Vodenjak (mitologija)

Izvor: Wikipedija
Prijeđi na navigaciju Prijeđi na pretraživanje

Vodenjak je u slavenskoj mitologiji muški vodeni duh ili demon koji boravi u dubokim vodama, virovima rijeka, na ušćima rijeka, pored vodenica, u jezerima, močvarama itd. (slično, ali ne jednako biće kao vodanoj).

Vodenjaci su se često prikazivali kao zli duhovi koji su vrebali na ljude želeći ih utopiti. No, u pričama se često prikazuju kao stroga, ali pravedna bića.

Etimologija[uredi VE | uredi]

Kod većine slavenskih naroda, naziv potječe iz korijena vod-, jer vodenjak stanuje u vodi.

Rasprostranjenost mita[uredi VE | uredi]

Prvi pisani zapis o vodenjaku potječe iz 14. stoljeća.
U mitologiji se pojavljuje najviše kod Hrvata, Srba, Slovenaca i drugih Istočnih i Zapadnih Slavena, ali i kod drugih srednjoeuropskih narodima, iako mnogo manje. Kod Mađara, postoji viziember (vodeni čovjek) koji živi u rijekama, jezerima i bunarima, a nastaje od utopljenika. Kod Južnih Slavena, obično se poistovjećuje, pod utjecajem kršćanstva, s vragom koji ima neka obilježja vodenog duha.

Mitologija[uredi VE | uredi]

Izgled[uredi VE | uredi]

U različitim područjima se prikazuje na različite načine. Uvijek se radi o muškarcu koji živi pod vodom, često je gol, dlakav i bradat, zelene kose, ponekad i s rogovima ili jednim roščićem i kozjim nogama, dok mu se nekad donji dio tijela prikazuje kao riblji, a gornji kao u dlakavog muškarca dugih noktiju. Često je veći od prosječna čovjeka, ali rjeđe, u nekim krajevima govori se i o patuljku. U nekim legendama, vodenjak može mijenjati oblik i pretvoriti se u psa, ovna, zmiju, jelena, ribu ili u malo dijete koje plače.

Ponašanje i druga vjerovanja[uredi VE | uredi]

Vodenjaka se ljudi boje, jer on odvlači nepažljive u dubinu. U vodi, vodenjak ima ogromnu snagu, ali ona slabi kad ga se izvuče na suho. U nekim krajevima Hrvatske, posebno u unutrašnjosti, česte su legende o vodenjaku koji ne dira ljude na obali rijeke, osim ako se netko kupa u podne. Nekad živi i u bunarima, pa su se tako djeca plašila da ne gledaju u bunar, jer će ih vodenjak povući i utopiti.

Postoje i pozitivna vjerovanja o ovom biću. U mnogim pričama prikazan je kao pravedan i mudar. Katkad pomaže i ribarima. No, zbog utjecaja kršćanstva obično je u legendama prikazan kao vrag ili demon koji nema nikakvih dobrih namjera.

Prema nekim predajama, vodenjak uzima rusalku za ženu ili ugrabi neku djevojku pa je odvede u svoje podvodno kraljevstvo. Sa ženama je često imao i spolnih veza, pogotovo ako bi one htjele neku uslugu od njega, jer nije bio ravnodušan prema njima.

Protiv vodenjaka može se zaštititi molitvom i raznim sakralnim formulama, svetom vodom, češnjakom ili paprati. Također, da bi se izbavio od njega, čovjek mu može zadati tešku zagonetku na koju ovaj neće uspjeti odgovoriti.

Običaji[uredi VE | uredi]

Da bi udobrovoljili vodenjaka, slavenski narodi su mu katkad prinosili žrtvu, prvi ulov ribe ili neku životinju, kruh, sol, novac i slično. Ribari su posebno davali žrtvu vodenjaku za bogat ulov.

Vanjske poveznice[uredi VE | uredi]

Page white acrobat.png(PDF) O vodenjaku i drugim mitskim vodenim bićima