike oko 150 konjskih dlaka. Žabica se kontrolira vrćenjem, napravljenim od metala, koje zateže i otpušta strune. Potrebno je spomenuti i kolofonij, sredstvo za podmazivanje gudala da bi se ostvario bolji kontakt gudala i žica. To sredstvo se proizvodi od smole.

==== Violina ====
Violina se sastoji iz kutije (rezonatora), koja pojačava zvuk žica. Njena gornja daska je od smrekovog drveta, s izrezanim otvorima u obliku slova f, pa se s toga nazivaju f-otvori. Donja daska - dno je napravljena od javorovog drveta. Stranice kutije su sastavljene od šest dužica, na čijim sastavima s gornjom i donjom daskom iz unutrašnje strane stoje crveni čepovi. Na kutiju se nastavlja vrat s gornje strane zaobljen. Između vrata i glave se nalazi pražić (hvatnik), daščica od tvrdog drveta (ebanovina). U glavu su usađene četiri čivije, a glava se završava pužem. Na kutiji se nalazi mostić (kobilica) što predstavlja tanka drvena pločica, čija je funkcija da prenosi treperenje žica na kutiju, a zaobljenost gornje strane omogućava sviranje na svakoj žici posebno. Na donjem kraju kutije žice su pričvršćene za kordar. Kordar je petljom koja prelazi preko donjeg pražića pričvršćen za dugme.
-->

== Izvori ==
{{izvori}}

== Vanjske poveznice ==
* [http://www.violinconcerto.de/ Baza podataka: violina koncert (20. stoljeće)] 
* [http://www.anticaliuteria.com Antica Liuteria Cremonese] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20151014133359/http://anticaliuteria.com/ |date=14. listopada 2015. }}

{{Orkestralna glazbala}}

[[Kategorija:Gudačka glazbala]]